Autor: urednik

Izložba slikara Izeta Alečkovića u JAVA galeriji

Otvaranje izložbe slika i crteža istaknutog akademskog slikara Izeta Alečkovića, će se desiti u srijedu 16. augusta u 19:00 sati u JAVA galeriji.

Iz teksta koji je za izložbu priredio Zija Dizdarević:

“Alečković je ekspresionistički anatom, njegov figurativni i ekstremni naturalizam prožet je apstraktnim asocijacijama. On je umjetnik koji slikarskim skalpelom ogoljuje ljudske tjelesne sastavke, tumači njihovu posebnost i narav kroz figure koje fasciniraju i upozoravaju, izazivaju strahopoštovanje i upitanost.

Iz Alečkovićevih tjelesa – kao predloška i za vantjelesne poruke – izvire ljudska mnogostrukost, prepliće se više karaktera u jednom čovjeku ili u više ljudi.

Slikara, ustvari, veoma brine čovjek i vrlo je zabrinut za čovjeka i njegova djelovanja. On traga za fenomenima unutar čovjekovog tijela i pojedinih organa, čovjekovo dejstvovanje pod uticajem tijela i životnih sokova. Čovjekovu vanjštinu traži u njegovoj nutrini.

Alečković je opsjednut moćima instinkta, nagonskim utjecajem na tijelo i uticaj tijela na svijest, ponašanje i učinak ljudi. Njegove slike nisu samo ekspresionističko razmatranje čovjeka već i metafore o društvu, pa i o političkom stanju. Alečković je i forenzičar društva. Tragajući za opasnostima kroz čovjekovu strukturu, njegove kosti, mišiće, glavu, oči…. Izet šalje društvenu kritiku, karikirajući ljudske sastavnice do satiričnog cinizma. ”

Izet Alečković je rođen 01.06.1944.godine u Sarajevu. Završio je Akademiju likovnih umjetnosti u Sarajevu. Član je Udruženja likovnih umjetnika Kantona Sarajevo. Izlagao je na mnogim samostalnim i zajedničkim izložbama u zemlji i inostranstvu. Učestvovao je na izložbi „Dokumenta 11“ u Kasselu, na temu „Krah civilizacije“.

Grayson Perry izložba: autorsko vođenje Amile Ramović

U utorak, 8. avgusta sa početkom u 19.00 sati Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine u Sarajevu će otvoriti vrata svim zainteresovanim posjetiocima, koji će uz vođenje kuratorice i muzikologinje Amile Ramović imati priliku da bolje upoznaju život i rad Graysona Perryja.

Ključna pitanja autorskog vođenja Amile Ramović će biti – Zašto gledamo ovu izložbu? Šta nam ona govori? Šta treba da razumijemo? (Možda i – šta ona govori o našem ukusu, ili o onome što želimo da projiciramo kao svoj ukus?)

Amila Ramović predstavlja izložbu Graysona Perryja kao: “na tragu savremenih kuratorskih ideja emancipaciji posmatrača”. U ovom viđenju, posmatrač nije samo pasivni voajer, jer funkcija umjetnosti ovdje više nije da pokaže stvari, nego da pokrene procese. Grayson Perry stoga predstavlja sebe u dinamičnoj izmjeni pozicija kao posmatrača (drugih) i kao posmatranog (od publike), a pokazuje se ne samo kroz izložene predmete, nego i kroz tragove (znakove) koje ostavlja u javnom prostoru: Perry kao stvaralac koji djeluje iz aktuelnog trenutka, kao aktivista protiv klasnih razlika, kao provokator naspram licemjerja društvenih konvencija.

Snaga umjetnosti pokazuje se u moći da povećava senzibilitet i sposobnost da se čuje i prepozna novo i drugo. Fluid koji pokreće energija stvaranja između stvaraoca i publike vodi ka novoj perspektivi, buđenju, razumijevanju etičkih temelja njenog postojanja, prepoznavanju vlastitog statusa odgovornosti prema spoznaji: na kraju, nije li umjetnost sredstvo za njegovanje duha, lijek za “condition humaine”?

 Amila Ramović je kuratorica i muzikologinja iz Sarajeva. Godine 2000. postala je dijelom tima Projekta Ars Aevi za muzej savremene umjetnosti u Sarajevu i izvršna direktorica Fondacije Ars Aevi (2005-2017). Organizirala je desetine izložbi i obrazovnih projekata u oblasti savremene umjetnosti i kurirala izložbe vodećih bosanskohercegovačkih i internacionalnih umjetnika, među njima samostalne izložbe Brace Dimitrijevića na Venecijanskom bijenalu 2009. i u sarajevskoj Vijećnici 2010. godine, članova grupe Sing Sing u Reggio Emiliji 2009, u Vijećnici u Sarajevu 2011. i u Muzeju moderne umjetnosti u Saint Etienneu 2012, John Cage: Happy New Ears 2013. i Petera Ablingera 2014. u Sarajevu. U 2016-17. sarađivala je kao pridruženi kurator retrospektivne izložbe Béle Tarra u Eye Muzeju u Amsterdamu. Pedagoški i naučno-istraživački rad razvija kao saradnica i zatim docentica je na Muzičkoj akademiji u Sarajevu za predmete iz oblasti savremene muzike i zvukovne umjetnosti (od 2007.) te na Akademiji scenskih umjetnosti (od 2017), a u 2017. je gostujuća profesorica i na Univerzitetu u Barceloni. Ostvarila je niz internacionalnih projekata u oblasti muzike, zvukovne umjetnosti i intermedije, posebno kao izvršna direktorica Sarajevo Chamber Music Festivala (2011-2017), i kao utemeljiteljica i umjetnička direktorica projekta Sarajevo Sonic Studio, inicijative za interdisciplinarna istraživanja u oblasti savremenih zvukovnih teorija i praksi. Većina

projekata koje je kurirala i producirala u posljednjim godinama ispituju promjenu uloge i načina funkcionisanja umjetnosti u savremenom društvu.

 

Izložba „Taština malih razlika“ se održava u Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine  od 12. jula do 25. avgusta. Nakon Sarajeva, publika u Banjoj Luci će imati priliku da posjeti izložbu od 7. septembra do 20. oktobra.

 Izložba se sastoji od šest monumentalnih tapiserija koje istražuju britansku fascinaciju stilom i klasnim razlikama. Inspirisane ciklusom slika „Život razvratnika“ Williama Hogartha, engleskog slikara iz 18. vijeka, tapiserije prate život izmišljenog lika Tima Rakewella – od ranog djetinjstva, preko tinejdžerskih godina, pa sve do njegove smrti u automobilskoj nesreći. Tapiserije su bogate sadržajem, detaljima i bojama i prikazuju mnoge ekscentričnosti i jedinstvenosti koje se vezuju za život u Velikoj Britaniji – od dizajna enterijera do britanske kuhinje, političkih protesta i tračeva o životima poznatih ličnosti. Kompozicija svake tapiserije donekle podsjeća na djela rane renesanse i podstiče na umjetničko, ali i socio-političko istraživanje.

Grayson Perry je jedan od najpoznatijih britanskih savremenih umjetnika svoje generacije, prepoznatljiv po keramici, skulpturama, crtežima, grafikama i tapiserijama, kao i po nekonvencionalnom rodnom identitetu i ekscentričnom, ženskom alter egu Claire. Dobitnik je prestižne Turner nagrade za 2003. godinu. Koristi iskustva narodne umjetnosti i tradicionalnih zanata u realizaciji izrazito dekorativnih radova intimističke sadržine, narušavajući često elitističke podjele unutar akademske umjetničke scene i čineći je otvorenijom za eksperimente. 

„Taština malih razlika“ se sastoji od šest tapiserija velikog formata, osam printova djela Williama Hogartha, 20 faksimila i tri dokumentarna filma nastala tokom Perryevog putovanja kroz Britaniju u pripremnoj fazi projekta. Izložba je u zajedničkom vlasništvu kolekcije British Council-a i kolekcije Arts Council-a kojom upravlja londonski Southbank centar. Ona je poklon umjetnika i galerije “Viktorija Miro”, a realizovana je uz podršku britanske televizije Channel 4, organizacije Art Fund i fondacije „Sfumato“ i kompanije AlixPartners.

Više o izložbi možete pronaći na: www.britishcouncil.ba/grayson-perry

Promocija knjige “Jazz za zaboravljenog strica” u Zvonu

Izdavačka kuća Buybook sa zadovoljstvom Vas poziva na promociju knjige „Jazz za zaboravljenog strica“ autora Tugomira Matića.
Promocija će se održati u galeriji Zvono (Obala Maka Dizdara 10) u četvrtak, 3. avgusta u 21:00.
Pored autora o knjizi će govoriti Vuk Rodić i Kristina Ljevak.
Istog dana, u knjižari Buybook (Radićeva 4) u 13:00 predstavnici/e medija moći će se sresti sa autorom.

„Jazz za zaboravljenog strica“ Tugomira Matića jedna je u nizu novih knjiga koje je Izdavačka kuća Buybook objavila pred ovogodišnje drugo izdanje Internacionalnog festivala književnosti Bookstan u okviru biblioteke Savremena bh. proza.
„Neće ova knjiga, kao ni bilo koja druga, promijeniti svijet nabolje, ali nam može pomoći da shvatimo kako nismo sami, kako zaboravljeni stric još uvijek postoji. Svi smo mi imali nekog strica, stričeka, ujku, daidžu, tetku koji su naše dječje godine uveseljavali svojim posjetama, darovima, spašavanjem od roditeljske stege i discipliniranja. Nekoga na koga smo uvijek mogli računati da će nas izvući iz rupe od ljepljive smole – da citiram naslov jedne od najboljih pjesama riječke rock skupine Let 3. Čitajući ovu knjigu, stekao sam dojam da je Tugomir Matić, zvani Tuga, jedan od takvih stričeka a da je ova knjiga njegova jazz skladba za nas, za sve izgubljene generacije. A ima nas, da opet citiram Let 3: Jedan, dva, tri, četiri… Izgubljeni! Ima nas još!“-napisao je povodom nove prozne zbirke Tugomira Matića njen recenzent i književnik Bekim Sejranović.

„Knjigom Jazz za zaboravljenog strica Tugomir Matić nije ušao u prostor nekog vanserijskog govorenja o lomovima i ponorima koji su nas pogodili. I dobro je da je tako. Međutim, kada to kažem, ne mislim u deminutivu Matićevu književnost. Ono što želim reći odnosi se prije svega na nepretencioznost ovog autora u pogledu bavljenja datom temom. Pisac je, doima se, svjestan da je jedino moguće dati čitaocu svoju perspektivu svijeta. Ponuditi je kao tek jedno viđenje, jednu mogućnost gledanja na stvari oko sebe. Upravo iz jedne marginalne pozicije, izvedene iz svakodnevnih susreta i sjećanja, izlazi ono najbolje što ova Matićeva knjiga donosi. U svojim kratkim prozama Matić nastoji iz onoga što nudi pozicija jednog ogorčenika izgubljenog između nemogućnosti vlastitih godina i zalud u stihiji prošlog vremena ispripovijedati kroz svoje likove ono što je ostalo od života“, dio je iz prikaza književnog kritičara Đorđa Krajišnika.

„Tugomir Matić pišući stvara mediteranski ritam izbjegličkog bluza, prozu u poeziji, ili obrnuto. On, poput njegovog pripovjedača, pripada generaciji onih kojima je ostalo da se sjećaju. Nekih boljih vremena ili boljih sebe; nespremnih na korporacijsku logiku i kapitalistički način promišljanja života.
Čitanje knjige Jazz za zaboravljenog strica stvara osjećaj slušanja soundtracka za film u kojem se, zbog neobičnih odluka reditelja, miješa kolor sa crno-bijelom fotografijom.
Ova knjiga dragocjen je doprinos spoznaji da još uvijek postoje oni koji nisu ni u književnosti pristali na diktat tržišta i koji pišu iz istinske potrebe, bez dodvoravanja, na zadovoljstvo odabrane publike, slične onoj koja voli i sluša jazz”, napisala je o knjizi „Jazz za zaboravljenog strica“ njega urednica Kristina Ljevak.

O autoru:
Tugomir Matić rođen je 1957. godine u Zagrebu. Veliki dio života proveo je u Sarajevu, gdje je i počeo objavljivati u književnoj periodici. Objavio je knjige pjesama „Ponoćka u Sarajevu“, „Između neba i zemlje“, „Vrijeme šutnje“, „Kartolina“, „Obrati pažnju na detalje“, kao i prozu „Sarajevsko pivo i skandinavske noći“. Živi u malenom Račišću na otoku Korčuli.

Attachments area