Autor: urednik

Sedmi festival Muzika na žici počinje 11. oktobra u Sarajevu

Sedmi festival Muzika na žici biće otvoren 11. oktobra 2017. godine u Narodnom pozorištu u Sarajevu, nastupom Sarajevske filharmonije uz brojne međunarodne soliste i solistkinje.
Cjelokupna manifestacija, kako je i najavljeno prethodne godine, biće u znaku obilježavanja stogodišnjice od rođenja Avde Smailovića, čuvenog bosanskohercegovačkog kompozitora.
Ovogodišnje festivalsko izdanje koje će nakon otvaranja biti nastavljeno na sceni Doma Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, pratiće i simpozij o životu i radu Avde Smailovića, a festival će se realizovati uz pokroviteljstvo Ministarstva kulture i sporta Kantona Sarajevo, podršku ambasade Austrije u Bosni i Hercegovini te niza drugih domaćih i međunarodnih institucija.

Na prošlosedmičnom intimnom okupljanju u sarajevskom Ateljeu Figure uz nastup festivalske umjetničke direktorice Violete Smailović-Huart i njene sestre Meire Smailović izvedena je jedna od kompozicija njihovog oca, te najavljeno njih nekoliko koje će na pozornici sedmog festivala Muzika na žici imati praizvedbu.
Predstavljen je i festivalski plakat koji, kao i obično, potpisuje Anur Hadžiomerspahić i agencija Ideologija.

Krošnje sa prošlogodišnjeg stabla jabuke, što je bio vizuelni identitet festivala, u predstojećem izdanju Muzike na žici dodatno će se razgranati, te ćemo osim bioloških potomaka Avde Smailovića na sceni Oružanih snaga BiH imati priliku vidjeti brojne muzičare i muzičarke na koje je njegov rad i rad muzičke porodice Smailović imao veliki uticaj.

Zahvaljujući vlastitoj poziciji u svijetu muzičke umjetnosti, Violeta Smailović- Huart već sedam godina u Sarajevo dovodi neke od najznačajnijih umjetnika i umjetnica današnjice, stvarajući čaroliju pod nazivom Muzika na žici, festival koji nam omogućava putovanje kroz djela velikih majstora klasičnog repertoara u izvedbi vrhunskih majstora na žičanim instrumentima.

Festival je nastao iz želje da gradu u kom je rođena i odrasla podari nesvakidašnji muzički ugođaju, u okolnostima svakako osiromašene ponude klasične ili umjetničke muzike.

Porodično stablo Smailovića iznjedrilo je 15 muzičara, od kojih ćemo mnoge imati priliku vidjeti na predstojećem festivalu.

Počeo je program Coca-Coline podrške mladima u Banjoj Luci

Realizacija programa “Coca-Colina podrška mladima u Bosni i Hercegovini” nastavlja se i u Banjoj Luci. Kroz četverodnevni program obuke u naredne dvije sedmice proći će ukupno 100 mladih iz banjalučke regije. Polaznici će, putem predavanja i interaktivnih radionica, imati priliku da steknu i usavrše lične i poslovne vještine, koje će im pomoći pri zapošljavanju.

Strateška opredijeljenost Coca-Cole ka jačanju mladih te izrazito visoka stopa nezaposlenosti mladih u Bosni i Hercegovini rezultirali su pokretanjem projekta “Coca-Colina podrška mladima u Bosni i Hercegovini”, čiji je cilj dati doprinos rješavanju jednog od najznačajnijih pitanja bh. društva.

Ovaj jedinstveni projekt osnaživanja mladih u Bosni i Hercegovini namijenjen je nezaposlenim mladim ljudima starosne dobi od 18 do 30 godina, koji su završili školovanje i nezaposleni su. Pod motom „Nauči više, primijeni znanje i kreni dalje“ stotinu polaznika iz sarajevske regije već je u prve dvije sedmice septembra uspješno završilo program četverodnevne obuke, u kojem su kroz predavanja i interaktivne radionice usavršavali postojeće i stjecali nove vještine, lične i poslovne. Nakon Sarajeva priliku da uče o samorazvoju, samoprocjeni, komunikaciji, organizaciji vremena, prodajnim vještinama, pregovaranju, upravljanju i realizaciji projekata, strateškom i poslovnom planiranju te finansijskoj pismenosti od danas imaju i mladi u Banjoj Luci.

Prvoj grupi polaznika u Banjoj Luci obratio se Saša Kukolj, rukovodilac prodaje Coca-Cole HBC B-H za prodajnu regiju Banja Luka, i tom prilikom istakao: „Ovaj program je osmišljen da prepoznaje, razvija, osnažuje i motiviše na uspjeh mlade čineći ih konkurentnijim na tržištu rada. Samim tim što ste danas ovdje, vi ste već napravili korak ka tom cilju. Zaista mi je drago što danas vidim ovoliko mladih, zainteresovanih i znanja željnih ljudi koji će iskoristiti priliku da usavršavaju svoje lične i poslovne vještine. Učešćem u programu pokazujete kako ste svjesni da je znanje ključ uspjeha te da ste spremni uhvatiti se u koštac sa izazovima tržišta i modernog načina poslovanja.”

Uz certificirane predavače, u realizaciji radionica učestvuju i Coca-Colini zaposlenici u ulozi mentora.

Pod sloganom „Nauči, primijeni, kreni“ program Coca-Coline podrške mladima realizuje se u četiri grupe po 50 učesnika u dva grada, Sarajevu i Banjoj Luci, tokom četiri sedmice. Cilj predavanja i radionica, koje vode certificirani treneri, jeste polaznicima pružiti priliku da nauče i steknu vještine koje se stječu praktičnim radom. Polaznici, između ostalog, imaju priliku naučiti kako da se istaknu na tržištu rada i time stvore sebi priliku za zaposlenje, a potom i dalji razvoj karijere.

CIN u užem izboru za svjetsku nagradu

Novinar Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) Nino Bilajac ušao je u uži izbor za svjetsku nagradu za najboljeg mladog novinara, koju dodjeljuje britanska fondacija Thomson Foundation.

U konkurenciji je bilo 236 prijava iz 60 zemalja a samo deset novinara i novinarki ušlo je uži izbor. Žiri Fondacije će do kraja novembra izabrati troje najboljih kao i najboljeg među njima.

Uz novinara CIN-a u užem izboru su i novinari i novinarke iz Ukrajine, Nigerije, Gane, Sirije, Pakistana, Kenije, Šri Lanke i Indije.

Bilajac je tokom proteklih godinu dana istraživao zapošljavanje i potrošnju novca u Zavodu zdravstvenog osiguranja Zeničko-dobojskog kantona te delegate i savjetnike u Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH).

Istraživačka priča, video-prilog te politički strip „Lažni smještaj za dodatnu zaradu“, na kojima je Bilajac radio zajedno s kolegicom Jelenom Jevtić, otkrivaju kako su delegati Doma naroda Parlamenta FBiH lažno prijavljivali smještaj u Sarajevu. Delegati koji žive u mjestima udaljenim preko 70 kilometara od Sarajeva imaju pravo mjesečno na 800 KM naknade za stan, odvojeni život i prijevoz.

CIN je otkrio da pojedini delegati ugovaraju najniže kirije kako bi im ostalo što više novca od naknada. U velikom broju stanova koji su plaćeni za delegate u stvari žive drugi ljudi: stanodavci i njihove porodice, djeca delegata ili drugi podstanari.

Neposredno nakon ove priče, objavljena je i priča o savjetnicima predsjedavajuće Doma naroda Parlamenta FBiH Lidije Bradare. Od osam savjetnika Bradara je čak pet zaposlila nezakonito.

Priče objavljene u augustu ove godine izazvale su veliku pažnju javnosti ali i pravosudnih organa. Tužilaštvo Kantona Sarajevo potvrdilo je da je na osnovu ove dvije priče otvorilo predmet. Federalna uprava policije početkom ovog mjeseca zatražila je od Parlamenta dokumentaciju o delegatima i savjetnicima.