Izdavačka kuća Buybook s velikim zadovoljstvom najavljuje promociju zbirke priča Rumene Bužarovske Moj muž, koja je pred ovogodišnji Međunarodni festival književnosti Bookstan objavljena u Buybookovom izdanju, te u okviru festivala pretpremijerno predstavljena. Promocija knjige u prisustvu autorice održat će se u petak, 6. oktobra 2017. u 19:30 sati. Autoricu će na promociji predstaviti Kristina Ljevak.
“Ovih jedanaest priča ispričanih od isto toliko različitih žena u prvom licu, znatno nadmašuju ‘brojke’ pogođenih sudbina, ‘brojke’ roda, žena, muževa, majki i djece, ljubavnika i prijateljica, amatera, stereotipa i zabluda, osvještavanja i otrežnjenja od moćnog, prolaznog pijanstva mladalačke (i ne samo te!) ljubavi. U knjizi u kojoj žene pričaju o svojim muževima, a tekst nije namijenjen ni (samo) jednima, niti (samo) drugima, zbog toga što cilja u treću, iznad-spolnu metu, očekujte da nađete svašta, a ne samo ono što naslov obećava… Ovo je najbolja zbirka priča Rumene Bužarovske do sada, ali i jedna od najboljih zbirki objavljenih u Makedoniji u posljednjih nekoliko godina.”
Olivera Kjorvezirovska
“Angažiranost u pisanju je vidljiva, priče se bave raznim ljudskim slabostima. Implicitni autor (ili Rumena Bužarovska) nalazi način da ismije te slabosti, neki put suptilno, ali neki put, bogami, dovodeći ih do groteske. Laž (iluzija/zaslijepljenost), koja nužno ide u paketu sa strahom su jezgro oko koje je građen veći broj priča. Likovi nekad lažuckaju, nesvjesni onoga što dolazi kao posljedica tih naizgled beznačajnih laži (šuti, da ne sazna moj muž; šuti, da ne saznaju susjedi), a nekad, bogami, lažu i naveliko, iznevjeravaju, rugaju se najbližima iza leđa, bivaju licemjerni. Osim tih problema, otvaraju se i krupni, društveni problemi, pa se na taj način problematizira porodično nasilje, nacionalizam, kič i neukus u umjetnosti.”
Đoko Zdraveski
Nakon promocije autorica će potpisivati knjige i družiti se s gostima i posjetiocima promocije.
Knjiga se može naći u prodaji u Buybookovim knjižarama i knjižarskoj mreži širom BiH, kao i putem Buybookovog web shopa www.buybook.ba po cijeni od 18,00 KM. Knjiga će na promociji biti dostupna po promotivnoj cijeni.
O AUTORICI:
Rumena Bužarovska rođena je 1981. godine u Skoplju. Docentica je američke književnosti na Filološkom fakultetu u Skoplju, i prevodila je s engleskog na makedonski djela Lewisa Carrolla, J. M. Coetzeeja, Trumana Capotea, Charlesa Bukowskog i Richarda Gwyna. Autorica je studije o humoru u savremenoj američkoj književnosti “Šta je smiješno: teorije humora primijenjene na kratku priču”, te tri zbirke priča “Žvrljotine”, “Osmica” i “Moj muž”.
ODLOMAK
“Moj muž” Rumena Bužarovska
preveo: Ivica Baković
(…) “Uh, zaboravio sam da pišeš poeziju. Zašto mi ne pročitaš neki od svojih pjesmuljaka da i ja mogu kritizirati?“, zajedljivo mi je dobacio i trijumfalno se smješkao jer moje pjesme nikada nije pročitao. Nikada mu ih nisam dala iz jednostavnog razloga koji više nisam željela od njega da krijem. Otišla sam u spavaću sobu i ispod kreveta izvukla listove s poezijom koju sam krišom pisala dok je on bio na poslu. I dala sam mu posljednju pjesmu. Rekla sam mu da čita naglas.
Ljubljena
On leži kraj mene
a ja te sanjam
tvoj noćni cvijet
za mene se otvara
ti jecaš poput vjetra
ružo moja mila
tvoga nektara
i večeras bih se napila
Vilica mog supruga skamenila se i mrvicu kao da se pomjerila udesno kada je prestao čitati. Oči su mu se širom otvorile i gledao me ukočeno, blijed u licu.
„Rima i nije baš pravilna“, rekoh mu cinično. „Oprosti što sam te razočarala.“
„Ne“, odgovorio mi je. „Nisam razočaran. Očekivao sam sranje.“
O knjizi „Moj muž“ Rumene Bužarovske
Piše: Kristina Ljevak
Sanju je mentorica nagovarala da nađe ljubavnika, iako je Sanja bila u solidnom braku i takvih ličnih potreba nije imala. Kako živimo u vremenu instant-iscjelitelja, gdje su ljudi spremni ozbiljne psihičke poremećaje liječiti slanjem pozitivne energije na daljinu, ne čudi ovakva terapeutska sugestija. Pod stalnim nagovorima, a potpomognuta dejstvom alkohola, Sanja se nakon osmomartovske proslave u restoranu sa radnim kolegama i koleginicama prepustila flertu s prvim saradnikom, te su završili na krajputaškom svratištu za slučajne ljubavnike. Kada je u stomaku “proradila” džigerica koju su objedovali, Sanja i udvarač su se umjesto u strasti našli u vlastitom izmetu.
Ako ste ikada imali priliku pročitati barem jednu priču makedonske autorice Rumene Bužarovske, neće vam trebati mnogo da pogodite kako ona potpisuje ovaj totalni obrat i u svojoj vrhunskoj angažovanoj prozi do karikaturalnosti portretira društvene anomalije, sitne strasti i još sitnije ljudske postupke. Rumena Bužarovska je nesvakidašnja pojava na literarnoj sceni regije. Njene priče su melem za sve one koji ne misle da su brakovi nužno idealni, ljubavi savršene, vlastita djeca najljepša, a nasilje negdje drugdje, daleko od nas… Atmosfera koju stvara pisanjem čitatelje dovodi u poziciju zahvaljujući kojoj imaju osjećaj da su i sami zatočenici nekog jednosobnog stana i lošeg braka u kojem se prave kako je sve uredu, ili su možda nastanjeni u veleljepnom zdanju gdje se svi moraju ponašati kao da vjeruju kako je gospodarica kuće savršena slikarka, iako je neinventivna amaterka čijim se opskurnim mrtvim prirodama svi iza leđa smiju. Iako bi se njene priče mogle u duhu prigodne terminologije nazvati onim koje se čitaju u dahu, mnogo više od toga potrebno je da se apsorbuje napisano i suoči sa slojevima licemjerstva koje smo spremni brižljivo uzgajati, a sve da se ne bi srušio savršeni poredak satkan od patrijarhalnih vrijednost te da ne bismo sebi, a posebno drugima, pokazali koliko smo nesretni i nesretne.
Rumenino pisanje nas tjera da se zapitamo nad količinom menažerije i kostura po ormarima naših porodičnih, rođačkih i vlastitih kuća. Nad mračnim tajnama koje je tek nezvani gost, na nekom porodičnom okupljanju, nakon pete čašice izgovorio. Nad snagom koju smo spremni investirati kako bismo nešto zataškali. Jer zataškavanje nosi sigurnost. A istina je neudobna.
U jednoj od njenih vrhunskih priča koje čine zbirku “Moj muž” srećemo ženu koja zbog straha od muževljevih reakcija ne odlazi vidjeti bolesnu majku i upoznati je s vlastitim novorođenčetom. Kada skupi snagu za taj čin, a sve dok je muž na službenom putu, tegle ajvara koje je ponijela majci s police kupea u vozu pašće djetetu na glavu i djeteta više neće biti. Ali i dalje će skrivati istinu, iako će u tom braku biti nešto više razumijevanja jer ih je tragedija zbližila.
Autorica kroz taj i niz drugih primjera progovara o balkanskom iskustvu zbližavanja u nesreći, koje će uvijek prije, nego sreća, biti vezivno tkivo među ljudima.
Patrijarhat, kroz kapitalizam koji mu je brat, porodicu sačinjenu od osnovnih komponenti majka-otac-dijete (uvijek naravno heteroseksualnu) nametnuo je kao najvišu vrijednost u kojoj majka mora biti presretna zbog nastanka potomstva. Postporođajne depresije su tema o kojoj se u našem društvu šuti i o kojoj tek poneka žena, pod lažnim imenima na internet-forumima, skrušeno piskara. Da očima ne može vidjeti vlastito dijete, desilo se jednoj od Rumeninih junakinja. I dešava se i onima van Rumeninih knjiga. I baš zbog toga što o tome šutimo, od iznimne je važnosti njeno pisanje. I ne piše Rumena Bužarovska po obrascima prigodnih organizacija koje uz dotacije zastupaju manjinsko mišljenje u javnosti, a u stvarnosti, iza zatvorenih vrata žive živote upravo onakve kakvim ih Rumena opisuje. Ona piše u maniru najvećih majstorica kratke priče, dinamike savršene mjere, i tek u podtekstu nam sugeriše koliko griješimo i kako ne trebamo.
