Šta radnici u BiH očekuju od poslodavaca?

Alma Career BH, međunarodna kompanija najpoznatija po vodećem portalu za zapošljavanje u Bosni i Hercegovini – MojPosao.ba, i ove godine je tokom trajanja Regionalnog sajma poslova provela istraživanje s ciljem analiziranja stanja na bosanskohercegovačkom i regionalnom tržištu rada. 
Istraživanje je provedeno u saradnji s partnerskim portalima MojPosao, Infostud.rs i Vrabotuvanje.com.mk gdje je učestvovalo više od 5.600 ispitanika.

Dobri međuljudski odnosi važniji od plate Za razliku od većine zemalja u regiji, u Bosni i Hercegovini visina plate nije na prvom mjestu ove godine kada je riječ o odabiru poslodavca. Najveći broj ispitanika (66%) kao ključni faktor ističe dobre međuljudske odnose, dok je plata na drugom mjestu sa 55%.

Značajan udio ispitanika (38%) naglašava mogućnost učenja i profesionalnog napredovanja, što je osjetno više nego u drugim zemljama regije, dok su radno vrijeme (31%) i sigurnost posla (26%) također među važnijim kriterijima.
Ovi podaci ukazuju na to da zaposleni u BiH, pored finansijske stabilnosti, sve više traže kvalitetno radno okruženje i dugoročnu perspektivu.

Šta je ključno za dobijanje posla?Kada je riječ o zapošljavanju, ispitanici iz BiH smatraju da su motivacija i volja za rad (36%) te znanja i vještine (33%) presudni faktori za dobijanje posla. Radno iskustvo kao ključni element ističe tek 14% ispitanika.
Zanimljivo je da su dobri kontakti i poznanstva važni za svega 5% ispitanika, dok formalno obrazovanje navodi tek 1%, što potvrđuje trend jačanja fokusiranosti na praktične kompetencije i lični angažman kandidata.

Koliku platu očekuju radnici u BiH?Najveći broj ispitanika u BiH (43%) smatra da bi primjerena neto plata za njihovu poziciju trebala iznositi između731 i 1.060 EUR, dok 26% očekuje između 1.061 i 1.330 EUR. Svaki peti ispitanik (19%) smatra da je prihvatljiv iznos do 730 EUR, dok svega 10% očekuje platu višu od 1.330 EUR.

Povišice izostaju, spremnost na promjenu posla rasteUprkos rastu očekivanja, gotovo polovina zaposlenih u BiH (49%) ove godine nije dobila nikakvu povišicu, dok je 20% dobilo povećanje plate, a 16% korekciju usklađenu s inflacijom. Dodatnih 15% i dalje očekuje povišicu do kraja godine.

Ne čudi stoga podatak da čak 69% zaposlenih u BiH planira promijeniti posao u narednih godinu dana, što je najviši udio u regiji. Istovremeno, tek 19% ispitanika strahuje da bi mogli ostati bez posla, što ukazuje na relativno visok osjećaj zapošljivosti.

Radni modeli, izbor poslodavca i izazovi zapošljavanja u BiHIako se fleksibilni oblici rada sve više spominju, 66% zaposlenih u BiH radi isključivo s radnog mjesta, iako priroda njihovog posla omogućava rad od kuće. Hibridni model koristi 22% ispitanika, dok potpuno remote radi svega 12%.
Kada je riječ o preferencijama poslodavaca, 43% ispitanika iz BiH najradije bi radilo u kompanijama u stranom privatnom vlasništvu, dok državnu upravu bira 23%. Domaće privatne kompanije privlačne su za 15% ispitanika, dok isti udio razmišlja o poduzetništvu. Isto preferiraju i zaposleni u Sjevernoj Makedoniji i Srbiji, s tim da Srbija ima najveći udio ispitanika 27% koji bi se odlučili za poduzetništvo, dok u Hrvatskoj ispitanici preferiraju najviše rad za kompaniju u vlasništvu države i/ili javnu upravu.
S druge strane, nezaposleni se i dalje suočavaju s izraženim izazovima. Dok je 30% ispitanika bez posla kraće od tri mjeseca, zabrinjava podatak da je 17% nezaposleno između jedne i tri godine u BiH. Gotovo polovina nezaposlenih (46%) spremna je prihvatiti bilo kakav posao, dok trećina (33%) traži zaposlenje isključivo u svojoj struci, što dodatno oslikava pritiske i ograničenja na domaćem tržištu rada.

Povratna informacija – slaba tačka poslodavacaKomunikacija s kandidatima i dalje predstavlja izazov. Čak 41% ispitanika iz BiH rijetko dobije odgovor na prijavu za posao, dok 17% navodi da odgovor gotovo nikad ne dobije. Iako BiH u ovom segmentu stoji nešto bolje u odnosu na pojedine zemlje regije, podaci jasno pokazuju da prostor za unapređenje i dalje postoji. Mladi u BiH oprezni, ali ne odustaju

Mladi u Bosni i Hercegovini su među najmanje optimističnima u regiji kada je riječ o brzini pronalaska posla. Čak 27% očekuje da će posao tražiti duže od godinu dana, dok svega 9% vjeruje da će se zaposliti u roku kraćem od mjesec dana.
Ipak, većina mladih (57%) ne planira odlazak iz zemlje radi posla, dok je 26% otvoreno za preseljenje unutar Evrope. Kako bi stekli iskustvo, najčešće su spremni na honorarni rad (64%) i prakse (55%).
O istraživanju
Istraživanje je obuhvatilo više od 5.600 ispitanika iz Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine i Sjeverne Makedonije. U Bosni i Hercegovini učestvovalo je 644 ispitanika, od kojih je 74% zaposlenih, 25% nezaposlenih, dok se 2% još uvijek školuje. Većinu ispitanika čine žene (80%), a najzastupljenija dobna skupina je od 36 do 45 godina (31%). Najveći broj ispitanika ima završenu srednju školu (61%), dok 28% ima visoko obrazovanje.

Svjetska premijera novog ciklusa Rikarda Druškića u sarajevskoj Vijećnici

Sarajevo će 26. decembra 2025. godine postati mjesto svjetske umjetničke premijere. U monumentalnom ambijentu Vijećnice bit će otvorena izložba XANTEA 2502, novi ciklus radova svjetski priznatog multidisciplinarnog umjetnika Rikarda Druškića, jednog od najznačajnijih savremenih autora koji dolaze iz Bosne i Hercegovine.

Riječ je o kulturnom događaju od posebnog značaja za Sarajevo i Bosnu i Hercegovinu, koji potvrđuje da iz ovog grada nastaje umjetnost relevantna na globalnoj sceni.

Najava koja je obišla grad

Izložba XANTEA 2502 nedavno je najavljena i na velikom ekranu Sarajevo City Centra, gdje je publika imala priliku vidjeti eksperimentalni video iz Druškićevog novog univerzuma.

Nakon tri i po godine strastvenog stvaranja, došao je trenutak da svom gradu poklonim predstavljanje ciklusa XANTEA 2502. Pored izložbe slika, bit će i premijerno prikazivanje mog prvog kratkog animiranog filma, na kojem sam posljednja dva mjeseca radio zajedno sa svojim drugom i dugogodišnjim kolegom Sašom Peševskim. Na ekranu vidite eksperimentalnu animaciju iz svijeta XANTEA 2502 – LET THERE BE LIGHT, nastalu tokom ovog ljeta, koja me je dublje uvela u ovaj dinamični proces pokretne slike. Sačuvajte datum, pozovite najdraže i pomozite mi da proširimo vijest. Zajedno ćemo, nadam se, učestvovati u kreiranju događaja na koji ćemo biti ponosni i koji će naš grad, barem na trenutak, učiniti bogatijim mjestom.“ — Rikardo Druškić

Šta je XANTEA 2502

XANTEA 2502 nije samo izložba. To je umjetnički univerzum, pažljivo konstruisan prostor u kojem se susreću slikarstvo, muzika, svjetlo, naracija i savremena tehnologija.

Pod kustoskim vodstvom Elme Hodžić, jedne od najistaknutijih kustosica u Bosni i Hercegovini, Vijećnica će biti transformisana u savremenu galeriju u kojoj će publika imati priliku doživjeti 20 slika velikog formata, nastalih na granici između futurizma, mitologije i duboko introspektivne vizije svijeta koji dolazi.

Otvaranje izložbe je zakazano za 26. decembar u 19h, u sarajevskoj Vijećnici.

Izložba će trajati dvije sedmice, od 26.decembra do 8.januara, tokom kojih će Vijećnica postati živi prostor susreta, kontemplacije i inspiracije, otvoren za hiljade posjetilaca iz zemlje i inostranstva. Izložba je otvorena za vrijeme redovnog radnog vremena Vijećnice.

Svjetska premijera za kraj godine

Kraj godine tako donosi novi početak. XANTEA 2502 je priča o upornosti, ljubavi prema umjetnosti i snazi stvaranja. Priča koja pokazuje da se iz Sarajeva može graditi umjetnost svjetskog dometa i da vizija, kada je iskrena i dosljedna, uvijek pronađe svoj put.

Publika je pozvana da bude dio ovog jedinstvenog trenutka i da u Vijećnici doživi svjetsku premijeru jednog od najznačajnijih savremenih umjetničkih ciklusa nastalih u Bosni i Hercegovini.

Tim koji gradi XANTEA 2502 izložbu

Uz kustosicu, na realizaciji izložbe radi poseban autorski tim koji oblikuje cjelokupno iskustvo XANTEA 2502:

  • Elma Hodžić – kustosica izložbe.
  • Adis Billain Kutkut – autor muzičke kompozicije i sound designa, te muzičkog performansa na otvaranju.
  • Saša Peševski – koautor animiranog filma.
  • Dino Aganović – grafički dizajner projekta i koautor muzike za film.
  • Naomi Druškić – koautorica muzike za animirani film.
  • SA Sinfonietta (tri string ensemble) – gudački ansambl u live nastupu na otvaranju.
  • Udruženje Zora – glavni organizator i produkcijski nosilac izložbe.

Zajedno, ovaj tim gradi ambijent koji spaja muziku, vizuale i režiju u jedinstveno iskustvo umjetnosti u pokretu.

„Ako umjetnost shvatimo kao stvaranje kosmičkih mehanizama, onda je XANTEA 2502 jedan od najhrabrijih i najkompleksnijih takvih sistema u savremenoj regionalnoj umjetnosti. Druškić ne prikazuje svijet – on ga konstruiše. Ne reproducira mitove, već ih reprogramira. Njegov univerzum povezuje arhetipsko i tehnološko, lično i kosmičko, stvarajući prostor suočavanja i transformacije“, poručuje kustosica Elma Hodžić.

Iz Sarajeva u svijet

Rikardo Druškić, samouki slikar iz Sarajeva, iza sebe ima izložbe u Briselu, Berlinu, Barceloni, Beču, Sofiji, New Yorku i Taipeiju, kao i brojna međunarodna priznanja, među kojima su NV Gallery Award 2024, 25N New York Winner i finalist Art Revolution Taipei. Njegov vizuelni jezik prepoznat je po spajanju psihologije, mitologije i ljudske emocije u snažan, autentičan slikarski izraz.

XANTEA 2502 je njegova 17. samostalna izložba, a peta u Sarajevu, čime se grad simbolično upisuje kao polazna tačka međunarodne prezentacije ciklusa koji će nakon premijere biti predstavljen i u drugim svjetskim centrima umjetnosti.

Informacije za posjetioce

Otvorenje izložbe: 26. decembar 2025. u 19. sati
Lokacija: Vijećnica, Sarajevo
Trajanje: 14 dana (26.12. do 8.1., u redovnom radnom vremenu Vijećnice)

Projekat je realiziran u saradnji sa Udruženjem za socijalni, kulturni i kreativni razvoj Zora, uz podršku Ministarstva kulture i sporta Kantona Sarajevo i Ministarstva kulture i sporta Federacije BiH.

Otvoren poziv za prijave za Program podrške filmskim autoricama

UNIQA SEE FUTURE Fondacija, u saradnji sa Sarajevo Film Festivalom i Slano Film Days, objavljuje poziv za drugo izdanje Programa podrške filmskim autoricama za 2026. godinu. Poziv je otvoren do 18. februara 2026. godine. 

Program pod nazivom Program podrške filmskim autoricama (Female Filmmakers Support Programme) ima za cilj podržati i osnažiti žene u filmu iz šest zemalja u kojima UNIQA osiguranje djeluje u Jugoistočnoj Evropi: Bosne i Hercegovine, Bugarske, Crne Gore, Hrvatske, Rumunije i Srbije.  Ciljevi Programa su razvoj i podrška ženama u filmskoj industriji Jugoistočne Evrope u oblasti nezavisne filmske produkcije, povećanje zastupljenosti žena u regionalnoj filmskoj industriji, te olakšavanje umrežavanja, razvoja vještina i pristupa prilikama za finansiranje za žene u filmu. 

Program podrške filmskim autoricama (FFSP), uz podršku UNIQA SEE FUTURE Fondacije, osmišljen je kako bi podržao i promovirao žene autorice u Jugoistočnoj Evropi kroz finansijsku podršku za produkciju njihovih filmskih projekata, kao i kroz podršku razvoju njihovih karijera putem CineLink Industry Training i Skills Programme (programa usavršavanja vještina). 

Poziv je otvoren za rediteljice ili ko-redateljice, zajedno s najmanje jednom dodatnom glavnom  saradnicom (scenaristicom, direktoricom fotografije, kompozitoricom ili montažerkom) koja se izjašnjava kao žena. Iako se Fondacija primarno fokusira na šest navedenih zemalja (Srbija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Rumunija i Crna Gora), prijave su moguće i iz drugih zemalja, pod uslovom da projekat ima producenta ili koproducenta iz jedne od zemalja u fokusu Programa. Na ovaj način aktivno se potiču koprodukcije i saradnja, omogućavajući uključivanje projekata i talenata izvan osnovnih zemalja fokusa Fondacije. 

Uključivanjem producenata i koproducenata iz zemalja regije, Program ne samo da proširuje doseg i raznolikost prijava, već potiče i međunarodnu saradnju te jača mrežu filmskih profesionalaca. Kroz ovaj pristup Fondacija doprinosi jačanju regionalne filmske industrije i njenom povezivanju s globalnim trendovima. 

U prethodnom izdanju Programa, podršku je dobilo pet projekata: „The Possessed“ (Ena Sendijarević), „The Confessions of a Female Gamer“ (Dolya Gavanski), „The Embryo“ (Maša Šarović), „Air in the Bottle“ (Aida Begić) i „To Hold a Mountain“ (Biljana Tutorov). 

Poziv za prijave otvoren je do 18. februara 2026. godine. 

Prijave je moguće podnijeti OVDJE

Više informacija dostupno je na web stranici OVDJE