Autor: urednik

Otvorena izložba “Sunčana strana modernizma

„Mjesec muzeja 2017.“ u Historijskom muzeju BiH, kao manifestacija ovog muzeja koja već drugu godinu promovira kulturno-historijsko naslijeđe i muzejsku praksu, se nastavlja. Večeras je pred brojnom publikom otvorena izložba „Sunčana strana modernizma – Turistička arhitektura Borisa Magaša, Ante Rožića i Branka Žnidareca“.

Ova izložba govori o razvoju turističke arhitekture u Jugoslaviji tokom šezdesetih godina: o kontekstu, tendencijama i estetici objekata. Arhitekti Boris Magaš, Ante Rožić i Branko Žnidarec su pripadnici generacije hrvatskih arhitekata koja gradi modernističke objekte širom Jugoslavije. Boris Magaš je u Sarajevo tokom šezdesetih godina donio dašak modernizma realizacijom zgrade Muzeja revolucije BiH, danas Historijskog muzeja BiH.

„Tipološki inovativan, formalno elegantan i tektonički discipliniran projekt Muzeja revolucije u Sarajevu, danas Muzeja historije BiH, Borisa Magaša, Ede Šmidihena i Branka Horvata, jedna je od ishodišnih točaka istraživanja hrvatskih arhitekata 1960-ih i utoliko ga se treba čitati kao integralni dio izložbe. Kao i brojne turističke gradnje i modernističko naslijeđe naše bliske povijesti, i Muzej historije tek očekuje svoju obnovu. No, jednako važno kao i sama fizička restitucija, jest i razumijevanje progresivne uloge arhitekture u izgradnji «sunčane strane» društva. Ako danas i nije moguća doslovna obnova takve pozicije arhitekture, ključno je kritičko razumijevanje i afirmacije društvenih i kulturnih vrijednosti modernizacije druge polovice 20. stoljeća. Ako se taj optimizam i te vrijednosti ne očuvaju, obnovljeni arhitektonski artefakti ostat će samo neživi spomenici sve teže razumljive prošlosti.“- Navode kustosi izložbe Maroje Mrduljaš i Mira Stanić iz Zavoda za istraživanje, Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu.

Izložbi je prisustvovao i arhitekta Ante Rožić. Pored izložbe, u muzeju je predstavljen fim „Betonski spavači“ i upriličen razgovor sa autorom izložbe, historičarom arhitekture Marojem Mrduljašem. Razgovor je moderirao Mensur Demir, sarajevski arhitekta.

Prisutnim se obratila i direktorica Historijskog muzeja BiH, Elma Hašimbegović, pozdravivši prisutne iz „Magaševe kuće“. Hašimbegović je naglasila važnost ove izložbe i njenog predstavljanja u Sarajevu i ukazala na potrebu da se zgrada Historijskog muzeja BiH, kao dio internacionalnog stila i baštine, sačuva od daljeg propadanja i da u skorijoj budućnosti vrati nekadašnji sjaj.

„Kao nekad pred Božić“

  1. festival božićnih pjesama, narodnih igara i običaja „Kao nekad pred Božić 2017“ održat će se 6. prosinca/decembra u dvorani „DOM MLADIH“ u Sarajevu.

Direkcija Festivala „Kao nekad pred Božić“ ove godine uspostavila je suradnju s bosanskohercegovačkim iseljeništvom, kroz poticanje povezivanja djelatnosti hrvatskih kulturnih organizacija iz BiH s medijskim kućama Hrvata izvan BiH, koje će pratiti ovogodišnji Festival „Kao nekad pred Božić“, s ciljem očuvanja hrvatskog narodnog identiteta i sveukupne bosanskohercegovačke kulture.

„Za održavanje kontinuiteta kvalitetne festivalske produkcije neophodna su inovativna produkcijska rješenja,  rekoncipiranje i repozicioniranje festivalske manifestacije u skladu s aktualnim društvenim kontekstom i produkcijskim novitetima, što podrazumijeva i novi, adekvatan, prostorni ambijent. Budući ove godine slavimo značajan jubilej, odnosno osamnaesti rođendan festivala ‘Kao nekad pred Božić’, Organizacijski odbor Festivala, sastavljen od vrsnih stručnjaka te kulturnih i akademskih djelatnika, smatrao je da trebamo izići iz ustaljenih, uobičajenih produkcijskih okvira, odnosno  pobjeći od organizacijske i produkcijske  rutine. Upravo zato da bi naša publika i struka vidjeli nešto novo, neočekivano i drukčije, ove godine Festival realiziramo u dvorani ‘Doma mladih’ u sarajevskoj ‘Skenderiji’, koja je sinonim za vrhunski glazbeni proizvod. Mislimo da na taj način donosimo novu emociju i novu perspektivu tradicionalne sarajevske predbožićne priče, čiji je autor dr. sc. Marijo Pejić“, kazala je PR Festivala Ivana Krstanović.

Ulaznice za festival bit će puštene u prodaju od 27. 11. 2017. godine.

“Jutro s autorom“ svakog dana na sajmu “Knjige u nišama“

Prvi Sajam izdavača/nakladnika Bosne i Hercegovine – “Knjige u nišama“ (KUN) održat će se od 25. do 29. novembra u prostorijama Bosanskog kulturnog centra (BKC) u organizaciji JU Centar za kulturu Kantona Sarajevo i Zajednica izdavača/nakladnika u Bosni i Hercegovini, uz pomoć i pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i sporta Kantona Sarajevo. S namjerom vraćanja digniteta i ugleda sajmu knjige – kao jedinstvenoj prilici za predstavljanje autora i njihovih djela, prevodilaca i njihovih prijevoda, izdavača i njihovih izdanja, svih pet sajamskih dana u salonu Bosanskog kulturnog centra počinjat će u 10 sati i 30 minuta formatom “Jutro sa autorom“, opuštenim razgovorima sa autorima recentnih naslova iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Crne Gore.

Sajam će programski u subotu, 25. novembra otvoriti razgovor novinarke Kristine Ljevak i autora romana “Kad sam bio hodža“, Damira Ovčine, koji je za ovo djelo osvojio prestižnu regionalnu nagradu Mirko Kovač za 2017. godinu. U kritičkom osvrtu “Veliki roman o Grbavici“, Miljenko Jergović je istakao da je djelo “Kad sam bio hodža” veliki roman one književnosti čiji se veliki romani zovu “Travnička hronika”, “Prokleta avlija”, “Derviš i smrt”, “Hodža strah”… “Kad sam bio hodža nije samo važan roman o ratnoj Grbavici, on je jedan od najznačajnijih romana o ratu napisanih na našim jezicima“, naglasio je Jergović.

U nedjelju, 26. novembra ljubitelji i ljubiteljice pisane riječi moći će se upoznati sa jednim od najuspješnijih ovogodišnjih naslova u Hrvatskoj, zbirci “Naša žena”. Višestruko nagrađivana autorica Tanja Mravak će u razgovoru sa Krunom Lokotarom govoriti o svojih jedanaest priča koje govore o različitim obiteljskim odnosima i njihovim akterima. “Ova je knjiga i karta našeg patrijarhata“, istakao je Kruno Lokotar koji je urednik ovog naslova.

Treći sajamski dan započet će predstavljanjem naslova objavljenih u izdanju Otvorenog kulturnog foruma sa Cetinja i Crnogorskog društva nezavisnih književnika. U ponedjeljak, 27. novembra svoj debitantski roman “Knjiga moga oca” u podnaslovu “Roman o ljubavi”, predstavit će crnogorski pisac, Ethem Mandić, dok će o svojoj zbirci poezije “Fizis“ govoriti autorica, Ivana Vojvodić. Razgovore će voditi urednica oba izdanja, Dragana Tripković.

O bitnosti fotografije u procesu nastanka jedne knjige, u utorak, 28. novembra govorit će bh. fotograf, Ziyah Gafić. Gafić je svoje fotografije izlagao u mnogim relevantnim galerijama i na brojnim festivalima fotografije poput Visa pour l’image Perpignan, Rencontres du photograhie Arles, Fovea Editions New York, Oude Kerk Amsterdam, galerija Tom Blau u Londonu, galerija Grazia Neri u Milanu, dok svoje radove redovno objavljuje i u svjetski priznatim publikacijama kao što su Amica, La repubblica, Time, Tank, Telegraph Magazine, Newsweek i L’Espresso.

Posljednjeg sajamskog dana, u srijedu 29. novembra, novinari Mirnes Sokolović, Đorđe Kraišnik i Edin Salčinović razgovarat će se Almirom Kolarom Kijevskim o petogodišnjem procesu nastanka njegove treće knjige poezije “Angleter”.

 Prvi Sajam izdavača/nakladnika Bosne i Hercegovine – “Knjige u nišama“ (KUN) ljubiteljima i ljubiteljicama knjige Sajam će ponuditi vrlo bogat i zanimljiv program koji će uključivati promocije knjiga, predstavljanje autora, čitanja, javne razgovore i radionice, a gosti prvog Sajma izdavača Bosne i Hercegovine bit će brojni autori, urednici, profesori, književni kritičari, novinari, dizajneri i ostali kulturni radnici, a ulaz za sve zainteresovane građane i građanke je slobodan.