Zapravo moja ambicija je raditi u trafici s pogledom na more. Igrajući se doslovno, radio sam mnogo toga. Nemaran kakav jesam, nisam pravio arhivu. Ovo je pokušaj, da prije nego se konačno oduzmem, saberem bar dio toga. S toga doživite ovo kao svojevrsnu virtuelnu trafiku, na kojoj možete izabrati ono što vam se učini zanimljivim ili uzeti ono što mislite da vam treba. Platiti ne morate ali ako vas bude grizla savjest, ne ustručavajte se. Ambicija se neće ostvariti sama. Više na https://zokacatic.com
Na izričitu želju David Coverdalea, frontmena legendarnog benda Whitesnake, i jednog od najboljih vokala svih vremena, koncert u Sarajevu je uvršten mimo ranije objavljenih datuma njihove velike turneje. Whitesnake naredne godine kreće na farewell turneju, nakon koje se legendarni pjevač oprašta od ovog sastava, a na svoju bogatu listu gradova u kojima je nastupao, želio je da upiše i Sarajevo.
„Ovo se istovremeno poklopilo i sa željom fanova iz Bosne i Hercegovine, koji su nam pisali u ogromnom broju, da pored koncerta u Zagrebu, Beogradu i Skopju, dovedemo Whitesnake u Sarajevo. S ponosom možemo reći da je koncert potvrđen prošle nedjelje, a danas je objavljen kao prednovogodišnji poklon svim fanovima iz Bosne i Hercegovine. Teza da nakon Stinga u Sarajevu godinama opet neće biti velikih koncerata svjetskih muzičkih zvijezda, pada u vodu već danas“, istakao je Boban Milošeski, vlasnik produkcijske kuće Avalon.
Sarajevski spektakl predstavlja jubilarni deseti koncert Whitesnakea na Balkanu, u organizaciji produkcijske kuće Avalon. Unatoč odličnim recentnim albumima i izvanrednim i energičnim koncertima, veliki David Coverdale je odlučio da stavi tačku na Whitesnake sa stilom, u velikoj oproštajnoj svjetskoj turneji benda.
Ulaznice će biti puštene u prodaju od srijede, 22. decembra u 9 sati ujutro po sljedećim cijenama:
Parter 49 KM
Fan Pit (samo 1000) 69 KM
Tribine: 60, 70, 80 KM
Bosanskohercegovačka publika će u Skenderiji imati priliku da posluša hitove kao što su: „Here I go Again“,„Is This Love“, „Fool For You Lovin“,„Still of the Night“, te sve ostale brojne višedecenijske hitove „bijele zmije“, koja je uvijek predstavljala puno više od odličnog heavy metal benda, privlačeći ogroman broj „mainstream“ publike na svojim koncertima.
Decembarski repertoar ovogodišnje Koncertne sezone Muzičke akademije Univerziteta u Sarajevu, koji je ujedno dio programa Svečanih decembarskih dana UNSA, obuhvatio je koncert Alme Dizdar, violinistice i asistentice na Muzičkoj akademiji, i mladog pijaniste Nadira Hošića. Ovaj duo će nastupiti u utorak, 21. decembra 2021. godine, u 19 sati u Koncertnoj sali “Cvjetko Rihtman”, kada će izvesti Sonatu za violinu i klavir op. 12, br. 2 u A duru Ludwiga van Beethovena, Sonatu za violinu i klavir op. 45, br. 3 u c molu Edvarda Griega i Sonatu za violinu i klavir H. 24, br. 2 u h molu Arthura Honeggera.
Alma Dizdar je srednje muzičko obrazovanje stekla u Muzičkoj školi I i II stupnja Mostar u klasi prof. Vasilija Buzmakova. Diplomirala je na Muzičkoj akademiji Univerziteta u Sarajevu u klasi van. prof. mr. YeonJu Jeong. Master studij je pohađala na univerzitetu Ithaca College u Ithaci, New York u klasi prof. dr. Calvina Wiersme, a potom na Muzičkoj akademiji Univerziteta u Sarajevu, u klasi van. prof. mr. YeonJu Jeong. Za prvi ciklus je nagrađena priznanjem “Zlatna značka” Univerziteta u Sarajevu. Usavršavala se na seminarima poznatih pedagoga: Dora Schwarzberg, Anna Dzialak Savytska, Ernst Kovacic, Orest Shourgot, Cihat Askin, Calvin Wiersma, Mark Steinberg i dr. Nastupala je u zemljama regiona, Austriji, Njemačkoj, Francuskoj, Italiji i u SAD, a kao solistica je nastupala sa Simfonijskim orkestrom Mostar i gudačkim orkestrom Strings attached Sinfonietta. Studentica je druge godine III ciklusa studija na Muzičkoj akademiji Univerziteta u Sarajevu u klasi prof. emeritusa Ernsta Kovacica. Trenutno je zaposlena kao asistentica na predmetu Violina na Muzičkoj akademiji Univerziteta u Sarajevu.
Nadir Hošić rođen je u Sarajevu, gdje je učio klavir u klasama prof. Elme Kraišnik i Vedrane Mujkić. Diplomski studij završio je na Muzičkoj akademiji Univerziteta u Sarajevu, u klasi prof. Dragana Opančića. Za vrijeme studija osvaja Prvu nagradu na 22. Međunarodnom takmičenju mladih pijanista Šabac (Srbija), Drugu nagradu na takmičenju Ischia International Piano Competition (Italija), Drugu nagradu na Međunarodnom natjecanju mladih glazbenika “Sonus op. 5” u Križevcima (Hrvatska), a kao dobitnik Druge nagrade na 1. Internacionalnom takmičenju pijanista “Memorijal Matusja Blum” u Sarajevu, proglašen je pobjednikom kategorije. Među Hošićevim javnim nastupima posebno se ističe njegovo debitantsko predstavljanje sa Sarajevskom filharmonijom u Narodnom pozorištu Sarajevo, pod dirigentskom palicom Fuada Šetića, recital održan u Domu Oružanih snaga Bosne i Hercegovine u okviru zatvaranja 35. Međunarodnog festivala “Sarajevska zima”, te recital održan u Koncertnoj dvorani “Cvjetko Rihtman”, u okviru 14. “Majskih muzičkih svečanosti”. Usavršavao se na masterclassima priznatih pijanista kao što su: Boris Kraljević (Singapur), Jokut Mihailović (Srbija), Ruben Dalibaltayan (Hrvatska), Julia Gubajdullina (Hrvatska), Rita Kinka (Srbija), Avedis Kouyoumdjian (Austrija), Stefan Vladar (Austrija), Milana Chernyavska (Njemačka), Boris Berman (USA). Trenutno je student postdiplomskog studija, koje u okviru Erasmus+ programa razmjene, pohađa na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu, u klasi prof. Rubena Dalibaltayana.
Ulaz na koncert je besplatan. S obzirom na ograničenja uslovljena epidemiološkim mjerama, rezervacija mjesta je obavezna i moguće je izvršiti telefonom na: 062 102 569 (Tel/SMS/Viber/WhatsApp) ili e-mailom: koncertna.sezona@mas.unsa.ba .
U subotu, 18. decembra s početkom u 16 sati u prostorijama bara Evergreen 1969 održati promocija poljske i češke književnosti pod nazivom “Književnost nas spaja” u organizaciji izdavačke kuće Buybook i Lektorata za poljski i češki jezik Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.
Na promociji će učestvovati profesorica na Odsjeku za slavistiku Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Amela Ljevo-Ovčina, prevoditeljica s poljskog jezika Đurđica Čilić i prevodilac s češkog jezika Hasan Zahirović. U fokusu će biti Olga Tokarczuk, Adam Zagajewski, Karel Čapek i Milan Kundera te sam proces prevođenja i izazovi s kojima se susreću prevodioci. Na kraju promocije lektorice s Filozofskog fakulteta, Ewa Rogovska i Blanka Zahajská, prisutnima će pročitati odlomke navedenih autora i autorica na izvornim jezicima.
Šesta književna kritika nastala u okviru projekta Bookstan on Airrealiziranog uz podršku Međunarodnog fonda za pomoć koji su osnovali Ministarstvo vanjskih poslova Savezne Republike Njemačke, Goethe Institut i drugi partneri, govori o autorici Virginie Despentes a kritiku njene trilogije „Vernon Trodon“ uradila je Ivana Golijanin.
Virginie Despentes (Nancy, 1969) francuska je spisateljica i filmska autorica, bivša služavka, seksualna radnica te honorarna muzička novinarka. Njen prvi roman, Kresni me, kontroverzna priča o silovanju i osveti, objavljen je 1992, a ekranizovan 2000. Kresni meje prvi film koji je zabranjen za prikazivanje u Francuskoj u posljednjih dvadeset osam godina. Despentes je autorica deset romana, niza pripovijedaka, eseja, književnih kritika, kao i nekoliko filmskih scenarija. Dobitnica je mnogih književnih nagrada, a za prvi dio romaneskne trilogije Vernon Trodon osvojila je četiri nagrade: Nagradu Anaïs-Nin, Nagradu Landerneau, Nagradu La Coupole i Nagradu Roman-News. Danas se smatra jednom od najvažnijih feminističkih autorica. Članica je Akademije Goncourt od 2016. godine.
Sjaj i bijeda urbanog života
Virginie Despentes: Vernon Trodon, prev. Novak Golubović, Buybook, Sarajevo, 2020.
PIŠE: Ivana Golijanin
Francusku spisateljicu Virginie Despentes kritika je nazvala „rock & roll“ Balzacom, a trilogiju Vernon Trodon „Ljudskom komedijom“ našeg doba. Wall Street Journal otišao je korak dalje i istakao kako je Despentes za Pariz učinila ono što je James Joyce učinio za Dublin. Tomovi trilogije objavljeni su između 2015. i 2017. godine i odgovaraju uslovima svog vremena na način koji podsjeća na Balzacov realizam, elementima kao što je evociranje (bolje) prošlosti, osuda društva koje se raspada i prikazivanje života likova koji su predstavnici određenih ideologija ili svjetonazora.
Vernon Trodon – hroničar (svakog) vremena?
Vernon je bivši vlasnik prodavnice ploča (tim se poslom bavio od dvadesete do četrdeset pete godine) koji je izbačen iz svog stana nakon što je Alex Bleach, rock & roll zvijezda i njegov glavni izvor novca za kiriju, umro od predoziranja. Upoznajemo ga u srednjim godinama, u stanju razočaranja i nostalgije.
Nedugo prije smrti, Bleach je bio na zabavi u Vernonovom stanu, snimio autointervju na tri videotrake koje je ostavio kod njega. (Ne)očekivano, upravo te trake postaju predmetom interesovanja velikog broja ljudi sa kojima će se Trodon, u raznim situacijama i prostorima, susretati. Bleachov intervju služi kao izgovor da se artikuliše siže, kao i da se razotkrije širok spektar karaktera, marginaliziranih i onih sa često radikalnim stavovima, te uspostavi odnos između njih.
Vernon je bio centar zajednice koja je formirala muzičku scenu. On je nabavljao ploče i dijelio svoje muzičko znanje sa drugima. Teško je u njegovom liku ne vidjeti Roba Fleminga iz romana High Fidelity Nicka Hornbyja. Ali Roba starijeg za deceniju i više, nakon što je njegova veza sa Laurom zauvijek propala, kao i njegova prodavnica ploča zbog muzike koja je digitalizovana. Ipak, za razliku od Hornbyjevog romana, priče u trilogiji obiluju (dobrom) muzikom, ali se ne zadire u njenu kompleksniju verbalizaciju, već se uglavnom nabrajaju izvođači i nazivi pjesama.
Vernon, „lik sa moćnim oreolom rokenrola“, pokretač je svih fabularnih tokova: brojni likovi ga poznaju ili ga žele upoznati, idu u potragu za njim i teže da budu oko njega. Iz različitih razloga, on postaje suštinski važan za njih. Njegovo se ime odnosi na lijek koji se koristi kao zamjena za zavisnost o opioidima, a Vernon zaista postaje zamjena čitavoj jednoj generaciji ljudi koji žale za prošlošću, tako što ih okuplja i pomaže da lakše podnesu svijet oko sebe.
Trodonovo lutanje traje u svim dijelovima trilogije, a veliki dio nje, naročito prvi tom, posvećen je naglašavanju suprotstavljenih stavova pariskog underground miljea koji čine: transrodni, homoseksualni i heteroseksualni ljudi, muškarci i žene koji pripadaju nekolikim generacijama, različite društveno-ekonomske grupe, s različitim političkim i vjerskim uvjerenjima.
Despentes koristi jezik krcat slengom i kolokvijalnim izrazima, vulgarizmima, dok je ritam pripovijedanja brz kao i sama radnja. Potrebno je više vremena da se povežu priče i uspostavi kontekst zbog mnoštva glasova različitih likova i njihovih životnih priča: Xavier Fardin, desno orijentisani scenarista, Vernonova bivša djevojka Sylvie, Laurent, uspješan, ali opsesivan producent, bivša porno zvijezda Pamela koja se još nadmeće sa mrtvom rivalkom, vjerenicom Alexa Bleacha, Lydia Bazooka, novinarka koja želi pisati Alexovu biografiju, i mnogi drugi. Mnoštvo glasova omogućava čitaocu da obuhvati misli, osjećanja, i želje različitih likova. Kao i u rock & rollu, punku, ili post-punku, ljude povezuje zajednička strast prema muzici, iako su im ideološki i drugi stavovi, često vrlo različiti.
Ako govorimo o polifoniji u trilogiji, spisateljica nudi različite perspektive gledanja na jedan događaj. Ista situacija predstavlja se iz dva različita ugla gledanja i doživljavanja (obično su u pitanju bračni/ljubavni parovi). Ukoliko jedno poglavlje prati Xaviera ili Vernona, u drugom čitamo kakav „odgovor“ na isti događaj ima Marie-Ange ili neka od Trodonovih djevojaka. Kada se naviknemo na promjene pripovjedačke perspektive, gotovo je izvjesno da ćemo se, čitajući različite intimne ispovijesti, uhvatiti u propitivanju vlastitih stavova i predrasuda.
Istorija bolesti društva
Trilogija Trodon pruža jednu vrstu panoramskog pogleda na svijet – počinje 2014. godinom, neposredno prije napada na ured francuskog satiričnog nedjeljnika Charlie Hebdo u Parizu, i završava osvrtom na period nakon terorističkog napada u Parizu, te masakra u Orlandu 2016. godine. Kroz lik Vernona Trodona, Despentes pokazuje razorne posljedice ekonomske krize i desničarske politike u dijelovima francuskog društva. Posljedice užurbane urbanizacije u vremenu krize, otkrivaju kako je jedna metropola postala neprijateljski nastrojena prema svom stanovništvu.
Vernon se kreće kroz grad koji postaje sve nedostupniji za nekoga ko poput njega nema ni centa u džepu. Njegova i sudbine mnogih drugih prepliću se i ukrštaju. I Despentes, kao i nekada Joyce sa Leopoldom Blumom, kroz lik antiheroja Trodona pokazuje kako izgleda jedini Odisej kakvog možemo zamisliti u dvadeset i prvom vijeku – jedan od milion koje viđamo svakog dana. Njegova se odiseja proteže od kreveta do kreveta, preko klupa pariskih parkova, dok se oko njega svijet dijeli i rasipa.
Zajedništvo likova u ovoj trilogijizasnovano je upravo na nezadovoljstvu uslovima sadašnjeg života. Okupljeni oko protagoniste, oni stvaraju zajednicu gdje priređuju tzv. konvergencije – rave zabave gdje se ekstatično prepuštaju muzici i plesu. Konvergencije su omogućavale pojedincu, dakle, da dostigne privilegovano stanje u kojem se može povezati sa drugima i u kojem mu se svijet drugačije pojavljuje.
Postojanje prostora za interakciju ljudi različitih uvjerenja, prostora u koji se može pobjeći od nasilne stvarnosti, posebno je važno kada se uzme u obzir da se u trilogiji spominju događaji koji su se desili u Francuskoj i drugdje: migrantski brodolom 19. aprila, masakr u noćnom klubu Pulse, u Orlandu 2016. godine, teroristički napadi 13. novembra u Parizu, kao i napad na Charlie Hebdo iz 2015. godine. Ovi događaji i način na koji se prepliću sa zapletom uključuje igru između fikcije i stvarnosti koja je važna, ne samo zbog estetske vrijednosti, već i zato što trilogija tako nudi jasno političko mapiranje svijeta o kojem piše. Despentes nam, opisujući ove događaje i posljedice koje su ostavili, u lice unosi sliku i svjetonazore našeg društva danas. Rasne i klasne podjele, terorizam, migrantske krize, ekonomske nestabilnosti, problemi su svijeta. Spisateljica stvara upečatljivu sliku naše sadašnjosti, opisuje život koji žive svi Evropljani, ne samo građani Francuske.
Odnos između fikcije i stvarnosti pojačava se poglavljem koje opisuje napad na Vernonovu grupu. Zajednicu napadaju ljudi koji njihovu izolovanost tumače kao ravnodušnost prema svemu što se dešava. Trilogija je tako predstavljena kao hronika vremena u kojoj se, na primjeru fiktivnog masakra, pokazuje da mirni otpor jednostavno nije prihvatljiv.
Despentes opisuje porast nasilja na internetu, na ulici, na protestima pri izražavanju bijesa prema vladajućim politikama, pokazujući kako je teško odgovoriti na nasilje drugim sredstvima osim nasiljem. Trilogija Trodon pruža pogled na državu koja se mijenja pod velikim teretom (rasne) mržnje, i spisateljica nam dokazuje kako nasilje nikako i nikada ne može biti rješenje za život u takvim uslovima. Tako se nostalgija koju Despentes izražava u svom djelu pojavljuje i kao žal za izgubljenim vremenom u kojoj se pozitivna i nenasilna promjena činila mogućom.
Realistična, tragična i mračna odiseja dobija svoj završetak u naizgled umetnutom i nepotrebnom science fiction epilogu, gdje stoji kako je Vernon Trodon umro u 72. godini života od upale pluća, da bi zatim postao mitski lik u dvadeset i drugom vijeku. Postoji doza religiozne posvećenosti koja se javlja u konvergencijama i stoga Trodon evoluira u proročku figuru, pa i u lik sveca (ne možemo previdjeti scenu u kojoj se Vernon pojavljuje živ nakon masakra, iako je u vijestima o napadu smatran mrtvim, a koja evocira vaskrsenje Hrista). Despentes stvara mitologiju iz sjećanja na jednu parisku svakodnevnicu, pomalo ironizira i osvrće se sa osmijehom na cjelokupnu sudbinu supkulturnih antiheroja i njihovih bezuspješnih pokušaja da promijene svijet.
Lijepo, tragično i mračno
Rezigniranost jedne generacije se u trilogiji pojavljuje (očekivano?) u formi bešćutnog cinizma koji nije uvijek opravdan. Upiranje prstom u „novo“ vrijeme muškar(a)ca i žena čiji stil života obuhvata opijanje, promiskuitet, hedonizam, društva koje ima postfeministička ili antifeministička gledišta, i desničarska uvjerenja, nema uvijek svoje utemeljenje u trilogiji. Drugim riječima, koliko god uspijemo razviti određeni nivo simpatije prema likovima, nemoguće je uvijek opravdati njihov način mišljenja njihovim (zrelim) godinama, boljom prošlošću i time što je ovo vrijeme sada beskrupulozno.
Ipak, Despentes katkad ironizira cinični imperativ Trodonove generacije onoliko koliko ga i priznaje. Ona ne romantizira ovaj period, piše bez osude o alkoholičarima, beskućnicima, nezaposlenima, bivšim porno zvijezdama i nekolicini drugih, te pokazuje kako su oni samo ljudi koji žele preživjeti u haotičnom svijetu. U trilogiji se postavljaju pitanja politike, običaja, ideologije, porodičnih odnosa (posebno sinova sa ocem ili majkom), bračnog i grupnog života, uz čitav niz muzičkih referenci i marginalnih kultura.
Da li bi sve teme koje se ovdje pojavljuju bile spretnije artikulisane da nije riječ o troknjižju, već o nekoj kraćoj formi ili manje obimnom romanu? Možda. Ipak, na kraju egzistencijalnog i društvenog haosa, trilogija ima svojevrsno jedinstvo što se odražava u kompoziciji priče i u karakteru glavnog lika. Vernon Trodon podstiče na razmišljanje o važnim savremenim temama zahvaljujući raznovrsnim društvenim diskursima, različitim likovima, životnim situacijama, i nijansiranim tačkama gledišta. Ova trilogija je portret savremenog (francuskog) društva, uhvaćenog u trenutku između sretnije prošlosti i još uvijek neizvjesne budućnosti ̶ portret našeg vremena, i to je velika vrijednost ovoga djela. U spletu melanholije i nostalgije, Vernon Trodon u određenoj mjeri poziva na zajedništvo koje će nas izbaviti iz haosa, i pomoći da ovaj svijet bude bolji. Ili makar podnošljiviji.
Bookstan on Air je realiziran uz podršku Međunarodnog fonda za pomoć koji su osnovali Ministarstvo vanjskih poslova Savezne Republike Njemačke, Goethe Institut i drugi partneri.
U organizaciji Fondacije Heinrich Boell u Sarajevu održana je Peta konferencija „Zelena ekonomija u BiH 2021 – mogućnosti i prepreke”, čiji cilj je bio istražiti i naglasiti probleme, izazove, mogućnosti i šanse koje Bosna i Hercegovina ima u procesu zelene tranzicije, a u skladu sa Zelenom agendom za Zapadni Balkan.
Konferencija je, kako kaže projektna koordinatorica Fondacije Heinrich Boell Jasminka Bjelavac, okupila stručnjake iz domena ekologije, koji dolaze iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Hrvatske.
„Zelena agenda trebala bi podstaći rast privrede i istovremeno, rješavanje nekih od povezanih izazova u oblasti okoliša i zdravlja, poput zagađivanja zraka, te omogućiti ogroman potencijal za razvoj i otvaranje radnih mjesta. Šta se od ovih obećanja ostvarilo u proteklih godinu dana, kuda ide Bosna i Hercegovina u tom pogledu, te kakva je situacija u zemljama iz okruženja razgovarali smo u dva panela konferencije“, rekla je Bjelavac.
Tokom prvog panela konferencije ekonomski analitičar Damir Miljević upozorio je na iznimno povišenu cijenu električne energije u Evropi: „Jedini efekat koji će to imati na BiH je taj da će izvoznici električne energije, a to su tri elektroprivrede i jedna privatna firma dobre pare zaraditi prodajući energiju. Ono što malo ljudi zna jeste da je BiH ubjedljivo najveći izvoznik električne energije u regionu”, kazao Miljević.
Profesor Fakulteta energetike u Tuzli Mirza Kušljugić ukazao je na istraživanje koje pokazuje da eksperti ne očekuju da institucije vode zelenu tranziciju: “Očekuje se da će tranziciju voditi privatni sektor i građani. Mislim da će to biti jako teško bez institucija i Elektorprivrede, ali vjerovatno će privatni sektor preuzeti inicijativu“, poručio je.
Iskustva is Hrvatske podijelio je Vjeran Piršić predstavnik Eko Kvarner organizacije: “Mi smo kao lokalna zajednica donijeli viziju koja, između ostalog, podrazumijeva da stanovništvo živi u energetski učinkovitim zgradama. Ta vizija se zasniva na lokalnoj zajednici koja je osviještena, koja zna šta hoće i koju ne smiju voditi korumpirani političari”.
Aleksandar Macura is RES Fondacije, koja djeluje u Srbiji je kazao da u ovoj državi postoji napredak kada je u pitanju energetska tranzicija: “Mislim da su već sada očigledne promene. Imamo sve više informisanih ljudi koji se u velikoj meri okreću upotrebi toplotnih pumpi, odnosno može se videti da, kada je riječ o novoizgrađenim objektima, postoji puno bolje razumevanje pitanja energetske efikasnosti”.
Hamdija Čivić iz MOFTER-a, Ureda za harmonizaciju i koordinaciju sistema plaćanja u poljoprivredi, ishrani i ruralnom razvoju BiH, tokom drugog panela istakao je kako poljoprivreda može doprinijeti poboljšanju situacije kada su u pitanju kllimatske promjene: “Poljoprivreda u ukupnom globalnom zagađenju i emisiji gasova učestvuje sa 12%. No, kada je riječ o BiH mi se nismo dovoljno pripremili za ovu tranziciju u poljoprivrednom sektoru. Tu postoji mnogo strateških, odnosno zakonodavnih nedostataka, a mi nemamo adekvatna zakonska rješenja na državnom, kao ni na nižim nivoima”.
Za sam kraj konferencije direktorica Centra za ekologiju i energiju u Tuzli Džemila Agić je navela da uz minimalnu komunikaciju s građanima možemo utjecati na promjenu njihove svijesti kada je riječ o potrošnji energije, te drugim važnim temama iz domena ekologije.
Na koferenciji je naglašena važnost zelene tranzicije u smislu zelenih radnih mjesta, klimatskih promjena, te sveopćeg zdravlja građana.
Konferenciji su prisustvovali: Mirza Kušljugić, Fakultet elektrotehnike, Tuzla, BiH; Damir Miljević, RESET, Banja Luka, BIH; Džemila Agić, CEE, Tuzla, BiH; Aleksandar Macura, RES fondacija, Beograd, Srbija; Vjeran Piršić, Eko Kvarner, Krk, Hrvatska; Vedad Suljić, REIC, Sarajevo; Faruk Hadžić, Nezavisni konsultant, BiH; Hamdija Čivić, MOFTER, Ured za harmonizaciju i koordinaciju sistema plaćanja u poljoprivredi, ishrani i ruralnom razvoju, BiH; Ivica Sivrić, Regionalna razvojna agencija za Hercegovinu (REDAH), BiH; Petar Radulović, Poljoprivredna zadruga Klekovača Drinić – Petrovac, BiH; Jasmina Ćušić, Eko Jasmina, Mostar, BiH; Sanela Klarić, zastupnica u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH.
Dobitnik nagrade publike za najbolji film Mreže festivala Jadranske regije, Adriatic Audience Award, je film “Čuvar brata svoga” Ferita Karahana iz Turske. Najbolji film izabran je zbrajanjem glasova publike Sarajevo Film Festivala, Zagreb Film Festivala, Festivala autorskog filma i Filmskog festivala Herceg Novi, kao i publike koja je ovaj film imala priliku gledati online, na VoD platformi Ondemand.kinomeetingpoint.ba.
Cilj nagrade publike Mreže festivala Jadranske regije, Adriatic Audience Award, je promocija i veća vidljivost evropskog filma, a nagrada će omogućiti filmu i da bude prikazan u kinima na području bivše Jugoslavije.
Pobjednički film “Čuvar brata svoga” imate priliku gledati od 17. do 20. decembra OVDJE. Film je dostupan gledateljima u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori, Sloveniji i Sjevernoj Makedoniji.
Film “Čuvar brata svoga” (Turska, 2021, 85 min.), opisan kao spoj Olivera Twista i Smrti gospodina Lazarescua, na Berlinaleu je osvojio nagradu FIPRESCI. Film prati Yusufa i njegovog najboljeg prijatelja Memu, koji pohađaju školu za kurdske dječake internatskog tipa, smještenu na osami u planinama istočne Anadolije. Kada Memo oboli od misteriozne bolesti, da bi pomogao svom prijatelju, Yusuf je prisiljen da se suoči s birokratskim preprekama koje pred njega postavlja represivna školska uprava. Dok odgovorne odrasle osobe shvate ozbiljnost Memine zdravstvene situacije i pokušaju ga prebaciti u bolnicu, iznenadne guste snježne padavine zatrpavaju školu. Bez izlaza i očajni da prizovu pomoć, dok vrijeme neumitno prolazi i prijeti da istekne, nastavnici i učenici počinju igrati igru prebacivanja krivice u kojoj na površinu izbijaju stare zamjerke i dobro čuvane tajne.
Autor vizualnog rješenja Nagrade publike Mreže festivala Jadranske regije, Adriatic Audience Award, je Srđan Stefanović (1985.), akademski kipar i slikar.
Mrežu festivala Jadranske regije podržao je potprogram MEDIA Programa Kreativne Evrope.
*** Mreža festivala Jadranske regije
U Mrežu festivala Jadranske regije, na inicijativu Sarajevo Film Festivala, okupila su se četiri vodeća filmska festivala iz četiri zemlje, istog govornog područja, u zajedničkom programu: Sarajevo Film Festival (BiH), Zagreb Film Festival (Hrvatska), Festival autorskog filma (Srbija) i Filmski festival Herceg Novi (Crna Gora). Prvi zajednički program održan je online u aprilu ove godine, a zatim i na svakom od festivala uključenih u projekat.
U Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine, 16.12.2021. godine sa početkom u 13:00h, održaće se tribina „Jesmo li izgubili osjećaj solidarnosti?”
Posljednjih decenija, individualizam je postao dominantna vrijednost u mnogim društvima. Znači li to da smo izgubili osjećaj solidarnosti, ili je solidarnost teže praktikovati; ili,zapravo postoje brojne inicijative ali ih mi ne primjecujemo? U okviru naše izložbe „Wake up Europe“, želimo razgovarati o tome da li se iz mobilizacije za BiH i njene građane tokom 1990-ih mogu izvući pouke i koja su moguća značenja solidarnosti danas. Lako je reći “solidarnost je važna” – ali šta znači praktikovati je na konkretan način? Također, želimo razgovarati o primjerima građanske solidarnosti o kojima se često ne govori, na primjer u vezi s izbjeglicama i migrantima, te razgovarati o tome kako tu vrijednost možemo razviti i ojačati u našim društvima.
Objavljena je druga epizoda serijala “O knjigama i piscima zvukom” nastala u okviru projekta Bookstan on Air realiziranog uz podršku Međunarodnog fonda za pomoć koji su osnovali Ministarstvo vanjskih poslova Savezne Republike Njemačke, Goethe Institut i drugi partneri.
U drugoj epizodi predstavljen je roman “Prijatelj” autorice Sigrid Nunez. Knjiga se pojavila 2018. godine. Priča je to o prijateljstvu, o boli, patnji, izliječenju, ali prije svega priča o čarobnoj vezi jedne žene i jednog psa.
Nakon samoubistvo muškarca koji joj je bio i učitelj i najbolji prijatelj, spisateljica dobiva na brigu njegovog psa, velikog i ostarjelog mužjaka doge po imenu Apolon. Između njih se stvara posebna veza, jedno drugom pružaju utjehu i ublažavaju bol nedostajanja. Knjigu je s engleskog jezika za izdavačku kući Buybook prevela Senada Kreso.
Fondacija Heinrich Boell Vas poziva da popratite petu konferencija „Zelena ekonomija u BiH 2021 – mogućnosti i prepreke“, koja će biti održana 15.12.2021. godine u Međunarodnom centru za djecu i omladinu na Grbavici sa početkom u 12.00 časova.
Cilj konferencije je ukazati na probleme, izazove, mogućnosti i šanse koje Bosna i Hercegovina ima u procesu energetske tranzicije, cirkularne ekonomije i ruralnog razvoja.
– Jasminka Bjelavac, projektna koordinatorica Heinrich Boll Stiftung
– Damir Miljević, RESET, Banja Luka, BIH
– Jasmina Ćušić, Eko Jasmina, Mostar, BiH
– Ivica Sivrić, Regionalna razvojna agencija za Hercegovinu (REDAH), BiH
Konferenciji će prisustvovati predstavnici privrede, politike i nevladinog sektora, a u svrhu detektovanja osnovnih problema kada je u pitanju zelena ekonomija, te pronalaženja rješenja i ostvarivanja napretka u Bosni i Hercegovini.
Zelena ekonomija bez obzira na potencijal za rast i zapošljavanje u Bosni i Hercegovini još uvijek nije prepoznata na pravi način, a to je nešto na što se ovom konferencijom želi ukazati.
Sam prelazak na dekarboniziranu ekonomiju nije samo bitan za zaustavljanje klimatskih promjena, već je i pokretač ekonomskog rasta s potencijalom da stvori milione „zelenih“ radnih mjesta. Takva radna mjesta su usmjerena direktno na zaštitu okoliša.
Objavljena je druga epizoda podcasta nastalog u okviru projekta Bookstan on Airrealiziranog uz podršku Međunarodnog fonda za pomoć koji su osnovali Ministarstvo vanjskih poslova Savezne Republike Njemačke, Goethe Institut i drugi partneri.
U drugoj epizodi podcasta Bookstan on Air, posvećenom književnom prevođenju, Matej Vrebac ugostio je prevoditeljicu Teu Mijan. S Teom Mijan, koja prevodi s francuskog jezika, razgovarali smo o značaju prevođenja kao mosta između dvije različite kulture, izazovima i čarima književnog prijevoda te samom njegovom statusu između zanata i umjetnost. Tea je s nama podijelila iskustva o svojim dosadašnjim prevodilačkim podvizima te najavila naslove koje ćemo tek čitati!
