U organizaciji Fondacije Heinrich Boell u Sarajevu održana je Peta konferencija „Zelena ekonomija u BiH 2021 – mogućnosti i prepreke”, čiji cilj je bio istražiti i naglasiti probleme, izazove, mogućnosti i šanse koje Bosna i Hercegovina ima u procesu zelene tranzicije, a u skladu sa Zelenom agendom za Zapadni Balkan.
Konferencija je, kako kaže projektna koordinatorica Fondacije Heinrich Boell Jasminka Bjelavac, okupila stručnjake iz domena ekologije, koji dolaze iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Hrvatske.
„Zelena agenda trebala bi podstaći rast privrede i istovremeno, rješavanje nekih od povezanih izazova u oblasti okoliša i zdravlja, poput zagađivanja zraka, te omogućiti ogroman potencijal za razvoj i otvaranje radnih mjesta. Šta se od ovih obećanja ostvarilo u proteklih godinu dana, kuda ide Bosna i Hercegovina u tom pogledu, te kakva je situacija u zemljama iz okruženja razgovarali smo u dva panela konferencije“, rekla je Bjelavac.
Tokom prvog panela konferencije ekonomski analitičar Damir Miljević upozorio je na iznimno povišenu cijenu električne energije u Evropi: „Jedini efekat koji će to imati na BiH je taj da će izvoznici električne energije, a to su tri elektroprivrede i jedna privatna firma dobre pare zaraditi prodajući energiju. Ono što malo ljudi zna jeste da je BiH ubjedljivo najveći izvoznik električne energije u regionu”, kazao Miljević.
Profesor Fakulteta energetike u Tuzli Mirza Kušljugić ukazao je na istraživanje koje pokazuje da eksperti ne očekuju da institucije vode zelenu tranziciju: “Očekuje se da će tranziciju voditi privatni sektor i građani. Mislim da će to biti jako teško bez institucija i Elektorprivrede, ali vjerovatno će privatni sektor preuzeti inicijativu“, poručio je.
Iskustva is Hrvatske podijelio je Vjeran Piršić predstavnik Eko Kvarner organizacije: “Mi smo kao lokalna zajednica donijeli viziju koja, između ostalog, podrazumijeva da stanovništvo živi u energetski učinkovitim zgradama. Ta vizija se zasniva na lokalnoj zajednici koja je osviještena, koja zna šta hoće i koju ne smiju voditi korumpirani političari”.
Aleksandar Macura is RES Fondacije, koja djeluje u Srbiji je kazao da u ovoj državi postoji napredak kada je u pitanju energetska tranzicija: “Mislim da su već sada očigledne promene. Imamo sve više informisanih ljudi koji se u velikoj meri okreću upotrebi toplotnih pumpi, odnosno može se videti da, kada je riječ o novoizgrađenim objektima, postoji puno bolje razumevanje pitanja energetske efikasnosti”.
Hamdija Čivić iz MOFTER-a, Ureda za harmonizaciju i koordinaciju sistema plaćanja u poljoprivredi, ishrani i ruralnom razvoju BiH, tokom drugog panela istakao je kako poljoprivreda može doprinijeti poboljšanju situacije kada su u pitanju kllimatske promjene: “Poljoprivreda u ukupnom globalnom zagađenju i emisiji gasova učestvuje sa 12%. No, kada je riječ o BiH mi se nismo dovoljno pripremili za ovu tranziciju u poljoprivrednom sektoru. Tu postoji mnogo strateških, odnosno zakonodavnih nedostataka, a mi nemamo adekvatna zakonska rješenja na državnom, kao ni na nižim nivoima”.
Za sam kraj konferencije direktorica Centra za ekologiju i energiju u Tuzli Džemila Agić je navela da uz minimalnu komunikaciju s građanima možemo utjecati na promjenu njihove svijesti kada je riječ o potrošnji energije, te drugim važnim temama iz domena ekologije.
Na koferenciji je naglašena važnost zelene tranzicije u smislu zelenih radnih mjesta, klimatskih promjena, te sveopćeg zdravlja građana.
Konferenciji su prisustvovali: Mirza Kušljugić, Fakultet elektrotehnike, Tuzla, BiH; Damir Miljević, RESET, Banja Luka, BIH; Džemila Agić, CEE, Tuzla, BiH; Aleksandar Macura, RES fondacija, Beograd, Srbija; Vjeran Piršić, Eko Kvarner, Krk, Hrvatska; Vedad Suljić, REIC, Sarajevo; Faruk Hadžić, Nezavisni konsultant, BiH; Hamdija Čivić, MOFTER, Ured za harmonizaciju i koordinaciju sistema plaćanja u poljoprivredi, ishrani i ruralnom razvoju, BiH; Ivica Sivrić, Regionalna razvojna agencija za Hercegovinu (REDAH), BiH; Petar Radulović, Poljoprivredna zadruga Klekovača Drinić – Petrovac, BiH; Jasmina Ćušić, Eko Jasmina, Mostar, BiH; Sanela Klarić, zastupnica u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH.
