U oktobru 2023. godine završeno je prvo izdanje „Dramadžiluka“, novog program koji je po prvi put realizovan u okviru 63. izdanja Festivala MESS. Cilj „Dramadžiluk“, u okviru kojeg se izvode scenska čitanja drama, jeste predstavljanje recentnih djela, kreiranje platforme za afirmaciju novih tekstova, povezivanje dramaturga, reditelja i glumaca, te olakšavanje pronalaska tekstova za nove pozorišne produkcije. Na prvom izdanju Dramadžiluka su izvedena scenska čitanja drama “Tama na rubu grada”, autora Darija Bevande (Bosna i Hercegovina) i “Vrat od stakla”, autorice Biljane Srbljanović (Srbija), a u režiji Ajle Bešić, te “Urotnici” koju potpisuju Igor Štiks I Vladimir Arsenijević (Srbija) i drama “Posljednji balkanski vampir” makedonskog autora Dejana Dukovskog, u režiji Aleša Kurta.
Direkcija J.U. MES, povodom 2. izdanja Dramadžiluka poziva dramske pisce te sve pozorišne radnike (direktore pozorišta, producente i producentice, glumce i glumice…) da nam pošalju ili predlože dramske tekstove za koje misle da zaslužuju biti predstavljeni kroz scenska čitanja. Rok za dostavu dramskih tekstova je najkasnije 14. juni 2024. godine. Tekstove je potrebno poslati na e-mail adresu: imsirevic@gmail.com. Drame mogu biti na svim regionalnim jezicima, kao i na engleskom jeziku.
Almir Imširević, selektor „Dramadžiluka“, o ovom programu govori naglašavajući važnost uspostavljanja dramskog pisca kao neodvojivog dijela bilo kojeg teatarskog procesa: „„Dramadžiluk“ je projekat koji će, prije svega, imati svoj značaj u promociji pozorišne umjetnosti, dramskog stvaralaštva i dramadžija/dramskih pisaca. Autori će, konačno, biti stavljeni u zasluženi fokus, pa ćemo motivisati i buduće generacije mladih dramaturga, a zajednici iznova dokazivati važnost – riječi. Kako onih pisanih, tako i izgovorenih, na sceni ili izvan nje. Našim projektom podiže se nivo opšte kulture, a promovišu se vrijedna dramska djela svjetskih autora, ali prije svega domaće stvaralaštvo koje je decenijama zapostavljeno i obezvrijeđeno.“
KO?
Dramadžiluk, u saradnji sa Festivalom MESS.
ŠTA?
Veliki dramski pisac, pedagog i prijatelj Sarajeva, pokojni Goran Stefanovski nas u svojoj „Maloj knjizi zamki“, podsjeća da se drame ne pišu, već prave. A pravljenje bilo čega, pa tako i drama, podrazumijeva zanat, izučavanje materijala, pravila, vježbanje oka i ruke. I baš zbog vjere u zanat i zanatsko, Stefanovski tvrdi da bi za dramskog pisca, bar onog vještog, ispravniji i poželjniji naziv bio – dramadžija.
Podsjeća nas on na taj turski sufiks, koji je u našim jezicima pustio dubok korijen, a kojim imenujemo nečije umijeće. Pa tako onaj koji je vješt u pravljenju bureka biva buregdžija, odjeću izrađuje abadžija, balugdžija lovi ribu, bičagdžija pravi noževe, bojadžija farba vunu i tkanine, akindžija pljačka u trku, ekmedžija pravi hljeb, zildžija od mesinga pravi zvona i kantare, sajdžija je vješt sa kazaljkama i satnim mehanizmima, a tufegdžija sa puškama. U novije vrijeme, neki poslovni Amerikanci, koji su živjeli od umjetnosti, ali još više (i bolje) od zanata, svoj su posao nazvali filmskom industrijom. Mudri ljudi sa našeg podneblja, koristeći se slobodnim prevodom i turskim sufiksom, filmske umjetnike/zanatlije prozvali su – filmadžijama.
Naše aktivnosti bi se, dakle, sastojale od prikupljanja dramskih tekstova, njihova arhiviranja, te javnom prezentacijom putem javnih čitanja, kao i panel diskusijama, radionicama, predavanjima…
Na red su došle dramadžije!
Sarajevo je poznato po svojim starim zanatima, ali i po ulicama koje i danas nose imena dobijena po dućanima koji se tu nalaze stoljećima i čine identitet ovog grada, njegovu najdublju i najprepoznatljiviju boru. U starom dijelu grada lako ćete pronaći Kazandžiluk, Bravadžiluk, Ćurčiluk, Kundurdžiluk i Kujundžiluk. Od 2023. godine Sarajevo ima i Dramadžiluk.
GDJE?
Dramadžiluk je u stalnom kontaktu sa svojom zajednicom, sa teatrom, institucijama kulture i umjetnicima Evrope i svijeta. Prvi Dramadžiluk, javna čitanja drama i razgovor o dramskoj književnosti, održali smo u Kamernom teatru 55. U budućnosti planiramo svoje aktivnosti vezati i za druga sarajevska pozorišta, ali i za nove lokacije koje bi nam olakšale promociju i omogućile još bolji kontak sa stanovnicima grada, sa poštivaocima umjetnosti, sa pratiocima, prijateljima, sa publikom, sadašnjom i budućom.
Dramski pisci i njihov zanat, decenijama traže prostor u kojem će se smjestiti, biti vidljiviji, razumljiviji, dostupniji, prihvaćeniji… DRAMADŽILUK je to mjesto, prostor susreta sa dramskim stvaralaštvom, sa dramadžijama, njihovim čitaocima/publikom. Tamo će, nadamo se, buduće generacije dramskih pisaca „kucati“ svoje drame, baš kao što se „kuca u saz“.
U vrijeme održavanja Internacionalnog pozorišnog festivala MESS organizovaćemo javna čitanja, te pričati o novim tekstovima, predstavama, o predstavama, aktuelnim temama…
ZAŠTO?
Cilj nam je organizovanje javnih čitanja dramskih tekstova, te promocija teatra i književnosti. Prednost bi, naravno, davali domaćim autorima, a potom i svim onim umjetnicima koji pišu i govore na bliskim im na jezicima. Takođe, našu publiku upoznavali bi i sa savremenom svjetskom dramom, sa najboljim i najvažnijim tekstovima koji čekaju svoje prevode, svoje reditelje, glumce i publiku.
Osim javnih čitanja, koliko bude u našoj moći, želja nam je baviti se i izdavačkom djelatnošću, te na vrijeme prepoznavati nove i važne teatarske autore. Nakon samih čitanja u okrilju DRAMADŽILUKA organizovali bi razgovore, diskusije i predavanja.
DRAMADŽILUK je projekat koji će, prije svega, imati svoj značaj u promociji pozorišne umjetnosti, dramskog stvaralaštva i dramadžija/dramskih pisaca. Autori će, konačno, biti stavljeni u zasluženi fokus, pa ćemo motivisati i buduće generacije mladih dramaturga, a zajednici iznova dokazivati važnost – riječi. Kako onih pisanih, tako i izgovorenih, na sceni ili izvan nje. Našim projektom podiže se nivo opšte kulture, a promovišu se vrijedna dramska djela svjetskih autora, ali prije svega domaće stvaralaštvo koje je decenijama zapostavljeno i obezvrijeđeno.
DRAMADŽILUK će, nadamo se, biti neizbježna destinacija za „teatarske turiste“ i one koji pozorište smatraju svojom kućom.
KAKO?
Dramadžiluk je tu da motiviše, inicira, ali i da prostor kvalitetnim dramskim autorima, te na taj način utiče i na kompletnu pozorišnu sliku BiH, ali i regije. Naime, cilj nam je da pored javnih čitanja dramskih tekstova, pravimo bazu tekstova, digitalnu biblioteku/tezgu u kojoj bi prezentovali nove rukopise, te omogućili lakšu i bolju komunikaciju između autora i pozorišta. Olakšali bi put od drame do pozorišne scene i to tako što bi dramske tekstove učinili vidljivijim; javna čitanja, baš kao i prezentacija svih pristiglih tekstova, omogućila bi dramaturzima i umjetničkim direktorima da „prepoznaju“ drame i teme za kojima tragaju.
Takođe, javim čitanjima omogućili bi osvajanje prostora za nove, mlade i talentovane rediteljice i reditelje, glumice i glumce, za mnoštvo talentovanih ljudi kojima bi to bila prilika da steknu potrebna iskustva, ali i da se pokažu, i dokažu, pred budućim kolegama, ali i pred publikom. Stvorili bi priliku da ljudi iz struke, pisci, reditelji, direktori pozorišta, glumci, lakše i uspješnije ostvare tako potrebne kontakte, te na taj način poboljšaju pozorišnu kulturu u svojim sredinama. Dramadžiluk će biti mjesto okupljanja, „radna soba“, ali i „prostor razgovora“, „učionica“ i što je najvažnije – biće „izlog“ za nova dramska djela.
Saradnja sa Festivalom MESS, za vrijeme kojeg je predviđeno odvijanje Dramadžiluka, omogućuje kvalitetnu publiku, prisustvo vrhunskih umjetnika, teatarskih stručnjaka, reditelja, kritičara, svih onih kojima je drama i dramsko stvaralaštvo od iznimne važnosti. Pruža nam se prilika da budemo „glasniji“ i prisutniji u javnom prostoru, te da progovorimo o teatru, a to znači o svim temama koje bole i tište ovo i svako slično društvo.
DRAMADŽILUK će postati mjesto na koje se odlazi u potrazi za novim, dobrim i važnim dramama. Na policama naših „tezgi“ imaćemo sve vrijedne savremene dramske tekstove napisane u BiH, regiji, Evropi… Namjera nam je pospješiti izdavačku djelatnost, uticati na prevodilaštvo, te u skorijoj budućnosti, organizovanjem konkursa,
uticati i direktnije na samu dramsku produkciju. Svojim djelovanjem, vjerujemo, uveliko bi pospješili kulturnu sliku grada i države, Sarajevo učinili svojevrsnim dramskim i teatarskim centrom, te u budućnosti postali prepoznatljiva i nezaobilazna destinacija za najbolje dramske pisce, ali i sve teatarske umjetnike.
Almir IMŠIREVIĆ
dramadžija
