Povodom 8. Marta, Međunarodnog dana žena, Fondacija INFOHOUSE iz Sarajeva i Fondacija Lara iz Bijeljine žele podsjetiti bh. javnost da nema razloga slavlju jer
– od 343.500 nezaposlenih u BiH više od 58 posto ili 200.672 su žene,
– oko 200.000 žena posao čeka više od 5 godina,
– upravljačke strukture najvećih kompanija u BiH čini 85 posto muškaraca!
8. Mart je dan kada se obilježavaju privredna, politička i društvena dostignuća žena. Ovaj dan 2024. godine koristimo da sve poslodavce u BiH podsjetimo na jednakopravnost polova na radnom mjestu koja je zagarantovana Zakonom o ravnopravnosti spolova BiH a koja se na žalost ne sprovodi u većini privrednih subjekata i javnog i privatnog profila.
Koristimo ovaj iznimno važan datum da pozovemo javnost da se pridruži kampanji NIJE FER! Putem kampanje “Nije fer!” naše organizacije će u narednom periodu informirati javnost o ključnim problemima u postizanju rodne ravnopravnosti na bh. tržištu rada te pozvati ključne aktere da zajedno nađemo izvediva rješenja i doprinesemo smanjenju rodnog jaza.
Projekat “Međusektorsko partnerstvo za ljudska prava i rodnu ravnopravnopravnost na tržištu rada” implementiraju Fondacija INFOHOUSE i Fondacija LARA iz Bijeljine, a uz podršku Evropske unije. Opšti cilj ovog projekta je doprinijeti smanjenju diskriminacije žena na tržištu rada promovišući i štiteći ekonomska i socijalna prava žena i jačajući proces EU integracija.
USAID-ov projekat PRO-Budućnost, Škola za osnovno muzičko obrazovanje Istočno Sarajevo, Osnovna muzička i baletska škola Novo Sarajevo, Pop Rock Škola Sarajevo i Čarobna Nota iz Niša organizuju koncert „Muzika spaja“
u petak, 23. februara 2024. godine u 19 sati u Međunarodnom centru za djecu i omladinu na Grbavici Adresa: Kemala Kapetanovića 17
„Muzika spaja“ je kampanja koju su u okviru projekta PRO-Budućnost počele muzičke škole iz Sarajeva i Istočnog Sarajeva uz podršku lokalnih vlasti, kako bi u vremenu velikih podjela u društvu ukazali na povezujuću narav umjetnosti i pokazali da u bogatstvu naših različitosti postoje brojne tačke spajanja, a jedna od njih je muzika.
Nakon zajedničkog koncerta održanog u decembru 2022. godine, te oslikavanja identičnih murala na fasadama ovih škola u junu 2023., ove godine „Muzika spaja“ na scenu stupa sa novim prijateljima – Pop Rock školom iz Sarajeva, te Čarobnom Notom iz Niša (Srbija).
Više od 150 mladih ljudi na pozornici koji pjevaju u jedan glas će slaviti zajedničke vrijednosti kao što su ljubav, tolerancija i empatija, te poslati poruku mira, razumijevanja i saradnje s ciljem izgradnje bolje budućnosti.
Radujemo se vašem dolasku.
. . . PRO-Budućnost (Povjerenje, razumijevanje, odgovornost za budućnost) je USAID-ov projekat izgradnje mira i povjerenja među građanima i građankama svih etničkih i vjerskih skupina u Bosni i Hercegovini. Projekat već desetu godinu provodi CRS (Catholic Relief Services) sa partnerima u više od 70 lokalnih zajednica.
Krešimir Mišak, poznati novinar, urednik i voditelj emisije „Na rubu znanosti“ na HRT-u, održat će predavanje u Joga studiju MERU u subotu, 10. februara sa početkom u 19 sati. Ovom prilikom, Mišak će govoriti o budućnosti objašnjavajući pojam transhumanizma, a razgovor sa njim vodit će doktor organizacijskih nauka, prof. Domagoj Nikolić.
„Radujem se Sarajevu i svojoj sarajevskoj publici. Siguran sam da ćemo kao i uvijek, rezonirati i ući u srž teme. A šta nam budućnost donosi, svjedočit ćemo! “, istakao je Krešimir Mišak.
„Dovođenjem Krešimira Miška u Sarajevo slijedimo našu misiju da u vremenu negativnosti, profanizacije društvenih vrijednosti i nedostatku smisla, kreiramo sadržaje koji našim sugrađanima donose uvide u druge perspektive. Pozivamo sugrađane da nam se pridruže i aktivno učestvuju u diskusiji“, naglašeno je iz Udruženja Meru.
Nakon subotnjeg predavanja, Meruanci organizuju i stand-up nastup poznatog sarajevskog komičara Marka Puljiza u nedjelju 11. februara u 19 sati. Puljiz koji već 10 godina živi u Podgorici gdje stvara domaću stand-up scenu, izvest će nastup „Ubijeđen u besmislu“ u kojem oštro secira i defragmentira sve naše sociološke fenomene i autodestruktivne stavove na ljekovito urnebesan način.
Rezervacije ulaznica su također moguće pozivom na 061 183 390 ili putem emaila ajlameru@gmail.com. Putem ovih kontakata možete dobiti i sve dodatne informacije i odgovore na pitanja.
Krešimir Mišak (Zagreb, 1972.) hrvatski je novinar koji se bavi graničnim područjima ljudskog znanja, rock-glazbenik te pisac znanstvene fantastike. Od 1988. radi u Obrazovnom i dječjem programu Hrvatskog radija, a od 2002. na Hrvatskoj televiziji uređuje i vodi emisiju „Na rubu znanosti“. Za svoje znanstvenofantastične priče dva puta je dobio nagradu SFERA. Autor je devet knjiga, a s grupom Hakuna Matata izdao je pet albuma.
Doktor ekonomije, pustolov i pisac. prof. Domagoj Nikolić je velika, raskošna krošnja, stanište idejama, orijentir proplancima, vodilja dolinama, kućište letačima, skrovište mnogima, odmorište, izvorište, kaže prof. Anis H. Bajrektarević u predgovoru knjige g. Nikolića: Metafizika geopolitike.
Marko Puljiz, predstavnik je nove škole sarajevskog humora, a u Podgorici je jedan od osnivača crnogorske scene stand up komedije. Titulu najboljeg stand up komičara amatera osvojio je 2013. godine u Sarajevu, nakon čega redovno nastupa po mnogim klubovima, teatrima i dvoranama.
ZEOS eko-sistem je osigurao nabavku jednog velikog kontejnera za e-otpad, koji je postavljen u saradnji sa našim partnerom i ovlaštenim sakupljačem za e-otpad Ladanušić čistoća d.o.o.
Kolege iz kompanije Ladanušić čistoća d.o.o. omogućili su besplatno odlaganje svih kategorija e-otpada (aparata koji su radili na struju ili baterije) u okviru njihove lokacije, a kontejner će se od danas moći pronaći i na interaktivnoj karti cjelokupno postavljene infrastrukture na www.zeos.ba
“Obavještavamo vas da od sada možete svoj elektronski i električni otpad besplatno odložiti u namjenski kontejner koji se nalazi u krugu našega poduzeća na adresi Oluja 1, Rakitno, svakim radnim danom od 8 do 15 sati. Molimo da se pri dolasku obvezno javite našim djelatnicima. Odložiti možete sve uređaje koji su radili na struju ili baterije (TV, mobitel, laptop, kompjuter, veš mašinu, kućanske aparate, alate…) i isti će biti proslijeđeni na daljnju obradu i reciklažu. Ova usluga omogućena je u suradnji s prvim ovlaštenim operaterom za e-otpad u FBiH, društvom ZEOS eko-sistem d.o.o. Za sve dodatne informacije možete nas kontaktirati na 039 695 200 ili na putem emaila na info@ladanusic.ba.“ Istaknuli su iz kompanije Ladanušić čistoća d.o.o.
Postavljena infrastruktura je jedna od 800 komada infrastrukture postavljene u Federaciji Bosne i Hercegovine, čime se značajno širi mreža sakupljanja sada u Općini Posušje i Zapadnohercegovačkom kantonu.
Ponosni smo na još jednu kvalitetnu saradnju i veliki korak u oblasti zaštite okoliša u Bosni i Hercegovini.
U Sarajevu je održana naučna konferencija “Ka rodno nebinarnim jezičkim praksama” u organizaciji Sarajevskog otvorenog centra. Konferencija je dio šire inicijative koja treba da okupi osobe iz Bosne i Hercegovine koje se deklariraju kao rodno fluidne ili se ne pronalaze u binarnom muško-ženskom kodu, te osobe iz stručne zajednice (lingvističke, medijske, prevoditeljske) kako bi se krenulo u izradu konkretnih smjernica i stilističkih preporuka za korištenje rodno neutralnog jezika.
Kroz tri stručna panela, razmatrani su različiti sociolingvistički aspekti rodno neutralnih perspektiva u (primarno) bosanskom jeziku iz ugla rodno fluidnih i rodno nebinarnih osoba iz Bosne i Hercegovine, te lingvističke i prevodilačke struke, kao i konkretni primjeri rodno neutralnih jezičkih praksi sa smjernicama i preporukama za dalja istraživanja i aktivnosti.
Jedan od zaključaka konferencije je neophodnost promicanja inkluzivne jezičke prakse u Bosni i Hercegovini. Pored toga što ravnopravnost, uključujući i jezičku ravnopravnost, nalaže važeća bosanskohercegovačka zakonska regulativa, izuzetno je važno i da se sve osobe koje žive u BiH osjećaju komotno i prepoznato u svom maternjem jeziku i svojoj zemlji, umjesto da isto moraju tražiti u stranim jezicima i drugim državama.
U tom smislu ova inicijativa predstavlja značajan korak u promicanju službenih jezika Bosne i Hercegovine i osavremenjivanju domaće jezičke prakse kako bi ona bila više inkluzivna i bolje prilagođena današnjim društvenim pojavama i stremljenjima, te bolje odgovorila potrebama cjelokupnog stanovništva Bosne i Hercegovine.
Naredne aktivnosti podrazumijevaju objavljivanje zbornika stručnih tekstova s konferencije, te pripremu priručnika sa jezičkim i stilskim smjernicama kako bi se pomoglo rodno nebinarnim osobama da se lakše izraze u maternjem jeziku, ali i stručnim osobama koje pišu, prevode, rade u medijima da se lakše snađu kada se bave temama koje se tiču rodno nebinarnih osoba.
Konferencija je realizirana u sklopu projekta koji podržava Equality Fund.
Predstavnici nevladinog sektora i mještana traže da vlasti napokon izađu sa prijedlogom rješenja problema deponije Uborak kod Mostara
Ukoliko predstavnici vlasti u toku septembra ne istupe sa konkretnim prijedlogom rješenja problema deponije Uborak, koja se nalazi u blizini naselja Vrapčići i Bijelo Polje, oko deset kilometara sjeverno od Mostara, mještani su najavili ponovnu blokadu odvoza smeća na to odlagalište.
Stanovnici navedenih naselja, okupljeni u udruženje i građansku inicijativu “Jer nas se tiče”, od 10. juna 2019. godine protestima i pravnim putem se bore za zatvaranje, sanaciju i izmještanje regionalne deponije Uborak-Buđevci. Za to odlagalište tvrde da je odavno premašilo kapacitete, zatim da je deponija radila bez odgovarajuće dokumentacije, kao i da je godinama – pored predviđenog komunalnog – odlagan i medicinski, životinjski, te opasni otpad.
U toku 2019. godine, mještani su u više navrata blokirali dovoz smeća na deponiju, usljed čega su gradska i prigradska naselja Mostara danima bila doslovno zatrpana smećem. Blokade su prekinute dolaskom pandemije virusa korona, a potom, kako tvrde mještani, i pritiskom vlasti koji se ogledao u kaznama i sudskim procesima.
Podnesena i nova tužba
U ovom trenutku pred Kantonalnim sudom u Sarajevu se nalazi nova tužba građana protiv dokumenata koje je deponiji izdalo Ministarstvo okoliša i turizma Federacije BiH. Iako je spomenuti sud krajem 2022. godine već presudio protiv Plana prilagođavanja i sanacije deponije, te okolinske dozvole za odlagalište, Federalno ministarstvo okoliša i turizma je 16. januara 2023. godine izdalo novu okolinsku dozvolu, nakon čega su mještani i Udruženje “Jer nas se tiče” već u februaru podnijeli novu tužbu tom sudu. Proces je još u toku.
Prvi čovjek Udruženja “Jer nas se tiče”, Omer Hujdur tvrdi da je u januaru izdata okolinska dozvola “do sada najgora”.
“Ona omogućava odlaganje opasnih materija, medicinskog otpada, te životinjskog otpada”, ustvrdio je Hujdur.
Opasnost po okolinu i stanovništvo
Aktivisti od početka tvrde da je jedan od ključnih problema deponije Uborak taj što je to odlagalište prekapacitirano. “Odlaganje otpada na deponiju Uborak trebalo je obustaviti još prije dvije godine”, tvrdi Omer Hujdur.
On podsjeća i da je, nakon 60 godina postojanja deponije, urađena i Studija uticaja na okolinu deponije Uborak, koja je prije dvije godine predstavljena na javnoj raspravi u Gradskoj vijećnici Mostara, kada su se mještani još jednom usprotivili proširenju tog odlagališta.
Iz nevladinih organizacija tvrde da je Studija uticaja na okoliš utvrdila enormno zagađenje i tla i podzemnih voda teškim metalima. “Zaključak studije jeste da ta deponija ne može garantovati sigurnost po čovjeka, biljni i životinjski svijet”, rekao je predsjednik Udruženja građana i građanske inicijative “Jer nas se tiče”, Omer Hujdur.
Jedna od najbitnijih posljedica takvog rada deponije, kako su na više protestnih okupljanja istakli stanovnici tog dijela Mostara, jeste ta da je došlo do velikog porasta broja oboljelih od karcinoma u naseljima u okolini deponije.
“Glavni uzročnik toga su ovi teški metali, koji su zagadili okolno tlo i kroz podzemne vode dolaze do vinograda, obradivih površina, dolaze nama na česmu. Glavna usisna pumpa za grad Mostar je udaljena jedan kilometar i 200 metara od deponije, kuda protiče podzemna voda koja prolazi ispod deponije”, tvrdi Hujdur.
Iz Udruženja tvrde i da nikada nije urađena analiza zagađenja teškim metalima vode koju građani piju, odnosno da se radi bakterijska, ali ne i spomenuta analiza zagađenja teškim metalima.
Gradske vlasti: Tužbe onemogućavaju sanaciju
Sredinom jula na deponiji je, u njenom starom dijelu, izbio i veliki požar. Širio se ogromni, crni dim, te nesnosni smrad. Treba podsjetiti da je i Studija uticaja na okoliš potvrdila kako je odlagalište otpada smješteno oko 300 metara od najbližeg naselja – Gornji Vrapčići. Aktivisti tvrde da je i požar posljedica pogrešnog upravljanja odlagalištem.
S druge strane, iz istupa predstavnika vlasti s jedne, te mještana i aktivista s druge strane, se može iščitati kako je problem različito tumačenje Plana prilagođavanja deponije Federalnog ministarstva okoliša i turizma. Vlasti tumače da Plan predviđa pet i više godina za sanaciju deponije, dok mještani tvrde da taj dokument predviđa tri godine, te tvrde da je interpretacija vlasti od pet i više godina tek kupovina vremena i odugovlačenje problema.
Vršilac dužnosti direktora JP Deponija d.o.o. Mostar, Mirhad Grebović, nakon izbijanja požara na odlagalištu, izjavio je medijima da bi prihvatanjem ponuđenih prijedloga od strane mještana i njihovih predstavnika puno problema bilo izbjegnuto.
“Da se prihvatilo ijedno od ponuđenih rješenja, sigurno se ne bi desio ni taj požar, koji se desio”, rekao je tada uz ostalo Grebović.
Podsjećanja radi, mještani i NVO su nedavno ustvrdili i kako je prije dva mjeseca ponovo otvorena stara ploha deponije, na kojoj je izbio požar, a koja je bila zatvorena još prije 15 godina.
Na optužbe o odlaganju na ranije zatvorenoj kaseti deponije, Grebović je odgovorio da za sve što rade imaju valjanu dokumentaciju, te da to nije deponiranje nego privremeno odlaganje do odvoza u cementare u Lukavcu i Kaknju na spaljivanje. Radi se o otpadu koji se dobije kompostiranjem bio-otpada.
“Nije riječ o trajnom odlaganju toga materijala, koji, usput rečeno, nije otpad, to je gorivo iz otpada. Riječ je o privremenom odlaganju istog tog materijala, kako bi se isti pripremio za transportovanje dalje. Što se tiče tih kapaciteta, Uprava JP Deponija posjeduje određene dokumente svjetskih stručnjaka, koji su dali svoje mišljenje da taj prostor i oni čak predlažu da se tu izvrši sanacija, uz mogućnost odlaganja otpada, što nije u planu, ne želi se odlagati na stari Uborak, ali privremeno deponovanje toga materijala ne predstavlja nikakvu opasnost”, rekao je medijima Grebović.
Gradonačelnik Mostara, Mario Kordić više puta je kazao da Plan prilagođavanja i upravljanja otpadom Federalnog ministarstva okoliša, kojeg su sačinili stručnjaci, na deponiji Uborak ne može ići dalje dok postoje tužbe koje je podnijela građanska inicijativa.
“U sklopu Plana prilagođavanja koji smo imali i prije dvije godine i mogli ga početi raditi, sad bi već bili dvije godine dalje. Imali bi još tri od ukupno pet godina i bili bismo negdje prema kraju”, rekao je nedavno Kordić.
S obzirom na to da se mještani protive proširenju trenutne deponije, Kordić je kazao da je nova kaseta bila predviđena kao privremeno odlagalište za Plan prilagođavanja.
“Deponijska polja su gore zapunjena već 2019. godine. Da bi ušli u sanacijski plan, morate negdje sa smećem. U Planu prilagodbe jasno je određeno da se otvara jedna mala deponijska ploha, nova, jer su stare zapunjene, i ta deponijska ploha se koristi sljedećih pet godina do zatvaranja tog lokaliteta”, kazao je uz ostalo mostarski gradonačelnik.
U Udruženju “Jer nas se tiče” podsjećaju kako trenutno deponija Uborak ima ukupno tri plohe – staru, zatim drugu završenu 2019. godine, koja je – kako tvrde – imala neke dozvole, te treće tijelo deponije koje je – tvrde – formirano bez ikakve dozvole na prostoru koji je bio predviđen za reciklažno dvorište.
“Ono je trenutno aktivno, iako je bilo zatvoreno prije godinu dana, jer je odloženo otpada koliko je bilo planirano. Međutim, zbog nedostatka kapaciteta, nisu našli rješenje u proteklih pet godina, stalno tovare tu otpad, iako to nije ni ekološki ni prihvatljivo”, tvrdi Omer Hujdur.
Šta je rješenje?
Mještani su još ranije tražili da vlasti iznađu novu lokaciju za regionalnu deponiju. Međutim, iako je postojala i posebna Komisija, koja je razmatrala šest potencijalnih lokacija, do zvaničnih, konkretnih prijedloga nikada nije došlo.
U Udruženju “Jer nas se tiče” kažu kako je nova ministrica okoliša i turizma Federacije BiH, Nasiha Pozder na jednom od sastanaka sa gradonačelnikom Mostara, Marijom Kordićem kazala da je po njenom mišljenju rješenje izgradnja spalionice otpada, koja bi se gradila u Aluminijskom kombinatu, a koja bi snabdijevala strujom Aluminij. Ta spalionica bi tretirala otpad iz cijele Hercegovine.
Prema raspoloživim informacijama, projekat spalionice procjenjuje se na tridesetak miliona eura. Iz NVO kažu da su iskustva iz Slovenije pokazala da je riječ o načinu tretiranja otpada koji nema negativan uticaj na okolinu.
“Mi tražimo rješenje. Da li će to biti nova lokacija, spalionica, bitno je samo da se problem riješi trajno i da ne ugrožava nijednog stanovnika grada Mostara”, kaže predsjednik UG “Jer nas se tiče” Omer Hujdur. On dodaje da nije rješenje ako se deponija izmjesti na neku drugu lokaciju i napravi problem nekom drugom.
NVO: Samo poštovati zakone
U nevladinom sektoru takođe kažu da sve što treba uraditi jeste poštovati već postojeće zakone koji reguliraju oblast prikupljanja i zbrinjavanja otpada.
Tako je Udruga za unapređenje kvalitete življenja “Futura” iz Mostara nekoliko puta isticala da, na primjer, Zakon o komunalnim djelatnostima HNK iz 2016. godine ili odluke i strategije koje se odnose na spomenutu oblast na nivou Grada Mostara, već određuju postupanje i način rada svih subjekata uključenih u taj proces. To se, uz ostalo, odnosi i na sortiranje i reciklažu otpada, što je zakonska obaveza.
“Međutim, ti zakonski akti se ne poštuju. Oblast komunale treba se vratiti u zakonske okvire”, tvrde iz nevladinog sektora.
Nevladine organizacije postavljaju i pitanje šta je sa Planom upravljanja otpadom, o kojem je još prije dvije godine održana i javna rasprava.
Iz Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona/županije su kazali kako je Zakonom o upravljanju otpadom Hercegovačko-neretvanske županije iz 2006. godine propisana obaveza kantona da donese Plan upravljanja otpadom, koji mora biti usaglašen sa Strategijom upravljanja otpadom u Federaciji Bosne i Hercegovine.
“Cilj Plana je identifikacija trenutnog stanja u sferi prikupljanja, odlaganja i tretmana svih vrsta otpada, podrazumijevajući stanje infrastrukture, te definiranje (na temelju budućih potreba) neophodnih financijskih, pravnih, institucionalnih i infrastrukturnih kapaciteta za njegovu primjenu.
Plan je prošao javnu raspravu još u veljači 2021. Iznesene primjedbe i sugestije, u mjeri u kojoj je to bilo moguće, inkorporirane su u Nacrt. Planom rada za 2023. predviđeno je da Vlada razmotri nacrt u III. kvartalu 2023. Inače Plan upravljanja otpadom je dokument koji se donosi za petogodišnje razdoblje”, kazali su iz Vlade HNK.
Ovaj tekst čiji je autor Mirsad Behram je izrađen uz podršku projekta „Misli o prirodi!“ koji implementira Centar za promociju civilnog društva, a finansijski podržava Švedska. Sadržaj članka je isključiva odgovornost Eko Hub Blagaj i ne odražava nužno stavove Centra za promociju civilnog društva i Švedske.
U sklopu projekta “Misli o prirodi!” , Eko HUB Sarajevo, odnosno Aarhus centar u BiH je na okruglom stolu, organizovanom 8. maja 2023. zvanično predstavio Nacrt Zakona o građanskoj inicijativi i zaštiti građana/ki i aktivista/ica Federacije BiH. Ovaj Nacrt, pored Eko HUB Sarajevo, aktivno zagovara i Eko HUB Zenica, Eko HUB Tuzla, Eko HUB Maglaj, Eko HUB Mrkonjić Grad i Eko HUB Blagaj.
Osnovni ciljevi ovog Nacrta jesu kreirati harmonizirana pravila o načinu pripreme građanske inicijative, načina prikupljanja potpisa građana/ki, te pružiti zaštitne mehanizme u odnosu na zaštitu građana/ki i aktivista/ica koji/e nastoje pokrenuti diskusiju o pitanjima javnih interesa, poput zaštite okoliša i slično. Naime, u Republici Srpskoj već trinaest godina postoji Zakon o referendumu i građanskoj inicijativi (“Sl. glasnik RS“, 46/10), dok isti ne postoji u Federaciji BiH, niti zasebno na nivou kantona. Međutim, ono što ne postoji ni u Federaciji BiH ni u Republici Srpskoj jesu zaštitni mehanizmi za građane i aktiviste koji su uključeni u rješavanju društvenih problema, poput očuvanja okoliša.
Naročito su u tom kontekstu pogubne tzv. “SLAPP” tužbe (skraćenica izvedena od engleskih riječi: Strategic Lawsuit Against Public Participation tj. strateška tužba protiv javnog sudjelovanja). Ovakve tužbe se decidno usmjeravaju protiv aktivista/ica tako da ih se optereti troškom pravne obrane dok ne odustanu od kritike i/ ili protivljenja i/ ili učešća u građanskim inicijativama, i/ili iskazivanja mišljenja o određenoj temi i/ili organizovanja građanskih ili aktivističkih aktivnosti, koje za cilj imaju pokretanja javne rasprave i/ili debate o pitanjima javnog interesa, a sve s ciljem cenzure, zastrašivanja i ušutkivanja. A nedavno je Republika Srpska otišla i nekoliko decenija unazad sa aspekta zaštite ljudskih prava kada je odlučila kriminalizirati klevetu.
Kako bi pružili adekvatan zakonski okvir za sve građane/ke, naočito za ugrožene kategorije: aktiviste/ice i sa njima medije, Eko HUBovi će od 19.9.2023. započeti sa akcijom prikupljanja potpisa građana/ki na području Sarajeva, Tuzle, Zenice, Mostara, Blagaja i Maglaja. Cilj je prikupiti do 2.000 potpisa, a što je minimalni prag predviđen Nacrtom Zakona o građanskoj inicijativi i zaštiti građana/ki i aktivista/ica Federacije BiH za odlučivanje o inicijativama na federalnom nivou. Vizija je u narednom periodu sličan zakon zagovarati i u Republici Srpskoj. Više o tačnim lokacijama prikupljanja potpisa pratite u narednim saopštenjima i najavama, kao i na društvenim mrežama Eko HUBova.
“Smatramo da svi građani i aktivisti koji izlože svoje vrijeme, zdravlje i živote kako bi riješili neki problem u društvu moraju biti adekvatno zaštićeni. U našem društvu takva zaštita ne postoji. Štaviše, entitet RS pokušava uspostaviti inkvizitorske metode i ugušiti glas građana. Aktivno učešće građana u okolišnim temama i svim drugim društvenim pitanjima čini stub demokratije, odnosno drugi stub Aarhuske konvencije. Svjesnim podrivanjem tih temelja, ubrzo se ruši demokratska logika, gdje se prosječan građanin/ka s razlogom može zapitati koji je okvir njegove/njene sigurnosti i stabilnosti, ako nije u mogućnosti u miru uživati u svom vlastitom posjedu, ili ako nije siguran/na da voda koju pije i zrak koji udiše nije toksičan? Iz tog razloga pozivamo sve građane/ke Federacije BiH da ne budu tihi i da potpisom zaštite građane i aktivite u FBiH. Od nove vlasti u FBiH očekujemo da čim prije Nacrt ovog Zakona stave na dnevni red i zatim ga usvoje jer će na taj način pokazati da zaista rade u interesu građana/ki FBiH ;” ističe Emina Veljović, izvršna direktorica Aarhus centra u BiH.
Saopštenje je izrađeno uz podršku projekta “Misli o prirodi!“ koji implementira Centar za promociju civilnog društva, a finansijski podržava Švedska. Sadržaj je isključiva odgovornost Aarhus centra u BiH i ne odražava nužno stavove Centra za promociju civilnog društva i Švedske.
EKO HUB BLAGAJ i Omladinski klub Novi Val zajedno sa van.prof.dr Lejla Riđanović sprovode istraživanje kvaliteta vode za piće na području Grada Mostara.
Ovo istraživanje ima za cilj obezbijediti pouzdane podatke o mikrobiološkom i fizičko-hemijskom stanju vode koju građani konzumiraju, te pružiti stručnu analizu rezultata kako bi se procijenila njena zdravstvena ispravnost.
U skladu sa Pravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće, uzorci vode će biti uzeti sa 8 različitih lokacija na teritoriji Grada Mostara. Analize će se sprovesti kako bi se procijenila mikrobiološka i fizičko-hemijske karakteristike vode, čime će se dobijeni podaci pružiti javnosti kroz okrugli sto i Dokument – Tumačenje i stručna analiza rezultata istraživanja i procjena kvaliteta vode.
Ovo istraživanje ima za cilj doprinijeti transparentnosti i podizanju svijesti o važnosti zaštite voda.
Analize vode za piće biće sprovedene na ovlaštenim laboratorijskim institucijama kako bi se osigurala njihova pouzdanost i kredibilnost. Rezultati će biti stručno obradjeni i predstavljeni javnosti kroz saopštenje za medije, a takođe će biti dostupni na web stranici Eko HUB Blagaj.
Krajnji cilj ovog istraživanja je da se građanima pruže relevantne informacije o kvalitetu vode koju koriste za piće na području Grada Mostara, kako bi se povećala svijest o potrebi za očuvanjem i zaštitom izvora pitke vode kao i rijeka.
Fondacija Heinrich Boell Stiftung, ured u Sarajevu, organizuje treću Zelenu ljetnu školu kako bi doprinijela diskusiji i razumijevanju tema važnih za društvo u Bosni i Hercegovini.
Prirodna dobra u Bosni i Hercegovini već par decenija nalaze se u nezavidnom položaju između nemara i komodifikacije. Ova pitanja guraju se na margine javnog diskursa u korist „velikih“ tema od „nacionalnog“ značaja, što dodatno produbljuje krizu nekontrolisanog otuđivanja, privatizacije i eksploatacije prirodnih resursa. Pitanje zajedničkih dobara se odnosi na pravilno upravljanje i zaštitu resursa koji su od vitalnog značaja za zajednicu, kao što su šume, vode i zemljište, što nije slučaj u BiH. Ljudska prava, iako rijetko tako predstavljena, su ključna tema koja se odnosi na zaštitu prava pojedinaca i zajednica u vezi s prirodnim dobrima, uključujući pravo na zdravu životnu sredinu (zrak, vodu, itd.) i učešće u odlukama koje se tiču prirodnih resursa.
Cilj ovogodišnjeg izdanja Zelene ljetne škole je da pruži teoretske okvire za promišljanje o navedenim temama, kao i uvid u stanje na terenu u BiH i regionu, sa posebnim fokusom na implikacije na ljudska prava i socijalnu pravdu. Razgovarat ćemo o pravednoj zelenoj tranziciji kao o rješenju problema i sagledati gdje se BiH trenutno nalazi na tom putu. Istražit ćemo alternativne modele održivog razvoja, kao i odgovore na dvostruki izazov digitalne i zelene tranzicije.
Naposlijetku, postavit ćemo pitanje „Koji se to koncept odnosi na održivo korištenje prirodnih resursa na način koji istovremeno zadovoljava potrebe sadašnjih generacija, a ne ugrožava mogućnosti budućih generacija da zadovolje svoje potrebe?“.
Zelena ljetna škola 2023 okupit će predavačice/če iz BiH i regiona, te učesnike/ce iz različitih oblasti društvenog angažovanja (aktivizam, civilno društvo, mediji, akademija). Poziv je i za praktičare i za teoretičare, a posebno ohrabrujemo mlade koji žele da nauče nešto više o ovim temama da se prijave.
Broj mjesta je ograničen.
Troškove puta, smještaja i hrane pokriva Fondacija Heinrich Boell. Poziv je otvoren za učesnike/ce u BiH, a zvanični jezik škole bit će b/h/s.
U Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine održana je ceremonija dodjele Novinarske nagrade za najbolje istraživanje o korupciji u organizaciji Udruženja “Centar za razvoj medija i analize” Na ovogodišnjem konkursu za najbolje novinarsko istraživanje o korupciji zaprimljeno je 25 aplikacija. Prijavljeni radovi objavljeni su u periodu od 1. maja 2022. godine do 30. aprila 2023. godine u nekom od bh. medija. Članovi žirija, novinari Online magazina Žurnal, od pristiglih radova za najbolji istraživački medijski sadržaj o korupciji izabrali su tekst:
Ima li kriminala u gradnji autoputa kod Zenice: Eksplozija troškova za dionicu Vranduk –Ponirak!, autora Amila Dučića, objavljenog na portalu fokus.ba https://www.fokus.ba/vijesti/bih/ima-li-kriminala-u-gradnji-autoputa-kod-zenice-eksplozija-troskova-za-dionicu-vranduk-ponirak/2373135/
Nagrađeni novinar Amil Dučić prilikom primanja novinarske nagrade rekao je: „Najveća satisfakcija za istraživačkog novinara je kada svojim pisanjem uspijete nešto pokrenuti, promijeniti, kada natjerate institucije ili subjekte o kojima pišete da se koriguju, da ponište nezakonite odluke, kada u javnosti izazovete određene reakcije. Ako ništa, kada se nakon vašeg pisanja dotični donosioci odluka, koji su se upustili u nezakonitosti, dobro zamisle… Ali, možda je još veća kada dobijete priznanje od kolega, istraživačkih novinara, ljudi koji imaju isti životni poziv: Da otkrivaju nepravilnosti, nezakonitosti, kriminal, korupciju, Da ukazuju na anomalije koje se dešavaju u institucijama, u našem društvu. Hvala USAID-u na snažnoj podršci nezavisnim medijima i istraživačkom novinarstvu u BiH, zatim Centru za razvoj medija i analize na nagradi, što je prepoznao značaj mog istraživačkog rada na portalu Fokus i hvala što neumorno, godinama, podstiče istraživačko novinarstvo u Bosni i Hercegovini. Ovoj zemlji je to prijeko potrebno. Hvala mu i na velikoj podršci medijima, među kojima je i Fokus, koji su prepoznali pravi novinarski poziv: Traganje za informacijama, otkrivanje, kritika, autorstvo. Ovo su samo neki od postulata koji su garancija da će novinarstvo preživjeti.“
Udruženje “Centar za razvoj medija i analize”,u okviru USAID Projekta “Program istraživačkog novinarstva”, već jedanaestu godinu organizuje izbor najboljih medijskih sadržaja koji se baveistraživanjem i otkrivanjem korupcije. CRMA organizuje ovaj događaj kako bi nagradila najbolja novinarska istraživanja nastala u protekloj godini i promovirala istraživačko novinarstvo u Bosni i Hercegovini. Ova Novinarska nagrada ima za cilj promovisati izvanredna postignuća istraživačkih novinara kao i poboljšati vidljivost kvalitetnog novinarstva. Program Istraživačkog Novinarstva je petogodišnja aktivnost koji je kao i današnja ceremonija dodjele novinarske nagrade za najbolje istraživanje o korupciji omogućen uz podršku američkog naroda putem Američke organizacije za međunarodni razvoj – USAID. Cilj Programa israživačkog novinarstva jeste osigurati građanima Bosne i Hercegovine pristup nepristrasnim informacijama, te povećati kvantitet i kvalitet medijskih sadržaja o korupciji. Za samo četiri godine kroz projekat je razvijena mreža 17 nezavisnih istraživačkih medija, kroz koje djeluje više od 45 istraživačkih novinara i urednika iz Bosne i Hercegovine. Izvršni direktor Udruženja Centar za razvoj medija i analize gosp. Eldin Karić na ceremoniji dodjele Novinarske nagrade obratio se prisutnima: „U trenutku kada korumpirani režimi poduzimaju završne aktivnosti na uvođenju totalnog mraka u Bosni i Hercegovini, baviti se istraživačkim novinarstvom nije samo profesionalna obaveza. Biti istraživački novinar u ovim vremenima postaje svojevrsna misija. Zadatak svakog istraživačkog novinara je da informiše javnost o dešavanjima koja određuju naš život, bez obzira na to da li se to nekom sviđa. Nažalost, zbog toga i pored te profesionalne obaveze, ovaj posao postaje sve opasniji. Novinare napadaju, novinare vrijeđaju, novinarima prijete krivičnim kaznama, plaše zatvorom… Kada sve to sagledamo, ako ima još onih koji žele biti novinari i baviti se istraživačkim novinarstvom, onda oni zaslužuju naše apsolutno poštovanje. Zbog toga smo se danas ovdje okupili – da odamo priznanje rijetkim istraživačkim novinarima i još rjeđim medijima koji ne dozvoljavaju da nas mrak proguta!“
Centar za razvoj i analizu medija (CRM@) je bosanskohercegovačka nevladina organizacija osnovana u Sarajevu 2009. godine. Njen prvi projekt bio je Online magazin Žurnal, www.zurnal.info, prvi online magazin u BiH posvećen borbi protiv korupcije. CRM@ je do sada provela niz projekata iz područja medijske produkcije, informacijskih i komunikacijskih aktivnosti, umrežavanja, lobiranja i zagovaračkih kampanja, a sve s istim ciljevima: borba protiv korupcije koja cvjeta u Bosni i Hercegovini i borba protiv kriminalizacije bosanskohercegovačkog društva; jačanje neovisnog novinarstva kroz produkciju kvalitetnih, na činjenicama utemeljenih istraživačkih medijskih izvještaja o ključnim problemima, poput korupcije, organiziranog kriminala, pustošenja javnih sredstava, zloupotrebe javnih ovlasti, nepotizma i drugih tema od javnog interesa. Podizanje svijesti o postojanju korupcije i njezinim razornim posljedicama, bavljenje istraživačkim novinarstvom utemeljeno na činjenicama, objektivno, bez senzacionalizma, pisano uz potrebnu razinu znanja i stručnosti, srž su misije CRMA-e i Žurnala.
