Nakon što mu je istekao “festivalski život” srdačno dijelimo sa javnošću film “TESTAMENT”.
Najstariji član porodice je na samrti. Najblizi srodnici su se okupili u isčekivanju njegovih posljednjih riječi …
Režija: Zoran Ćatić
DOP-: Damir Bašić
Montaža – Mirza Ajnadžić
Produkcija: sIAeTV i DTM Qatar
– Nagrada publike 23. HRVATSKI FESTIVAL JEDNOMINUTNIH FILMOVA 2015 Požega
– Sarajevo Film Festival/ BH Film
– Kyiv International Short Film Festival
‘100 films in 100 minutes 2015’
Zadala se svekolika javnost bosanskohercegovačka. Digla se i kuka i motika da na društvenim mrežama, demokratskom javnom prostoru u kojem svako ima mogućnost da kaže šta misli, izrazi svoje mišljenje.
Prvi put u novijoj istoriji, historiji a bogami i povjesti, jedan klinički centar i to njegov urgentni odjel ne radi dva dana u sedmici. Planirano da ponedjeljkom i petkom pacijente prima druga bolnica, te da u skladu sa svojim kapacitetima izvrši procjene da li će hitne slučajeve hospitalizirati na svojim odjelima ili će biti prevezeni na neku od klinika (ali ne i na urgentni odjel) ove prve navedene.
Iz ove „drugonavedene“ bolnice upozoravaju da nemaju kapacitete Urgentnog odjela za prijem 200 pacijenata dnevno koliko ih prolazi kroz KUM, te da se time može ugroziti zdravlje i životi ljudi.
Ko je kriv, kome ispostaviti račun, od koga tražiti odgovornost?
Zadala se svekolika javnost bosanskohercegovačka. Digla se i kuka i motika da na društvenim mrežama, demokratskom javnom prostoru u kojem svako ima mogućnost da kaže šta misli, izrazi svoje mišljenje.
Prvi put u novijoj istoriji, historiji a bogami i povjesti, naša zemlja se nije plasira u finale Eurosonga. Većina smatra da su naši predstavnici mogli ostvariti i bolji nastup, te da je nedostatak energije i scenskog nastupa doprinio ovakvom konačnom ishodu. Javnost dovodi u pitanje i dovođenje pjesme o ljubavi u vezu sa problemom izbjeglica kojima je Evropa životni cilj, ali i Evropu koja im bodljikavim žicama ograničava ulaz. Mnogi smatraju da je i sve ono što je prethodilo samom odlasku na ovo takmičenje itekako uticalo na konačan, negativan ishod.
Ko je kriv, kome ispostaviti račun, od koga tražiti odgovornost?
Zadala se svekolika javnost bosanskohercegovačka. Digla se i kuka i motika da na društvenim mrežama, demokratskom javnom prostoru u kojem svako ima mogućnost da kaže šta misli, izrazi svoje mišljenje.
Prvi put u novijoj istoriji, historiji a bogami i povijesti, predsjednik nekog nivoa vlasti (u ovom slučaju entiteta) primi direktore kladionica. Iste one čije „firme“ ne plaćaju porez na dobitke do 100 KM što na mjesečnom nivou čini „uštedu“ kladionicama i „štetu“ entitetu i do 20 miliona KM. Direktori izraze pritom još i nezadovoljstvo odnosom medija i javnosti, ali izraze spremnost da pomognu pri izradi zakonskih regulativa. Istovremeno iz parlamentarne procedure biva povučen Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o igrama na sreću i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak kojima su se kladionice trebale dodatno oporezovati.
Ko je kriv, kome ispostaviti račun, od koga tražiti odgovornost?
Zadala se svekolika javnost bosanskohercegovačka. Digla se i kuka i motika da na društvenim mrežama, demokratskom javnom prostoru u kojem svako ima mogućnost da kaže šta misli, izrazi svoje mišljenje.
Prvi put u novijoj istoriji, historiji a bogami i povjesti, naša zemlja radi na intezivnoj racionalizaciji školstva. Namjera je da se izmjenama i dopunama Pedagoških standarda i normativa, obrazovanje i dalje drži pod „kontrolom“, da se na štetu obrazovanja i svih onih kojih se ono tiče, naprave određene uštede u budžetu a ne uradi ništa na poboljšanju kvaliteta odgojno-obrazovnog procesa. Iz ove priče o reformi u potpunosti su isključeni svi slojevi društva kojih se to direktno tiče: roditelji, djeca, prosvjetni radnici, struka, jedinice lokalne samouprave.
Ko je kriv, kome ispostaviti račun, od koga tražiti odgovornost ?
– Tata, šta su prioriteti?
– To ti je kad slažeš stvari po važnosti.
– A je l’ o važnosti lažeš sebe ili druge.
Film nastao u okviru projekta BIH – U POTRAZI ZA IZGUBLJENIM IDENTITETOM koji je ralizovao pro.ba | Centar za savremenu umjetnost Sarajevo
Priča je zasnovana na samom jednom danu, koji je prilično nepoznat datum u istoriji BiH a koji je po ovoj ideji ključni za jedan od razloga izgubljenog identiteta za kojim tragamo.
Dan u kome je rođena i i istovremeno svirepo ubijena ideja građanskog društva u BiH.
Bio je to jedinstven trenutak trijumfa građanske svijesti koja je prepoznala opasnost povampirenog nacionalizma koji se ubrzano naoružavao. Ipak, nada koju su građani i građanke u Skupštini pružili svojoj domovini trajala je kratko i zgažena je tog istog dana. Dovoljno je bilo svega nekoliko smrtonosnih pucnjeva ispaljenih iz srpskih snajperskih gnijezda sa pozicija oko Skupštine i samrtna agonija bosanskohercegovačkog građanskog društva je počela. Ono što je uslijedilo poznata naučnica Mary Kaldor nazvala je ratom protiv građanskog društva. Prema njenim riječima, pravi pobjednici bosanskohercegovačkog rata su nacionalistički ekstremisti na svim stranama.
Skoro sedamnaest godina kasnije se čini kao pravo vrijeme da se istraži zločin koji se desio 5. aprila.
Šta se zapravo dogodilo 5. aprila? Da li su dešavanja pred Skupštinom bila organizovana građanska akcija ili stihijsko okupljanje zabrinutih pojedinaca svjesnih propasti u koju BiH srlja?
Da li je ovaj čin bio unaprijed osuđen na propast? Koliko je on uistinu bio iskren?
Na ova i mnoga druga pitanja će odgovoriti pojedinici koji su bili, ali i oni koji nisu bili aktivni sudionici, događaja od 5. aprila 1992. godine. Njihova razmišljanja i televizijske snimke osvajanja Skupštine vratiće nas u možda najznačajniji trenutak istorije građanskog društva u BiH koji je ugušen u krvi.
