Ekološki prihvatljiv turizam ili zeleni turizam (engl. green tourism) podržava očuvanje životne sredine, društveni razvoj i lokalnu ekonomiju. Primjeri poslovne prakse ekološki prihvatljivog turizma uključuju očuvanje vode i energije, sprovedbu projekata očuvanja zajednice, reciklažu i tretiranje otpada. Također, zapošljavanje ljudi iz lokalne zajednice ili nabavka lokalno proizvedenih proizvoda za restorane i prodavnice poklona su samo neki od primjera poznatih kao zelena praksa.
Očekuje se da se primjenom ovog koncepta poveća mogućnost zapošljavanja lokalnog stanovništva u sektoru turizma. Procjenjuje se da se kreiranjem jednog novog radnog mjesta u osnovnoj turističkoj industriji stvara jedno i po dodatno radno mjesto ili indirektni posao u ekonomiji vezanoj za turizam. Također, turisti koji su u potrazi za „zelenim“ turizmom, prema različitim međunarodnim statistikama, spremni su da plate više za ovakvo iskustvo.
U tom smislu, da li bi ekološki prihvatljiv turizam mogao biti prilika za bosansko-hercegovačku ekonomiju?
Koliko je zelen turizam u Bosni i Hercegovini?
“BiH se kreće u pravom smjeru u prihvatanju zelenog turizma, ali laganim koracima”, kaže gospodin Eike Otto, konsultant za turizam i regionalni razvoj i jedan od vodećih njemačkih eksperata na ovome polju. On je trenutno angažovan od strane razvojnog programa Evropske unije i Vlade Njemačke, EU ProLocal programa, da podrži pozicioniranje Blidinja kao turističke destinacije u BiH, čime će se podržati i lokalni ekonomski razvoj. EU ProLocal je program ukupne vrijednosti 13 miliona eura koji ima za cilj povećanje konkurentnosti malih i srednjih preduzeća iz sektora sa potencijalom za rast, među kojima je i turizam.
EU ProLocal je nedavno organizovao studijsku posjetu predstavnika turističkih poduzetnika i članova udruženja „Visit Blidinje“ sličnim prirodnim parkovima u Njemačkoj. Vlasnici hotela i restorana, administratori parka prirode, te predstavnici opštine Blidinje ovom prilikom su se informisali o dobrim praksama od kojih bi se neke mogle primjeniti u BiH. Također, EU ProLocal podržava inicijativu da svaki turista pri posjeti Blidinju preuzme višekratnu vrećicu za otpatke i koristi je za odlaganje svog i i drugog sitnog otpada na koji naiđe tokom šetnje kroz park. Za ovu potrebu će se uspostaviti mjesta za preuzimanje otpada prikupljenog u višenamjenskoj vrećici.
Serviranje “Blidinjskog doručka”, napravljenog samo od lokalno proizvedenih proizvoda, će u narednom periodu biti promovisano u smještajnim kapacitetima u ovom području. “Kada neko dođe u posjetu Blidinju, ne želi da zasladi svoj čaj napravljen u Engleskoj, sa medom koji je proizvoden u Kini. To bi sve trebalo da budu samo lokalni proizvodi, uz dodatnu pažnju posvećenu posebnim režimima ishrane i željama turista, naročito vegetarijancima”, sugeriše g. Otto. EU ProLocal je do sada podržao brendiranje poklon korpe koja sadrži lokalne proizvode kao što su pripravak od borovih iglica, čaj, brašno, ljekoviti sirup.
Uz pomoć programa EU Prolocal, Blidinje prihvata „zeleni“ turizam, a uz njega i nove goste i izvore prihoda. Ovo može poslužiti kao dobar primjer drugim destinacijama u BiH jer zeleni turizam predstavlja potencijal za revitalizaciju lokalnih ekonomija i dodatno doprinosi razvoju turizma, jednom od najbrže rastućih sektora u BiH.
EU ProLocal finansira Evropske unija sa 9 miliona eura, a dodatnih 4 miliona eura obezbijedila je Vlada Njemačke. Program implementira Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH u periodu od 2016.-2018. god.
