Umjetnička galerija BiH – Stranica 8

Jagoda Buić: Tapiserije Kolaži Skulpture Umjetnička galerija BiH, 1. jula u 20 sati

Povodom obilježavanja 70 godina od osnivanja Umjetničke galerije BiH, 1.jula javnosti će se predstaviti izložba tapiserija, kolaža i skulptura Jagode Buić, svjetski afirmisane umjetnice i dobitnice mnogih priznanja.

Izložba je retrospektivnog karaktere, pa će tako od 1. jula do 20. augusta publici biti predstavljeni radovi koji su nastajali u posljednjih 40 godina.

Muhamed Karamehmedović je o stvaralaštvu Jagode Buić napisao: „Dogodilo se u São Paulu 1975. kada su posjetioci bez daha prolazili kroz „crne prostore“ Jagode Buić, kroz Čarobnjakov ekspresivni vrt na međunarodnom bijenalu na kojem su se sudarili i suočavali oblici od vune i kostrijeti – i posmatrači s poremećenim i uznemirenim ambijentom. Kretali su se u čudu između neviđenih suprotnosti, između sna i jave, realnog i nadrealnog, shvatajući da je taj raspon bezgraničan. Kretanje između tih suprotnosti kao da je odražavalo stvaralačko kretanje Jagode Buić – njeno jednako postojanje u mislima i u onim davnim počecima euklidovske vizije svijeta i antičkih tkalja do ove nove modernosti njene tapiserije koja se sliva u slapovima, dokazujući da ta vunena nit postoji i u ovom našem svijetu, u ovom sada, u Jagodinom danu. Od tada, u onom ranije i u ovom sada-možemo reći da se u opusu Jagode Buić, u njoj samoj, kao u rijetko kojem jugoslovenskom stvaraocu, utjelovilo putovanje.“

Biografija umjetnice

Jagoda Buić rođena je u Splitu. Studirala je na Akademiji primijenjenih umjetnosti i dizajna te povijesti umjetnosti na Sveučilištu u Zagrebu. Diplomirala je na Akademie für angewandte Kunst u Beču. Studirala je filmsku scenografiju u Cinecittà u Rimu i povijest kostimografije u Cetro delle Arti e del cosume u Palazzo Grassi u Veneciji. Realizirala je više od 120 projekata kao kostimografkinja i scenografkinja za opere, balete, drame i filmove u različitim zemljama. Njezin umjetnički pristup kazalištu sastoji se od inzistiranja na velikim prostornim ostvarenjima avangardnog duha te interesa za mit i klasiični svijet. Najpoznaija su joj ostvarenja: Hamlet, Kralj Lear, Otello, Sofoklove i Eschilove tragedije i opere poput: Turandot, Otello, Tosca, Nabucco, Aida itd. Napisala je balet Apokalipsa prema sv. Ivanu i napravila adaptaciju Malog princa Antoine de Saint-Exuperya. Godine 1965. Stvara svoju prvu tekstilnu formu u prostoru, koju je otkupio Muzej Stedelijk iz Amsterdama. Otada izlaže svoje monumentalne tekstilne instalacije na svjetslim bijenalima (Venecija, 1968, 1970, 2002; São Paulo, 1967, 1975, 1979, Lausanne, 1965, 1967, 1969, 1971, 1973, 1975, 1977, 1985, 1987) i u najvažnijim svjetskim muzejima (Pariz, Dusseldorf, Rio de Janeiro, Buenos Aires, Bruxelles, Zürich, Tokio, Rim, Milano, Amsterdam, Oslo, Barcelona, Montreal, Chicago, New York, Madrid, Beč, São Paulo, Washington, San Francisco, Darmstadt itd.) Njezina su djela u mnogim javnim i privatnim umjetničkim izbirkama (u Metropolitan Museumu u New Yorku, Muzeju moderne umjetnosti u Parizu itd.) Posljednjih godina izlagala je u Rabatu (fotografsko viđenje Maroka), u Sarajevu 2009. (instalacija u Collegiumu Artisticumu) u Zagrebu – u Glipoteci HAZU 2008. i u Muzeju za umjetnost i obrt (retrospektiva) 2010. godine. Predavala je kao gostujuća profesorica na Royal College of Art u Londonu te na Atlantic Center for the Arts na Floridi. Dobitnica je brojnih svjetskih i domaćih nagrada. Živi i radi u Dubrovniku, Veneciji i Parizu.

Nagrade:

Beč, Academie für angewandte Kunst, Ehren Preis (Prix d'Honneur), nagrada za najbolji diplomski rad
Rim, Prva nagrada na Mostra internationale Roma Costume (s Božom Košak)
Zagreb, Nagrada grada Zagreba
Pula, Nagrada Zlatna arena za kostimografiju na VIII. Festivalu igranog filma
Sombor, Prva nagrada na izložbi jugoslavenske tapiserije
Zagreb, Nagrada Vladimir Nazor
São Paulo, Grand Prix Itamaraty, XIII. Bienal de Sao Paulo
Beč, Herderova nagrada
Lodz, Medaille d'Honneur (nagrada kritike), I. Mi. Dzinarodowe Triennale tkanin dekoracyjnyh
Angers, Nagrada grada Angersa za umjetničku instalaciju na povijesnim mjestima
Nagrada UNESCO-a za zasluge na području savremenog stvaralaštva
Hangzhou Triennial of Fiber Art, Hangzhou, Kina
Zlatna medalja Picasso, UNESCO
Nagrada Vladimir Nazor za životno djelo
Elle Style Award – Nagrada za životno djelo

Miguel de Cervantes ili želja za životom (Umjetnička galerija BiH 18.5-2.6.2016)

U sklopu aktivnosti obilježavanja 400. godišnjice smrti Miguela de Crevantesa, Ambasada Kraljevine Španije u BiH u saradnji s Umjetničkom galerijom Bosne I Hercegovine organizuje izložbu fotografija pod naslovom “Miguel de Cervantes ili želja za životom”.

Radi se o fotografijama koje vas vode životnim putem genijalnog autora Don Kihota. Fotograf José Manuel Navia, koji će prisustvovati otvaranju izložbe, želio je mjesta koja je Cervantes za svog života posjetio prikazati na novi način, tako da posmatraču omogući razmišljanje o kontekstualizaciji piščevog života i djela, uz podsjećanje na pojedine dijelove njegove životne putanje.

Izložba će biti otvorena 18. maja 2016. godine u 20:00 sati, u Umjetničkoj galeriji BiH u Sarajevu i biće otvorena do 2. juna, od ponedjeljka do subote, od 10:00 do 20:00 sati.

Ulaz je slobodan.

Ferdinand Hodler iz zbirke Jeanne Charles Cerani Ćišić 12.5 – 12.6.2016. Umjetnička galerija BiH

U četvrtak, 12.05.2016, sa početkom u 20 sati u Umjetničkoj galeriji BiH bit će upriličeno otvaranje izložbe „Ferdinand Hodler iz zbirke Jeanne Charles Cerani Ćišić“.

Zbirka slika i crteža jednog od najznačajnijih švicarskih i europskih umjetnika s prelaza devetnaestog u dvadeseto stoljeće Ferdinanda Hodlera (1853 – 1918) već se nekoliko desetljeća čuva u Umjetničkoj galeriji BiH. U Sarajevo je dospjela začudnim životnim putem njezine prvotne vlasnice Jeanne Charles Cerani Ćišić (1874 – 1955) koja je petnaestak godina upravo u najkreativnijem Hodlerovom razdoblju bila njegov omiljeni model.

Ferdinand Hodler umjetnik je bogatog i raznovrsnog opusa kojeg je nemoguće svrstati u okvire određenog stila, a istovremeno se u njegovim slikama lako pronalaze nadahnuća za gotovo sve stilove koji su se pojavili u tom periodu.

Sarajevska zbirka sadrži skice iz gotovo svih faza Hodelrovog djelovanja, te je postala neizostavan izvor za proučavanje opusa ovog slikara. Kroz nju možemo pratiti nastanak čuvenih historijskih kompozicija, alegorijskih prikaza, pejzaža, portreta, čak i skice za dizajn novčanice od 50 i 100 švicarskih franaka koji su se koristili u prvoj polovini dvadesetog stoljeća.

Posebnost kolekcije leži i u činjenici da je njena vlasnica nerijetko naknadno dopisivala Hodlerove potpise, a na nekima se usudila i koloristički intervenirati iskazujući na taj način i osobne slikarske ambicije.

Sve navedeno izloženu zbirku čini posebnom, neobičnom i dragocjenom.

Na izložbi će biti izložena gotovo cjelokupna zbirka, koja je posljednji put, u ovom obimu, sarajevskoj publici bila prezentirana 1998. godine. „Ferdinand Hodler iz zbirke Jeanne Charles Cerani Ćišić“ je jedna od najznačajnijih izložbi kojom Umjetnička galerija BiH obilježava 70. godina postojanja.