Tanja Stupar Trifunović

Izdavačka kuća Buybook sa zadovoljstvom vas poziva na promociju knjige poezije „Razmnožavanje domaćih životinja” autorice Tanje Stupar Trifunović.
Promocija će se održati u petak, 25. januara 2019. godine u 19:30 sati u knjižari Buybook, Radićeva 4. O knjizi će pored autorice govoriti Faruk Šehić i Kristina Ljevak.

Knjiga „Razmnožavanje domaćih životinja“objavljena je pred prošlogodišnji Bookstan u Buybookovoj biblioteci „Nulta stvarnost“ koju uređuje Faruk Šehić. Tri mjeseca nakon objavljivanja Tanja Stupar Trifunović dobila je nagradu „Milica Stojadinović Srpkinja“ koju dodjeljuje Zavod za kulturu Vojvodine.

U jednoj od pjesmi u knjizi „Razmnožavanje domaćih životinja“ Tanja Stupar Trifunović piše kako će svijet spasiti čežnja. I ma koliko se pitali/e ima li nam uopšte spasa, iz takvih misli najčešće nas ’evakuiše’ spoznaja o dobrim ljudima i dobroj književnosti. Ako nam spasa ima, njegovi temelji su na ljudima poput Tanje i književnosti kojoj ona pripada. A to je ona književnost koja je i utočište i putokaz ka društvenom korektivu, bez autorskog zatvaranja očiju pred stvarnošću i pojanja o ptičicama i zalascima sunca. Iako nema ptičica, ima i kod Tanje životinja, vidimo to i iz naslova, samo smo ih, dodajući im ljudske osobine, ’oneplemenili’, jednako kao što smo obeščastili našu realnost. Poezija Tanje Stupar Trifunović i u posljednjoj knjizi, kao i u njenom cjelokupnom opusu, potpuno korespondira sa stvarnošću. U njenim stihovima srećemo obespravljene i nemoćne, ona nas podsjeća na obrnuti sistem vrijednosti, na progon etike iz institucija kojima bi etika trebala imperativ biti… Ali nisu njeni stihovi lamenti nad uzaludnosti našeg postojanja i žal za unaprijed izgubljenim bitkama, ovo je u prvom redu vrhunska poezija koja i dok opominje stvara užitak čitanja zahvaljujući autoričinom daru, izbrušenom stilu i životnom iskustvu koje je uvijek dobar saveznik u pisanju.

“Najnovijom knjigom pjesama Razmnožavanje domaćih životinja Tanja Stupar Trifunović iznova dokazuje pjesničku autentičnost u BiH i na prostoru koji zaprema jedan jezik s više različitih naziva. Ova knjiga utjelovljuje Kafkinu rečenicu da književnost treba biti sjekira koja razbija led na jezeru koji se nalazi u čitateljima. Njene najnovije pjesme vas neće maziti, one vam nude nježnu brutalnost gdje se pjesnička istina ostvaruje dugim, narativnim pjesmama. Cijela je knjiga prožeta herbertovskim duhom igre i ironije, gdje se miješa monoteizam sa paganstvom, i gdje su likovi iz grčke mitologije survani u blato i čamotinju naših današnjih života. Mitološke junakinje / junaci su poljuđeni i data im je draž nesavršenosti malog balkanskog čovjeka / čovječice što proizvodi efekat teške ironije pune humora. Ovo je knjiga o ženama naših prostora, njihovoj hrabrosti, njihovim svakodnevnim usponima i padovima. Jedan katalog ženskih sudbina nabijen mudrošću nekog ko traga za ljubavi unatoč neizbježnim porazima“, napisao je urednik izdanja Faruk Šehić.

Tanja Stupar je rođena 1977. u Zadru. Književnica je, kolumnistica i književna kritičarka. Tekstovi su joj prevođeni na nekoliko jezika. Zastupljena je u više antologija i izbora iz poezije i proze, u zemlji i inostranstvu. Dobitnica je Evropske nagrade za književnost za roman „Satovi u majčinoj sobi“.

Knjigu „Razmnožavanje domaćih životinja“ po cijeni od 12,00 KM možete kupiti na Buybookovim prodajnim mjestima u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj te putem Buybookovog online shopa www.buybook.ba. U večeri promocije knjiga će biti dostupna po promotivnoj cijeni.

TKD Šahinpašić i Svjetlostkomerc dd
imaju čast pozvati vas na promociju knjige
“SATOVI U MAJČINOJ SOBI”
autorice Tanje Stupar Trifunović,
dobitnice Evropske nagrade za književnost u 2016.
Promotori:
Faruk Šehić i Aida Gavrić

Promocija će se održati u
četvrtak 16.02.2017. u 19 sati
Svjetlostkomerc knjižara br. 1,
Titova 54, Sarajevo

Tanja Stupar Trifunović rođena je Zadru 1977. godine. Diplomirala je srpski jezik i književnost u Banjaluci i urednica je časopisa za književnost, umjetnost i kulturu Putevi. Autorica je zbirki pjesama: Kuća od slova, Uspostavljanje ravnoteže, O čemu misle varvari dok doručkuju i Glavni junak je čovjek koji se zaljubljuje u nesreću. Iako prvenstveno pjesnikinja, upravo je za svoj roman rekla da je to njezino najpoetičnije djelo. Roman je uistinu pisan neobičnom višeglasnom tehnikom i smješten je na graničnom području poezije i proze, sna i jave te pred našim očima razdvaja slojeve stvarnosti uhvaćene u onom stanju kakvi zapravo jesu. Prustovski preosjetljiva, Tanja Stupar Trifunović otvorila je vrata prema paralelnim svjetovima od kojih se sastoji svako ljudsko biće, ali ih nije u mogućnosti definirati. Ona to čini umjesto nas.

U romanu Satovi u majčinoj sobi junakinja priziva svoje bivše ja u pokušaju razumijevanja procesa odrastanja i onog ključnog razdoblja prelaska iz dječje u odraslu dob, podjednako tešku i za muškarca i za ženu.

Iako se ogroman dio romana dotiče ljubavnih odnosa njegov je temelj ipak (ne)savršena ljubav majke i kćeri koji se uvijek iznova preslikava iz generacije u generaciju. U ovoj višeglasnoj prozi Tanja Stupar Trifunović daje glas djevojčici, ženi i majci u svakoj od nas. Njezina se junakinja preobražava pred našim očima poput glumice koja učas iza zastora mijenja kostim i izlazi na pozornicu prepuna ožiljaka svoje prethodnice. U toj je polifoniji majčin glas najjači jer ničiji glas ne može izazvati toliku bujicu emocija koliko majčin. Od tog se zvuka možete rasuti u milijune komadića. Pripovjedačica Satova majku uistinu upoznaje nakon smrti kroz stvari i tragove koje je ostavila u obiteljskoj kući. One oživljavaju u njezinim rukama i govore svoju priču. Ova gusto tkana proza vrvi motivima koji se kreću od onih iskonskih kao što je rađanje/stvaranja života pa sve do kušanja raznih oblika tog istog života. Očite aluzije na Tolstojevu Anu Karenjinu, feminističku heroinu, svjedoče o univerzalnosti i aktualnosti ženskog pitanja u patrijarhalnom društvu gluhom za one unutarnje jeke:

“Ana pati od previše očekivanja. Ako se malo bolje zagledaš, iz svake žene viri Ana, koja mašta da pobjegne od muža. Kojoj poklopci ispadaju iz ruku i ručak zagorijeva jer previše želje i sna miješa u svojim rukama. Ane u četama hodaju gradom. Neke se kriju bolje, neke gore. Ane prodaju papriku na pijaci i sjede za pultom u banci. Ane ljube djecu i muževe, potom zatvore oči i putuju u kosmos. Ane su astronauti, piloti i blijede žene što jedu supu za stolom.”

U posebnom dijelu romana nazvanom Anine bilješke autorica pravi kolaž književnih, ženskih likova, mahom nesretnih, one pričaju svoju priču i priču svake žene. To književno putovanje započinje ugrabljenom ženom Banović Strahinje iz epske narodne pjesme koja suprotstavlja tradiciju i ljudsko u čovjeku te priziva vrijeme kad se žena mogla ukrasti kao neki privlačan predmet:

“Što me Strahinja ne ostavi Aliji, lakše bi mi bilo podnositi tuđina kraj sebe nego tuđina u sebi. Plakala sam kad me Alija od kuće otrgao, plakala sam kad me Strahinja kući vratio. Velik je Strahinja, oprostio mi je. Ali čemu. Nitko me ništa nije pitao.”

Nakon nje progovara sama Ana Karenjina opraštajući se od života:

“Reci mu da je majka otišla vozom da pronađe neki svijet sa više ljubavi, za njega, za nas. Oprosti mi Karenjine, što nisam znala bolje da nas lažem.”

Satovi u majčinoj sobi je roman koji nema konkretan početak i kraj, a ipak čini harmoničnu cjelinu. On je izrezani komad života koji se vrti u krug i nudi osjećaj i iluziju otkrivenja. Njegova se junakinja kao i pripovjedač Combraya izdigla iznad svijeta i smrvila sve oko sebe da mu pronađe svrhu, početak i kraj.

Satovi su roman o svakoj ženi, Anama koje su nas zarobile i Anama koje smo mi zarobile.

Piše: Magdalena Blažević, Potraga za izgubljenim vremenom

“Zbog teme i zbog pripovjedačkog postupka ovaj roman suptilno se suprotstavlja epskim vrijednostima unutar kojih se žene posjeduju
kao oružje ili dobar konj, a tematiziranje
samog procesa sjećanja i njegove relativnosti, na čemu je roman kao cjelina u značajnoj mjeri građen, suprotstavlja se epskoj „apsolutnoj prošlosti“ i njenim ideološkim implikacijama.
Istovremeno, satovima kao spravama kojima se mjeri vanjsko, mehaničko vrijeme suprotstavlja se unutrašnje, biografsko i biološko vrijeme ženskog glasa koji nam roman pripovijeda, ali i nepovratno izgubljeno vrijeme likova koji do tog glasa nisu mogli ni doći.”
− Almir Bašović

Oznaka: Tanja Stupar Trifunović

Promocija knjige “Razmnožavanje domaćih životinja” Tanje Stupar Trifunović

Promocija knjige ‘’SATOVI U MAJČINOJ SOBI’’