Lačni Franz u Sarajevu

U prostorijama Sarajevskog ratnog teatra održana je press konferencija povodom koncerata benda Lačni Franz koji će  se održati u SARTR-u 21. i 22. aprila s početkom u 20:30h.

Aleš Kurt, direktor Sarajevskog ratnog teatra, izjavio je kako je SARTR veoma ponosan što je domaćin koncerata i što ponovo nastavlja sa svojim koncertnim aktivnostima.

Zoran Predin, frontmen benda Lačni Franz, izjavio je kako je osnovna ideja koncerata Lačnog Franza obilježavanje 21. godišnjice prvih posljeratnih koncerata u Sarajevu, koji su se održali krajem aprila 1996. godine na Akademiji scenskih umjetnosti u Srajevu i promocija novog albuma „Svako dobro“.

Nakon projekcije reportaže iz 1996. godine Zoran je izrazio želju da pronađe djevojku sa snimka s kojom pleše valcer, kako bi opet nakon 21 godinu zaplesali zajedno, te zahvalio svima onima koji su se prepoznali na reportaži i potvrdili svoj ponovni dolazak u aprilu.

Na press konferenciji su bili prisutni i Miro Purivatra organizator koncerata iz 1996. godine, dekan Akademije dramskih umjetnosti Sarajevo Pjer Žalica i Ambasador Republike Slovenije u Bosni i Hercegovini Iztok Grmek.

Cijena ulaznice za koncerte iznosi 20KM i mogu se preuzeti u prostorijama SARTR-a svaki radni dan od 10h do 16h.

Grupa Lačni Franz se okupila 1979. i uz neprekidno nastupanje po svim republikama nakadašnje Jugoslavije do 1994. godine snimila 11 albuma, kojima je kasnije dodala 4 kompilacije. Njihovu isključivo autorsku muziku kritika je proglasila za ”kabaretnim rockom”, dok ih danas opisuje međunarodnom etiketom ”hard indie”.

U tekstovima lirika Zorana Predina glavna odlika je provokativan ironični sarkazam, jer on nestašno prepliće erotiku sa politikom i društvene tabue sa crnim humorom. Većina tekstova je gotovo uvijek dvosmislena, što im daje prepoznatljivost i alibi.

Anej Kočevar – bass, Luka Čadež  – bubanj, Boštjan Artiček – klavijature i Tine Čas – gitara, svježa su krv, koja svira stare i nove pjesme energijom Lačnog Franza iz osamdesetih, i njome puni žile najmlađe publike, kao i skeptičnih starijih fanova.

Na nekadašnjoj sceni Centra društvenih aktivnosti CDA, sadašnji Sarajevski ratni teatar SARTR, nastupala su neka od najvećih imena sa prostora cijele bivše države, mnogi danas poznati bendovi i muzičari napravili su svoje prve korake. U sjećanjima na tinejdžerske dane i dalje i u glavama mnogih odjekuju zvukovi grupa kao što su: Azra, EKV, Haustor, Rambo Amadeus, Zabranjeno Pušenje, Elvis J. Kurtović, Oktobar 1864, Djavoli, Kud Idijoti, Električni Orgazam, Sikter, Laibach, Letu Štuke, Obojeni Program, Bogrhesia, Lačni Franz, Bombarder, Sing Sing, Scabia, Futur II, Grupa Major, Armagedon, Betonska Ograda, Formula 4, Ludilo, Truhli pasulj, Truet, Najcrnja hronika, Havajski Vjetrovi, Enola Gay, Miladoyka Youneed, SCH, Skroz, Zoster, Velahavle i mnogi, mnogi drugi.

Uz želju za obnavljanjem koncertnih aktivnosti od 2014. godine na sceni Sarajevskog ratnog teatar nastupali su Darko Rundek i Cargo Trio, Damir Avdić i Rambo Amadeuso i Two Vinnetous.

 

Bitef teatar sa predstavom “Novo doba” u SARTR-u

Na sceni Sarajevskog ratnog teatra u petak, 31. marta i subotu, 01. aprila s početkom u 20h gostuje Bitef teatar sa svojom predstavom “Novo doba”.

Vuk Bošković
NOVO DOBA
Bitef teatar, Beograd i ArtHub, Sarajevo

Koncept i režija: Dino Mustafić
Scenograf: Petya Stoykova i Svetoslav Kokalov
Kostimograf: Lejla Hodžić
Kompozitor: Vladimir Pejković
Asistent reditelja: Luka Jovanov
Vizuelni identitet i dizajn: Marko Berkeš
Fotografija: Nenad Šugić, Marko Berkeš i Tamara Antonović

Igraju: Mirjana Karanović, Boris Isaković, Ermin Bravo, Snežana Bogićević i Slaven Došlo

Riječ reditelja

“Pred nama je zanimljivo scensko istraživanje mehanizma tranzicije koji je počeo u zločinu i donio profit odabranim. Takav moralni relativizam nije podnošljiv. Pojedinačno i kolektivno ostali smo zaglibljeni između revolucije koja se nije desila i evolucije koja neće doći. To stvara negativne emocije bijesa i mržnje, društvo bez demokratije, koje kreira svijet poslušnih pragmatika, ljude bez saosjećanja i poštenja. To je zastrašujući poslovni i politički deal đželata i žrtve, potpisan i ovjeren od nove društvene elite.

Tako se pojam i shvatanje tranzicije u glavama nove “elite“ i njenom marketinškom djelovanju pretvorio u svojevrsnu „kantu za smeće“, u koju se trpa sve što u ovim novostvorenim uvjetima ne valja, što nije u skladu s političkim normama ili Božjim pretpostavkama. Čim neko misli drugačije, ako nije spreman da se prilagodi, šutira se u kante za smeće – i stvar bezbrižno „hoda dalje“. Kritičko mišljenje je remetilački faktor novokompiranih država u kojem dominira egzistencijalni strah kao nezaobilazna posljedica zaoštrenih društvenih pritisaka, ekonomske i socijalne nesigurnosti. Taj strah koji se stalno primjenjuje kao dnevno-politička praksa kroz metode nepravne države, sa logikom sve se može kupiti  prodati, a čovjek je najjeftinija roba,  činjenica je na koju smo svi pristali i prihvatili je kao istorijski ili zli usud.

Ovo je samo jedna priča o čovjeku sa moralnim integritetom koji nije preživio tranziciju.
Novo doba je groblje etičkog idealizma.”
Dino Mustafić

 Riječ autora

“Stvari su se promenile. Možda bespovratno. I to otvara mnoga pitanja. Prvo i pre svega, da li je prethodnih deceniju i po tranzicije na Balkanu postalo potpuno besmisleno? Da li se mi krećemo i menjamo (bez obzira koliko to bilo kilavo i sporo) da bi se priključili svetu koji više ne postoji? Da li smo svesni toga uopšte? Da li je ova pretpostavka netačna i sve u 2016. je bilo samo mnogo buke ni oko čega? Bez obzira, vreme je da se svedu neki računi. Balkanska društva su i dalje u tranziciji. I dalje nisu napustila svet rata, zločina i zla odakle su krenuli, i dalje nisu stigli u slobodni zapadni svet, a možda kada stignemo tamo, nećemo naći ništa osim leša jedna velike i prethodnih 60 godina jako uspešne ideje. Obični, svakodnevni ljudi su učestvovali u svemu, i u ratu, i u tranziciji. Bili su žrtve, zločinci, svedoci, tajkuni, radnici, unutrašnji emigranti, potencijalni emigranti, direktori, silovatelji, nezaposleni. Bili smo i jesmo apsolutno sve. I sve vreme smo uglavnom pričali kako ništa ne zavisi od nas. Iako to nikada nije bilo, niti će ikada biti tačno. Živeli smo, živimo i živećemo i dalje zajedno, i radićemo i dalje jedni drugima stvari koje smo radili i do sad. Ovaj komad i ova predstava su o svim tim stvarima. O nama, o svetu, o izborima u Americi, o izborima u Srbiji, o izbegličkoj krizi i njenim posledicama. O ratovima koji su se desili ovde i o kojima niko ne priča ali koji vrište iz podteksta, o onima koji su otišli i onima koji će tek da odu. O nama koji nameravamo da ostanemo iako ne znamo tačno zašto. O haosu koji je svuda oko nas. O Novom dobu.”

Vuk Bošković

Rezervacije: Tel: 033/664-070 (svaki radni dan od 10h do 16h)
062/327 0025 (subotom od 10h do 16h) E-mail: teatarsartr@yahoo.com Facebook: https://www.facebook.com/sartr1992
Cijena ulaznice iznosi 15KM. Omogućen popust za penzionere, studente i grupne posjete uz obaveznu rezervaciju.

 

Predstava “Prst” za Svjetski dan pozorišta

U ponedjeljak, 27. marta u 20h na sceni Sarajevskog ratnog teatra obilježiti će se Svjetski dan pozorišta izvođenjem predstave „Prst“.

Predstava je rađena po tekstu Doruntine Basha, a u režiji Sabrine Begović Ćorić. U predstavi igraju: Selma Alispahić, Amila Terzimehić i Ana-Mia Milić.

“Prst” se smatra jednim od najboljih suvremenih društveno-angažiranih tekstova napisanih u našoj regiji, a autorica je  kosovska spisateljica Doruntina Basha. Sama priča nije vezana isključivo za Kosovo, već za cijeli prostor Balkana, a njena univerzalnost komunicira i dalje, te se odnosi na aktualno pitanje pozicije žena u suvremenom društvu.

Rezervacije ulaznica: Tel: 033/664-070  ili Facebook inbox: https://www.facebook.com/sartr1992. Blagajna SARTR-a radi svakim radnim danom od 10h do 16h, a na dan predstave i od 18h do 20h.

U kontekstu novije historije i patrijarhalnih odnosa, ona na  veoma uvjerljiv način prikazuje život dvije žene, svekrve i snahe, koje ne mogu  više živjeti skupa, ali ni jedna bez druge.  Predstava budi emocije, a također i prepoznavanje jer su odnosi rivalstva i međusobnih optuživanja svekrve i snahe, neovisno od njihove specifične situacije, tipični za šire prostore Balkana. U priči bez patetike, sa suptilnom dozom humora i ironije i tačnom psihološkom slikom likova fantastiča ženska ekipa napravila je predstavu koja nikoga neće ostaviti ravnodušnim.

Doruntina Basha: PRST
Režija: Sabrina Begović Ćorić
Igraju: Selma Alispahić, Amila Terzimehić i Ana Mia Milić
Scenografija i kostimografija: Adisa Vatreš Selimović
Dramaturginja: Dubravka Zrnčić Kulenović
Muzika: Jelena Milušić & Enes Zlatar
Video: Dejan Ćorić
Fotograf: Velija Hasanbegović
Izvršna produkcija: Sabina Šabić, Hana karadža
Producent: Nihad Kreševljaković

Predstava “Prst”  realizirana je u produkciji Sarajevskog ratnog teatra, a uz podršku Američke ambasade u Sarajevu – Odnosi sa javnošću SAD, te u partnerstvu sa forumZFD u BiH (Civilna Mirovna Služba) i Fondacijom Publika.