Otvorena izložba “Sunčana strana modernizma

„Mjesec muzeja 2017.“ u Historijskom muzeju BiH, kao manifestacija ovog muzeja koja već drugu godinu promovira kulturno-historijsko naslijeđe i muzejsku praksu, se nastavlja. Večeras je pred brojnom publikom otvorena izložba „Sunčana strana modernizma – Turistička arhitektura Borisa Magaša, Ante Rožića i Branka Žnidareca“.

Ova izložba govori o razvoju turističke arhitekture u Jugoslaviji tokom šezdesetih godina: o kontekstu, tendencijama i estetici objekata. Arhitekti Boris Magaš, Ante Rožić i Branko Žnidarec su pripadnici generacije hrvatskih arhitekata koja gradi modernističke objekte širom Jugoslavije. Boris Magaš je u Sarajevo tokom šezdesetih godina donio dašak modernizma realizacijom zgrade Muzeja revolucije BiH, danas Historijskog muzeja BiH.

„Tipološki inovativan, formalno elegantan i tektonički discipliniran projekt Muzeja revolucije u Sarajevu, danas Muzeja historije BiH, Borisa Magaša, Ede Šmidihena i Branka Horvata, jedna je od ishodišnih točaka istraživanja hrvatskih arhitekata 1960-ih i utoliko ga se treba čitati kao integralni dio izložbe. Kao i brojne turističke gradnje i modernističko naslijeđe naše bliske povijesti, i Muzej historije tek očekuje svoju obnovu. No, jednako važno kao i sama fizička restitucija, jest i razumijevanje progresivne uloge arhitekture u izgradnji «sunčane strane» društva. Ako danas i nije moguća doslovna obnova takve pozicije arhitekture, ključno je kritičko razumijevanje i afirmacije društvenih i kulturnih vrijednosti modernizacije druge polovice 20. stoljeća. Ako se taj optimizam i te vrijednosti ne očuvaju, obnovljeni arhitektonski artefakti ostat će samo neživi spomenici sve teže razumljive prošlosti.“- Navode kustosi izložbe Maroje Mrduljaš i Mira Stanić iz Zavoda za istraživanje, Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu.

Izložbi je prisustvovao i arhitekta Ante Rožić. Pored izložbe, u muzeju je predstavljen fim „Betonski spavači“ i upriličen razgovor sa autorom izložbe, historičarom arhitekture Marojem Mrduljašem. Razgovor je moderirao Mensur Demir, sarajevski arhitekta.

Prisutnim se obratila i direktorica Historijskog muzeja BiH, Elma Hašimbegović, pozdravivši prisutne iz „Magaševe kuće“. Hašimbegović je naglasila važnost ove izložbe i njenog predstavljanja u Sarajevu i ukazala na potrebu da se zgrada Historijskog muzeja BiH, kao dio internacionalnog stila i baštine, sačuva od daljeg propadanja i da u skorijoj budućnosti vrati nekadašnji sjaj.

Mjesec muzeja u Historijskom muzeju BiH

„Mjesec muzeja“ predstavlja manifestaciju koja se drugu godinu zaredom u novembru obilježava u Historijskom muzeju BiH. Novembar, mjesec u kojem je osnovan i otvoren Muzej, odlučili smo obilježiti posebnim programskim sadržajima posvećenim kulturno-historijskom naslijeđu, unaprijeđivanju muzejske prakse i jačanju svijesti o važnosti muzeja u bosanskohercegovačkom društvu.

Program obilježavanja „Mjeseca muzeja 2“ započinje promocijom slikovnice „Bajka o muzejskom kraljevstvu“. Projekat „Bajka o muzejskom kraljevstvu“ je razvijen s ciljem približavanja muzejskih predmeta, njihovih priča i značenja najmlađoj muzejskoj publici.  „Bajkom o muzejskom kraljevstvu“ se djeca imaju priliku da upoznati sa personificiranim eksponatima kao što su Pećko, Dama Dinama, Telefonček, Teta Štafeta, Gospodin Ježić – stanovnici kraljevstva zvanog Muzej. Kroz narativ je provučena priča o situaciji u današnjim institucijama kulture, ali i priča o važnosti publike u procesu oživljavanja muzejskih institucija i naslijeđa. Autorice slikovnice su Elma Hodžić i Sanela Husić Musabašić.

U novembru će biti predstavljene i brojne druge izložbe, radionice za djecu i odrasle, diskusije, promocije. Sve aktivnosti su nastale kroz saradnju Historijskog muzeja BiH sa različitim domaćim i regionalnim partnerima – Muzej savremene umjetnosti Republike Srpske u Banja Luci, Asocijacija arhitekata BiH u saradnji sa arhitektima iz Hrvatske, Creative Shooting Team iz Zenice, Odsjek za pedagogiju na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, Udruženje „Dajte nam šansu“. „Mjesec muzeja 2“ traje od 1. do 30. novembra 2017. godine. Muzejsko kraljevstvo je otvoreno za sve!

Godišnja izložba likovnih radova AKCUS likovnog ateljea “Seljo”

Dana 06.09.2017. godine (18:00h) u prostorijama Historijskog muzeja Bosne i Hercegovine će biti upriličena redovna godišnja izložba likovnih radova AKCUS likovnog ateljea “Seljo”.
U okviru AKCUS –a “Seljo”, likovni atelje djeluje of 1956. godine i kroz njega su prošle mnoge generacije. Svake godine redovno se održavaju jedna do dvije izložbe, često sa određenom tematikom. Ove godine tema su bili “konji”. Prezentacija ovogodišnjih radova biti će upriličena u prostorijama Historijskom muzeja Bosne i Hercegovine. Prilikom otvorenja izložbe upriličeno će biti potpisivanje sporazuma o suradnji AKCUS “Seljo” i Historijskog muzeja Bosne i Hercegovine.
AKCUS „Seljo“ je osnovan 1949. godine kao redovna članica Univerziteta u Sarajevu kako bi se studentima, i svima koji su to htjeli, na akademski način omogućilo iskazivanje talenata u oblasti kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, i do sada se afirmisao vrijednim i nesvakidašnjim umjetničkim rezultatima koji prevazilaze okvire standardnih amaterskih interesovanja i postignuća. Od osnutka pa do danas, kroz AKCUS „Seljo“ je prošlo više od 17 000 članova radeći u raznim ansamblima i sekcijama. Brojni su poznati operski umjetnici, dirigenti, majstori plesa i narodnih igara i pjesama, priznati književnici, afirmisani dramski umjetnici, ugledni muzičari i likovni umjetnici, naučni i estradni radnici, koji su počinjali svoje karijere u «Selji» .

U prijeratnom periodu, u skladu sa tadašnim vremenom, kulturni sadržaji su rasli i razvijali se, prema sopstvenim mogućnostima.
Posebno se ističe period osamdesetih godina prošlog stoljeća, kada je “Seljo” etablirao svoj imidž u zemlji i svijetu. Neki ansambli/sekcije su nastavili raditi i do ove 68. sezone, neki su prestajali, ali je kuća definitivno bila centralno mjesto kulturnog izražaja akademske populacije Sarajeva. U ratnom i poslijeratnom periodu “Seljo” nije prestajao raditi, doduše sa reduciranim kapacitetima i nemogućnošću putovanja – dio sekcija i ansambala se reorganizirao i nastavio raditi, koliko je to bilo moguće u opkoljenom Sarajevu. Potom nastupa period tranzicije, kada se uprava i članstvo reorganiziraju i postavljaju nove standarde u radu. Čak su se počeli postizati i uspjesi koji nisu bili mogući u ranijem periodu (atraktivnije inozemne turneje, gostovanja po razorenoj BiH, uspostavljanje i razvijanje regionalne saradnje, novi pristup pridobijanju članstva i njihovog umjetničkog i društvenog educiranja i razvoja, novi standardi produkcije programa, osiguravanje novih načina finansiranja, redefiniranje repeortoarske politike, i posebno, organiziranje jubilarnih koncerat i večeri “Selje” sa cjelokupnim ansamblima u najboljim koncertnim dvoranama u Sarajevu).

Trenutno je aktivno trinaest ansambala i sekcija:
Akademski ansambl narodnih igara i pjesama „Seljo“
Narodni orkestar „Seljo”
Akademsko pozotište „ART Club“
Plesni ansambl „Elenes“
Akademski mješoviti hor „Seljo“
Kamerni hor „Seljo”
Vokalni ansambl „Prijatelji“
Tamburaški orkestar „Seljo“
Mladi orkestar „Sevdah”