Oznaka: Faruk Šehić

Na 2. Sajmu izdavača/nakladnika BiH “Knjige u nišama” koji se održava u Bosanskom kulturnom centru u Sarajevu, Izdavačka kuća Buybook predstaviće dva autora, odnosno nove knjige bosanskohercegovačkog književnika Faruka Šehića i hrvatskog književnika Nenada Rizvanovića.

Predstavljanje prozne knjige”Priče sa satnim mehanizmom” biće upriličeno u okviru sajamskog programa “Jutro s autorom” u srijedu, 28. novembra 2018. u 10:30 sati. Sa Farukom Šehićem o novoj knjizi razgovaraće Kristina Ljevak.

Istog dana (srijeda, 28. novembar) na centralnoj pozornici BKC-a u 17:00 sati biće predstavljena knjiga poezije “Valceri iz Translajtanije” Nenada Rizvanovića. O knjizi će pored autora govoriti književnici Ahmed Burić, Faruk Šehić i Ervin Jahić.

O novoj proznoj knjizi “Priče sa satnim mehanizmom” i ukupnom stvaralaštvu s Farukom Šehićem će razgovarati Kristina Ljevak.

Faruk Šehić jedan je od najnagrađivanijih i najprevođenijih bosanskohercegovačkih savremenih pisaca. Nakon velikog uspjeha romana “Knjiga o Uni” vraća se formi kratke priče koja u ovom slučaju nosi ponaslov “predapokaliptični sevdah” i u kojoj rat nije dominantna tema, više ga pronalazimo u tragovima, odnosno u posljedicama. U knjizi “Priče sa satnim mehanizmom” osim besprijekornog stila, pronaći ćemo i onu srčanost iz sad već kultne Šehićeve knjige “Pod pritiskom”, ali i mističnost i zavodljivost prisutnu u romanu “Knjiga o Uni”. “Priče sa satnim mehanizmom” još jedna su potvrda nesvakidašnjeg autorovog umijeća vladanja različitim književnim postupcima, što je u prikazu knjige primijetio i književni kritičar Nebojša Marić.

“Osim što duboko zaseca u osetljivo tkivo, knjiga ‘Priče sa satnim mehanizmom’ pokazuje da Šehić ubedljivo vlada različitim književnim postupcima, brzo prelazi s jednog na drugi, preinačuje ih i ukršta. Majstorstvo, u smislu grčke reči ‘techne’, najizrazitije je u priči ‘Shape-shifter’, nekoj vrsti balkanske Mebijusove trake po kojoj se čitalac vozi svetlosnom brzinom. (…) ” ‘Priče sa satnim mehanizmom’ upućuju izazov savremenoj prozi pošto se u njoj zrdužuju beskompromisnost i izuzetno umeće, lakoća prelaska sa jednog na drugi registar, stil, sliku… koje retko srećemo kod njegove generacije i šire. Pritom, njegova samosvest (bezobrazluk!?) ide dotle da se ne libi da pred čitaoce i kolege baci rukavicu satkanu od ironije: ‘Ja sam spreman, fizički i metafizički’,” zapisao je Marić.

Književni kritičar Matija Bošnjak, referirajući se na podnaslov knjige “predapokaliptični sevdah” s razlogom primjećuje kako je Šehićeva imaginacija moćno sredstvo čak i kada je riječ o problematikama koje nas svakodnevno okupiraju.

“Otvarajući se svojom novom zbirkom po imenu ‘Priče sa satnim mehanizmom’, novim pripovjedačkim tehnikama i estetičkim horizontima, Šehić je u tematskom smislu napravio svojevrstan iskorak iz regionalnog historijskog ka globalnom kontekstu savremene epohe, pa je i onaj brutalni instinkt njegove dosadašnje prozne poetike sada značajnije obilježen drugom vrstom raspoloženja, i to po svemu sudeći onom emocijom koja je kao nijansa spokojne melankolije bila prisutna već u ‘Knjizi o Uni’. U novim Šehićevim pripovijetkama, realizam zgarišta i tjelesnih ranjavanja ustupa mjesto nadrealnom, čak fantazmagoričnom imaginariju, a ratom zahvaćena Bosna biva zamijenjena atmosferom modernog velegrada, i to takvog da je teško jednoznačno odrediti jesu li u pitanje njegove sadašnje ili buduće ulice, pošto se vremena neprestano stapaju i poistovjećuju, a Šehićevo uzbudljivo pripovijedanje svjesno i namjerno odmaže određivanju prostorno-vremenskog trenutka. Likovi koji mogu biti savremenici koliko i posjetioci iz budućnosti, koji su pomalo i nadnaravna bića i nekakva ‘indigo’ djeca povišenog senzibiliteta i izraženih imaginativnih sposobnosti, putuju kroz vrijeme na golemim distancama, a ipak ostaju čista unutrašnjost iz koje se ne može izaći – sve to Šehićevom novom književnom djelu daje ravnotežu između potpuno modernih fantastičnih poetika i stanovitog lirskog osjećanja svijeta, koji je u bosanskohercegovačkoj pripovjedačkoj tradiciji posvuda prisutan”, napisao je Matija Bošnjak.

O knjizi će pored autora govoriti njen urednik, književnik Ahmed Burić i književnici Faruk Šehić i Ervin Jahić.

“Valceri iz Translajtanije” je knjiga poezije objavljena u izdanju crnogorskog OKF, dok je izdanje za Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu objavio Buybook.

“Na izvjestan način, ovo je pjesnička zbirka koja na vrlo lucidan način naglavačke postavlja kapitalno estetičko pitanje moderne, odnosno ‘krizu forme’ dopunjava pitanjima o krizi teme kojom se književnost, u ovom slučaju pjesništvo ima baviti. Shodno tome, osnovna estetička preokupacija Rizvanovićevih ‘Valcera’ bi bila sljedeća: kako pisati poeziju na temu kriminala, razbojstva, pljačke, prostitucije, neprestane napetosti koja stoji u zraku između dviju kafanskih tučnjava – jer to je ono što se zbiva u podneblju Translajtanije, što je bio nezvanični naziv za takozvane ‘Zemlje Krune sv. Stjepana’, kulturno-geografsko područje pod mađarskim utjecajem koje je u posljednjim decenijama 19. stoljeća zahvatalo jugoistočne krajeve Austro-Ugarske monarhije, između ostalog i provincije kao što je današnja Slavonija”, zapisao je povodom nove pjesničke knjige Nenada Rizvanovića književni kritičar Matija Bošnjak.

“Valceri su skoro neuhvatljiva knjiga, fikcijom donekle bliska blistavim uzorima poput Zbigniewa Herberta i njegovog ‘Gospodina Cogita’, a s druge strane nam autor i veliki poznavatelj muzike podastire širok imaginarij, smješten u okvire neke, samo svoje, zamišljene države koja i jeste i nije postojala, i u kojoj se i jeste i nije dogodilo to što stoji u njenim stihovima. Megatekstualnost i sugestivnost nas vuku u najrazličitije pravce čitanja ovih pjesama, one mogu biti operetni libretto, tekstovi s albuma nekog majstora srednjoevropskog bluesa, a funkcioniraju kao prvorazredan, tako nov, a u najboljem smislu riječi tradicionalno fundiran poetski doživljaj. Knjiga je to koja od prve do posljednje stranice ispunjava najviša očekivanja, i koja dugo nakon čitanja proizvodi asocijacije: ples nataloženog iskustva s magijom imaginacije. ‘Najbolje’ i ‘najgore’ na pjesničkoj fešti tradicije, tranzicije i futurizma. Tom Waits, Viniccio Capossella, Josef Nadj, Sergio Leone i Nino Robić oko jednog klavira, čije žice pjevaju i sviraju ove pjesme Rizvanovića Nenada”, napisao je povodom Rizvanovićevih ‘Valcera’ književnik i urednik izdanja, Ahmed Burić.

Iza Nenada Rizvanovića je više od tri decenije autorskog rada, pored pisanja proze dugogodišnji je uspješni urednik u izdavaštvu. Knjiga koju predstavljamo njegov je prvi, izuzetno uspješni, ”odlazak” u poeziju.