Centar za životnu sredinu – Stranica 6

Oko tristo hidroelektrana (HE) planira se graditi na rijekama Bosne i Hercegovine. Iako su ekonomske koristi tih projekata upitne, oni svakako prijete nacionalnom nasljeđu. Stotine divljih rijeka imaju svoju veliku ekološku vrijednost i važnost za vodosnabdijevanje, održivu poljoprivredu i turizam.

Ugrožavanje našeg prirodnog nasljeđa

Bosna i Hercegovina se nalazi među zemljama sa najvećim biodiverzitetom u Evropi. Takođe je dom mnogih endemičnih vrsta i posjeduje veliku vrijednost vodenih resursa na Balkanskom poluostrvu zbog mnogih tokova površinskih i podzemnih voda. BiH je jedna od rijetkih preostalih evropskih zemalja gdje se mogu naći divlji i prirodni vodeni tokovi.

Prema UNECE ocjeni efikasnosti životne sredine, razvoj energetskog sektora baziranog na hidroelektranama je druga glavna prijetnja biodiverzitetu u Bosni i Hercegovini. Hidroelektrane imaju snažan uticaj na životnu sredinu, uključujući uništavanje riječnih kanjona i staništa zbog značajnih promjena u hidrološkom režimu, eutrofikaciji, itd.

Rijeke su kuća stotinama vrsta riba od kojih su dvanaest vrsta endemične.

Turistički potencijal je zanemaren

Negativni ishodi takođe prevazilaze koristi na ekonomskom nivou. Turistički potencijal i ekonomske posljedice u velikoj mjeri su potcijenjeni od strane vlasti u BiH, iako se turizam konstantno povećava. U 2015. godini Bosna i Hercegovina je premašila milion dolazaka i nastavila rast u 2016. godini, pri čemu je evidentirano 1.148.530 dolazaka. Svjetska turistička organizacija tvrdi da će Bosna i Hercegovina pokazati treću najveću stopu rasta turizma na globalnom nivou između 1995. i 2020. godine. Prema svjetskom ekonomskom forumu, međunarodni turizam zabilježi prihode od 660 miliona dolara i rezultira stvaranjem više od 21.000 radnih mjesta. S druge strane, razvoj hidroenergije je snažno subvencionisan, a broj radnih mesta je dosta upitan.

Da li nam zaista treba hidro energija?

Bosna i Hercegovina posjeduje značajne resurse za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora. Hidroelektrane danas predstavljaju glavni izvor energije, dok ostali obnovljivi izvori ostaju u velikoj mjeri nepotrebni. Teoretski hidroenergetski potencijal u BiH iznosi cca. 99,256 GWh / god, dok je teoretski potencijal solarne energije oko 677,000 puta veći. To znači da u BiH iznosi 67.200 TWh što u potpunosti prelazi ukupnu potrošnju energije u zemlji.

Narod protiv hidroelektrana

Nekontrolisani bum hidroelektrana pogađa desetine lokalnih zajednica. Neki od njih su već podigli svoj glas i postali tzv. “Čuvari rijeka”. Ovi civilni zaštitnici suočeni su sa moćnim ekonomskim interesima, ali i lošim radom državnih organa koji promovišu privatne interese umjesto da odbrane javni. Bum hidroelektrana prate glasni protesti stanovnika od samog početka. Gradovi Prijedor, Sanski Most, Banja Luka, Mrkonjić Grad i Ribnik snažno su se suprotstavili izgradnji hidroelektrane Medna na rijeci Sani. Uspostavljena je Koalicija za rijeku Sanu i organizovani su protesti. Lokalni građani se bore protiv HE pravnim sredstvima, uključujući i tužbe. U Fojnici su mještani praktično kampovali na obali rijeke u trajanju od 325 dana. Ovih dana smo svjedoci sličnog napora u selu Kruščica, gde lokalni stanovnici protestuju od avgusta i naišli su na snažnu policijsku reakciju.

POSLJEDICE NA ŽIVOTNU SREDINU – uticaj na prirodu

Balkanske rijeke su prirodni dragulj Evrope. Brdovit i robusni teren stvara uslove za morfološki neizmjerno raznovrsne vodotoke i njihove poplavne površine. Od kraških formacija, romantičnih kanjona i slapova, preko vijugavih rijeka, formirajući široke tpkpve kroz šibljake na krivudavom putu ka susjednim močvarama i rijekama u koje uviru. Balkanske rijeke nam još uvijek pokazuju za kakva čuda je priroda sposobna. Balkanske rijeke nisu samo neobično lijepe; one su takođe prave riznice evropske slatkovodne biološke raznovrsnosti. Balkanske rijeke su domaćini za 69 vrsta riba koje žive samo ovdje i nigdje više na svijetu. U ovim slatkovodnim ekosistemima može se naći više od 40% svih ugroženih slatkovodnih školjki i puževa Evrope.

Prema UNECE-ovom Izvještaju o stanju životne sredine, energetski sektor baziran na hidroelektranama, predstavlja drugu glavnu prijetnju biološkoj raznovrsnosti u Bosni i Hercegovini. Mnoge od predviđenih 300 HE projektuju se u kaskadama na udaljenosti od pojedinačnih HE od nekoliko kilometara. Takvim će se planovima promijeniti prirodni tokovi u sistem umjetnih rezervoara, tunela, cjevovoda i kanalisanih rijeka.

Duga priča ukratko – opljačkano vam je izuzetno prirodno blago i niko se ne brine.

Brineš li ti?

Važne činjenice i brojevi

Na Balkanu je planirana gradnja oko 2.700 hidroelektrana u narednim godinama a skoro pola od je u ekološki osjetljivim područjima;
Balkanske rijeke su domaćin za 69 vrsta riba koje žive samo tu na svijetu;
Preko 40% svih ugroženih slatkovodnih školjki i puževa Evrope može se naći u slatkovodnim sistemima u BiH;
Oko 65% svih rijeka u kojima živi Mladica (Hucho hucho) nalaze se na Balkanu;
Studije predviđaju ako se desi izgradnja ovih hidroelektrana na rijekama Balkana, najmanje 60 – 70% Balkana I 35 – 40% svijetske populacije mladice bi nestalo;
198 hidroelektrana je planirano ili je u izgradnji u Bosni i Hercegovini;
81 hidroelektrana već postoji, od kojih su 16 velike (> 10 MW), a 65 malih (<10 MW);
Ukupna riječna mreža Bosne i Hercegovine je oko 4.000 km, što znači jednu branu na svakih 15 kilometara rijeke;
Oko 32% ukupne riječne mreže BiH može se smatrati potpuno prirodnim, 55% u blago izmjenjenim sa dobrim hidromorfološki stanjem,
Samo 6% tokova je značajno, a 7% je u velikoj mjeri izmijenjeno.
Rijeke BiH su dom za 119 vrsta riba od kojih su 12 endemične.
od oko 136 investitora većinom su kompanije registrovane u BiH uključujući i Elektroprivrede u BiH;
turistička privreda zapošljava oko 21,000 radnika. Prema tvrdnji Svjetske turističke organizacije Bosna i Hercegovina bilježi treće mjesto turističkog rasta u svijetu u periodu 1995 – 2020;
rad malih hidroelektrana je uglavnom automatizovan i ne omogućava nova radna mjesta u toku rada MHE;
okvirna cijena izgradnje MHE po 1 MW iznosi oko 2 miliona KM ili 1 milion EUR.

Uloga novca- ko profitira iz buma HE

Masovna izgradnja hidroelektrana često je opravdana ekonomskim rastom, novim mogućnostima za zapošljavanje i profitabilnošću. Bliži pogled nam pokazuje drugačiju priču. Obećanja ekonomskog prosperiteta su, nažalost, neosnovana. Promotori projekta obećavaju poslove, ali zbog automatizacije to znači samo ponekog inženjera, a malo vjerovatno da će biti angažovano lokalno stanovništvo. Projekti HE ispod 5 MW su značajno subvencionisani iz naknada za obnovljive izvore energije pa troškovi po građane prevazilaze koristi koje ostvaruje država.

Negativni uticaji na vodosnabdijevanje, poljoprivredu, turističke potencijale i lokalne zajednice ne uzimaju se u obzir. Planirana gradnja više od tri stotine hidroelektrana i davanje najvažnijih prirodnih resursa pod koncesiju privatnim kompanijama je bez ikakvog preterivanja pljačka.

O nama

Arnika – Centar podrške građanima (Češka Republika)

Osnovana 1996,. nevladina organizacija Arnika ima dugogodišnje iskustvo promocije pristupa informacija, podrške učešću javnosti u donošenju odluka, i jačanju pravde u vezi sa životnom sredinom. Pruža stručnu pomoć raznim organizacijama civilnog društva, opštinama i pojedincima u rješavanju slučajeva u vezi sa zagađenjem životne sredine i njegovom prevencijom u Češkoj Republici. Arnika takođe učestvuje u međunarodnim projektima fokusiranim na zaštitu životne sredine i jačanju sprovođenja Arhuske konvencije u centralnoj i istočnoj Evropi, Kavkazu i centralnoj Aziji.

Kontakt: Arnika, Dělnická 13, 170 00 Prag 7, Češka Republika

Tel.: +420 222 781 471

e-mail: cepo@arnika.org

Više informacija: www.eko.ba and www.english.arnika.org/bosnia-and-herzegovina

Centar za životnu sredinu, Banja Luka (Bosna i Hercegovina)

Osnovan je 1999. kao neprofitna, nevladina organizacija posvećena zaštiti životne sredine i promociji održivog razvoja kroz promociju i civilne inicijative. Centar promoviše sprovođenje Arhuske konvencije, slobodan pristup informacijama i veće učešće javnosti u donošenju odluka o životnoj sredini. Teži da utiče na relevantne politike životne sredine, podiže svijest javnosti o pitanjima životne sredine i podstiče konstruktivan dijalog i saradnju sa akterima. Svoje aktivnosti provodi na teritoriji cijele Bosne i Hercegovine.

Kontakt: Centar za životnu sredinu, Miše Stupara 5, 78000 Banja Luka, Bosna i Hercegovina

Tel.: +387 51 433-140

e-mail: info@czzs.org

Više informacija: www.czzs.org

Koalicija za zaštitu rijeka Bosne i Hercegovine

Koalicija za zaštitu rijeka Bosne i Hercegovine osnovana je u junu 2016. godine od strane organizacija civilnog društva i pojedinaca ljubitelja prirode koji prate i preisputuju planove za izgradnju hidroelektrana i zalažu se za razvoj turizma, tradicionalnih i komplementarnih djelatnosti koje mogu osigurati više raznovrsnih radnih mjesta i ostvariti veći razvoj lokalnih zajednica. Uloga Koalicije je da pruža podršku lokalnom stanovništvu da se na vrijeme uključi u donošenje odluka i donese stav o izgradnji hidroelektrana u Bosni i Hercegovini. Koalicija za zaštitu rijeka BiH koja trenutno okuplja preko 20 organizacija iz čitave države i broj članova i dalje raste.

Više informacija: www.rijekebih.org

Svjetski dan voda 22. marta je prilika da se razmisli o važnosti voda i vodenih ekosistema. Ekološke nevladine organizacije u cijeloj Bosni i Hercegovini okupljene oko Koalicije za zaštitu rijeka Bosne i Hercegovine su posvećeni zaštiti rijeka i zagovaranju održivog upravljanja rječnim slivovima.

Umjesto više aktivnosti na zaštiti prirode, restauracije rijeka i močvara, BiH se suočava sa planovima koji prijete uništavanju rijeka novim hidroelektranama. Planovi za izgradnju oko tristotine hidroelektrana znače pogoršanje statusa kvaliteta voda i uništavanje rijeka. Ovo je kontradiktorno sa naporima da se poboljša status voda koji je glavni cilj Okvirne direktive o vodama EU, evropskih i nacionalnih strategija biodiverziteta – ističe Viktor Bjelić iz Centra za životnu sredinu.

Kod davanja koncesija za izgradnju hidroelektrana se ne uzimaju u obzir ekološki aspekti a proces je u velikoj mjeri netransparentan i ne daje mogućnost učešća javnosti u donošenju takvih odluka. Vlasti u BiH hidroenergetske projekte predstavljaju kao potencijal za otvaranje novih radnih mjesta, što se u praksi pokazalo netačnim, jer se na malim hidroelektranama zapošljavaju jedna do tri osobe najviše. Male hidroelektrane su ekonomski neopravdane i ne donose korist entitetima i lokalnim zajednicama, a investitori imaju veliku korist od subvencija koje plaćaju potrošači električne energije putem računa za električnu energiju na kome se izdvajaju sredstva za nadoknadu za korištenje obnovljivih izvora energije.

Sportske aktivnosti, tradicionalne djelatnosti, turizam i vodosnabdijevanje su mali dio načina korištenja vodnih resursa BiH koji mogu generisati više radnih mjesta i ostvariti veći prihod lokalnim zajednicama u poređenju sa hidroelektranama – poručuje Robert Oroz iz udruge Eko Gotuša iz Fojnice koja je članica Koalicije.

Poplave u posljednjih nekoliko godina pokazuju da rijeke trebaju prostora te da je upravljanje rizikom od poplava važan zadatak u narednom periodu. Prirodne retenzije su mjere zadržavanja vode u cijelom slivu rijeke Save i obnavljanje močvarnih područja uz rijeke su ključni elementi održive zaštite vodenih ekosistema i upravljanja poplavama. Koridori za prirodu duž rijeka predstavljaju mjere značajne za uspostavljanje evropske zelene infrastrukture i pomažu u očuvanju biodiverziteta.

Oznaka: Centar za životnu sredinu

Sažetak sa turneje po ugroženim rijekama BiH

Upoznajmo rijeke i jezera Sutjeske da bismo ih bolje očuvali

Zaštita rijeka i prirode umjesto novih hidroelektrana