Centar za promociju civilnog društva (CPCD)

„STANJE CIVILNOG DRUŠTVA – Održivost ili preživljavanje“

Centar za promociju civilnog društva održao je 05.07.2018. godine 2. akcionu konferenciju pod nazivom „STANJE CIVILNOG DRUŠTVA – Održivost ili preživljavanje“ sa ciljem prezentacije aktuelnog stanje u izgradnji povoljnog okruženja za razvoj civilnog društva u BiH, izazova sa kojima se susreću udruženja i fondacije u finansiranju svojih aktivnosti iz domaćih izvora, te mogućnostima razvijanja vlastitih komercijalnih aktivnosti i nezadovoljavajućem zakonodavnom okviru kojim se obezbjeđuje finansijska održivost, izostanku institucionalne podrške ovakvim rješenjima kojima se pomaže teško zapošljivim katergorijama, kao i značajnim finansijskim efektima koji se na ovaj način mogu ostvariti.

„Mi smo uradili dva vrlo kvalitetna istraživanja, 2010. i 2012. godine i ustanovoljeno je da se sa svih nivoa u Bosni i Hercegovini izdvaja oko 100 miliona KM i taj iznos je u padu. Ne možemo spekulisati koliko je bilo u prošloj godini. Mi čak i za 2016. godinu nismo uspjeli sakupiti podatke za sve nivoe vlasti, odnosno dobili smo samo 70 posto podataka. I to nam ne daje mogućnost da damo stopostotne podatke. Mi se zalažemo je da ta dodjela mora biti transparentna, obavljena kroz proces monitoringa i evaluacije te biti usmjerena prema cilju koji je u skladu s javnim interesom. Javnost mora vidjeti efekte i konkretne rezultate od dodjeljenih sredstava“, rekao je Omir Tufo, projektni menadžer CPCD-a.

Konferencija, koja je okupila preko 130 učesnika iz vladinog i nevladinog sektora,ostvarila je značajan stepen razumijevanja uzroka ovakvog stanja, te kreirala zaključke i preporuke koji će biti prezentirani vlastima nadležnim za uspostavu institucionalnog okvira za poticajno okruženje i razvoj civilnog društva kako slijedi:

Uspostava institucionalnih registara dodijeljenih grantova za OCD u BiH;
Uspostava regulatornog okvira za finansiranjeOCD na svim nivoima vlasti, te uređenje njihove međusobne uvezanosti radi sprečavanja dupliranja finansiranja istih aktivnosti;
Podrška usvajanju i promociji strategije razvoja socijalnog/društvenog poduzetništva u Federaciji BiH i Republici Srpskoj;
Prilagodba postojećih zakonskih okvira kojim se socijalno/društveno preduzetništvo definira i prepoznaje u okviru poslovnog ambijenta.

Značajan broj organizacija svakodnevno prestaje sa radom zbog nedostatka finansijske podrške dok neprihvatljivo veliki broj aktivista javno svjedoči o netransparentnoj dodjeli sredstava. Konferencija se oslonila na aktivnosti, rezultate, i istraživanja dva projekta koje trenutno implementira Centar za promociju civilnog društva – Projekat održivosti civilnog društva (Civil society sustainability program – CSSP) finansijski je podržan od strane USAID dok je regionalni projekat Smart Start finansijski podržan od strane Evropske Unije. Očekuje se dalja podrška za definisanje i implementaciju aktivnosti predloženih u zaključcima i preporukama Konferencije.

U narednom periodu, CPCD će završiti Izvještaj o stanju civilnog društva, te preporuke za unapređenje zaključene na konferenciji dostaviti nadležnim institucijama na razmatranje.

CIVILNI SEKTOR: Mašina smo u BiH, a ne poslušni robovi bilo kojeg sistema

Predstavnici civilnog sektora tvrde da u Bosni i Hercegovini postoje održive i prosperitetne organizacije civilnog društva koje svojim radom adresiraju i rješavaju veliki broj građanskih problema. Pitanje je do kada…

Da se organizacije civilnog društva u Bosni i Hercegovini bore sa nevjerovatnim izazovima i koruptivnim pokušajima da se novac iz javnih budžeta svede u privatne džepove, odveć je poznata „javna tajna“. Bosna i Hercegovina je sa svim svojim institucijama i dalje najveći donator organizacijama civilnog društva, međutim nije poznato gdje taj novac ide u potpunosti, kao i da li je opravdan na adekvatan način ispunjavajući planirane razvojne ciljeve. Kao prvi uzrok toga su nepostojanje adekvatnog sistema praćenja utrošenog novca građana kroz sredstva dodjeljena javnim pozivima, kao i neusvajanje komentara iz revizorskih izvještaja te prijedloga za izmjene i dopune ovih pravilnika i odluka. Drugi razlog tome je prevelika sloboda i nepoštivanje zakonskih odredbi vezano za izvještavanje kada se radi o utrošku sredstava iz javnih budžeta dodjeljenih organizacijama civilnog društva, ističu iz Centra za promociju civilnog društva (CPCD).

Sistem u BiH – između sna i jave

Svake godine, institucije na različitim nivoima vlasti planiraju svoje budžete čiji finalni plan za narednu godinu bude usvojen u decembru tekuće godine. Odlukama nadležnih organa, strategijama i pravilnicima za dodjelu sredstava institucije u BiH planiraju udio u budžetu koji će se dodjeliti razvoju predviđenih ciljeva u svrhu napretka BiH te raspisuju javne pozive na koje pozivom predviđena pravna lica mogu aplicirati, između ostalog i organizacije civilnog društva (OCD).

Mnoge organizacije godinama pokušavaju izgraditi imidž i održivost u radu sa svojim korisnicima, ali…

Sredstva koja se izdvajaju u Bosni i Hercegovini su ogromni iznosi izdvojeni iz džepa građana i građanki, čiji se nameti iz godine u godinu povećavaju i smanjuju kvalitet života. Dakle, sredstava je puno, ali je mnogo više organizacija civilnog društva. Čak 24.888 organizacija je trenutno na spisku koje je Ministarstvo pravde BiH objavilo na svojoj službenoj stranici, i to kao aktivne (neodjavljene). Recimo da sve one zaista rade i apliciraju na pozive koje objavljuju različite institucije i shvatit ćemo da ta planirana sredstva ne mogu zadovoljiti ovu veliku grupu OCD. U svemu ovome, nastaju velike prilike za malverzacije i korupciju.

S druge strane, Vlade entiteta su donijele zakone o finansijsko-informatičkoj agenciji (FIA) i o Agenciji za posredničke, informatičke i finansijske usluge (APIF) u čijim nadležnostima pružaju usluge registracije i kontrole finansijskih izvještaja svih privrednih subjekata, između ostalog i za udruženja za oba entiteta. Istraživanjem koje je sproveo CPCD, Brčko Distrikt još uvijek nema registrovan ovakav jedinstven registar, ali prema podacima FIA-e i APIF-a iz 2017. godine, aktivnih udruženja (koja imaju bilo kakva finansijska kretanja) je mnogo manji od spiska koji je Ministarstvo pravde BiH objavilo, i to u Republici Srpskoj 5.425, dok je u Federaciji BiH 8.530, što čini ukupno 13.955 aktivnih organizacija civilnog društva u BiH koje na različite načine prikupljaju sredstva za rad, saznaju iz Centra za promociju civilnog društva. Mnogo manje od ukupno registrovanih u cjelokupnom sistemu BiH.

Vrijeme da se razgovara o osjetljivim stvarima!

CPCD radi na izvještaju o stanju civilnog društva koji će obuhvatiti dvije bitne komponente i to finansiranje iz javnih budžeta, te kako organizacije civilnog društva ostvaruju prihode od vlastitih aktivnosti i u kojoj mjeri. Isti izvještaj će predstaviti na konferenciji koja će se održati u Sarajevu 05. jula 2018. godine sa početkom u 10 časova u prostorima My Face na Vilsonovom šetalištu.

akciona konferencija pod nazivom STANJE CIVILNOG DRUŠTVA: Stabilnost i održivost, savršena je prilika da se OCD oglase o stvarima koje narušavaju ideju razvijene i evropske Bosne i Hercegovina. O bitnosti ovog događaja govori i činjenica da će učesnici konferencije biti službenici i odgovorna lica iz institucija na različitim nivoima u BiH prema kojima će se adresirati uočeni problemi u raspodjeli novca iz javnih budžeta, kao i polja u radu OCD koja nisu regulisana zakonom, a mogu se tretirati kao jedinstvena prilika za razvoj civilnog sektora.

Društveno preduzetništvo, komercijalne (ekonomske) aktivnosti OCD, start-up programi, održive i inovativne ideje… su oblasti koje zakon u trenutku nastanka nije predvidio, niti je drugim zakonima definisano i regulisano u potpunosti. Upravo iz ovih razloga, CPCD je odlučio javnosti i donosiocima odluka adresirati probleme i izazove sa kojima se civilni sektor susreće.

Okrugli sto i radionicu u sklopu projekta “ŽeNama”

Kada na Google pretraživaču ukucate „ekspertice“, naići ćete na veliki broj tekstova o savjetima za savršen brak ili vezu, te mišljenja i savjeta žena koje su „dobre u krevetu“. Zatim, tu su i brojni tutorijali u kojima žene daju savjete kako da u svakom trenutku izgledate savršeno. Rijetki su članci u kojima možete pročitati mišljenja ekpertica iz oblasti elektrotehnike, informacionih tehnologija, politike, sporta, industrije, privrede i sl. U medijima žene su većinom zastupljene kao voditeljice ili novinarke, mnogo manje kao gošće koje bi komentarisale aktuelne događaje ili pričale o društveno-političkim temama.

Iz tog razloga, nastala je ideja za projekat pod nazivom „ŽeNama“, koji se realizuje pod pokroviteljstvom USAID-a i Centra za promociju civilnog društva (CPCD), a s ciljem naglašavanja svih onih oblasti u kojima žene postižu brojne uspjehe, lična i profesionalna ostvarenja, te da promoviše žene kao snažne i samosvjesne članice zajednice.

Projektom će se nastojati promijeniti pogled na žene kao na ugrožene, neravnopravne i u konstantnoj borbi za svoja prava, gdje će se naglasak staviti na pozitivne primjere uspješnih i ostvarenih žena.

„Potrebno je ukazati na ravnopravnost spolova u obrazovanju, na poslu ili u kući kako bi se vidjeli svi aspekti u kojima žene postižu jednake, ako ne i veće uspjehe kao/od muškaraca“, istakla je menadžerica projekta „ŽeNama“ Ornela Čolić.

Ovim projektom se ne želi okriviti niko niti podcjenjivati uspjeh muškaraca, već potaći, kako društvo, tako i same žene da sebe afirmativno prezentuju u poslovnom i privatnom životu, kao i u javnom prostoru.

U sklopu projekta biće održan i okrugli sto o temama „Osnaživanje uloge žena u društvu” i “Ravnopravna zastupljenost stručnjakinja u javnom prostoru BiH medija“ na kojem će neke od predavača i učesnika biti doc. dr. Jasna Duraković, pravnica i aktivistica Vildana Džekman, te stručnjak za pravo pri uredu Ombudsmena Edin Ibrahimefendić.

Okrugli sto će biti održan u Sarajevu, 12. maja, u prostorijama udruženja „Obrazovanje gradi BiH“ (Ul. Dobojska 4) sa početkom u 12:00 sati, nakon čega će biti održana i jednosatna radionica sa početkom u 15:00 sati.