Oznaka: Bookstan

Promocija izabranih pjesama Ervina Jahića „Strah je naručitelj mjere“ hrvatskog pjesnika i osnivača časopisa „Poezija“ održana je posljednjeg dana ovogodišnjeg Bookstana u Buybooku. Razgovor su vodili Matija Bošnjak, urednik časopisa „Behar“ i autor pogovora zbirke, te Tonko Maroević, hrvatski kritičar, prevodilac, historičar umjetnosti te autor predgovora zbirke i priređivač izdanja. U pitanju je izbor iz poezije Ervina Jahića, odnosno iz Jahićevog dvadesetogodišnjeg opusa. Interpretirajući Jahićevu poetiku, Maroević govori o sugestivnom pjesništvu koje vodi računa o svijetu jer podrazumijeva i osluškuje drugog.

U nastavku književnih druženja u bašti Buybooka upriličena je promocija romana „Deveti val“ Jasne Šamić, bosanskoheregovačke spisateljice, prevoditeljice i orijentalistkinje.  Razgovor je vodio Vladimir Arsenić, srpski književni kritičar i prevodilac koji je istaknuo da Šamić u romanu svijet posmatra izraženim feminističkim pogledom pomoću tzv. ženskih narativnih sila utkanih u lik Lene. Roman “Deveti val” karakteriše upotreba fakticiteta u službi fikcije, te grad koji u pravilu u njenim djelima ima svojstvo i značaj živućih likova.

Promocija knjige „Daša: Spomenar“ posvećena hrvatskoj književnici i prevoditeljici Daši Drndić, održana je u Meeting Pointu, a razgovor su vodili Dašini prijatelji, pisci, pjesnici i kolumnisti Ahmed Burić i Ferida Duraković, te urednik knjige Milan Rakovac. Govoreći o Dašinom radu, Burić je opisuje kao turobnu, oslobađajuću prozu od koje drhtimo i danas, te kako je Daša živjela u vlastitoj, književnoj republici. Duraković je dodala kako radnička klasa postoji i u književnosti, a Daša je pripadala književnom prekarijatu jer iza nje nije stajao niko.

Na okruglom stolu u spomen časopisa „Fantom slobode“ razgovarali su bosanskohercegovački dizajner i kreativni direktor Fabrike Bojan Hadžihalilović, Mladen Vlaški, bh. pisac Semezdin Mehmedinović, koji se putem Skypea javio iz svog doma u Sjedinjenim američkim državama, a moderator je bio Damir Uzunović, osnivač Festivala i direktor „Buybooka“. Tematski okvir Fantoma slobode u toku razgovora odnosio se kako na kultni časopis, tako i na širi pristup životu u Bosni u Hercegovini, te se postavilo pitanje – šta je fantom slobode danas? Je li to samo fantomski osjećaj da smo slobodni? Razgovor je završio Semezdinovim planovima o povratku u Sarajevo te se promišljalo i o ponovnom osnivanju magazina „Fantom slobode“.

Nakon „Fantoma slobode“ promoviran je i hrvatski sedmični magazin Express koji je specifičan ne samo po tome da ima veliki prostor posvećen kulturi nego da mjesečno jednom objavljuju i specijalni dodatak Best Book koji je isključivo namijenjen književnosti. Pored toga Express ima izdavačku produkciju te već treću godinu dodjeljuje nagradu „Fric“ o čemu su govorili voditelj nagrade, urednik i Expressov saradnik Kruno Lokotar, Igor Vikić urednik kulture i Best Booka te Kristina Ljevak koja je takođe Expressova saradnica

U nastavku programa u sali Kina Meeting Point, promovisan je i roman Alena Meškovića “Šator za jednu osobu”. Riječ je njegovom  drugom romanu, svojevrsnom nastavku prethodnog romana „Ukulele jam“, smještenog u izbjeglički centar u Hrvatskoj čiji je glavni junak dječak Miki koji je prerano primoran odrasti. Smještena u izbjeglički centar na otoku u Danskoj, radnja “Šatora za jednu osobu” je prije svega priča o samoći što također tematizira i sukob dviju kultura te odnos društva prema migrantima. „Ukulele jam“ bavi se mini-kolektivitetima, a Kruno dodaje da, koliko god da su takvi kolektiviteti dinamični, toliko su i reducirajući, te da je identitet protagoniste novog romana transnacionalan. Mešković je na kraju najavio da u maju sljedeće godine u Sarajevo dolazi predstava iz Kelna, rađena po njegovom romanu.

Na promociji romana „Marx i lutka“ francusko-iranska spisateljica Maryam Madjidi razgovarala je sa novinarkom i prevoditeljicom Slobodankom Lizdek. Roman, koji je osvojio Goncourtovu nagradu, tematizira djetinjstvo u post-revolucionarnom Iranu te egzil u slobodarsku Francusku. Promocija je započela Maryaminim iznošenjem vlastitog porodičnog narativa zbog kojeg tvrdi da i danas ima snagu. Maryam je navela i da je još kao beba bila član partije jer su se dokumenti i letci krijumčarili u njenim pelenama. Lizdek je primijetila da u romanu dominiraju ženski likovi, dok muški likovi ostaju donekle nejasni i neupečatljivi, a Maryam je objasnila da razlog za takvu konstrukciju likova leži u njenoj biografiji i čestom odsustvu oca tokom djetinjstva, ali je također i kulturološki uvjetovan – odgojem u Iranu kojim se većinski bave majke, tetke, bake, sestre, odnosno žene.

Promotivni dio 4. Internacionalnog festivala književnosti Bookstan završen je jednim važnim jubilejem. Povodom pola vijeka od objavljivanja kultnog romana „Uloga moje porodice u svetskoj revoluciji“ u izdanju Buybooka a povodom Bookstana objavljeno je kultno djelo Bore Ćosića jednog od najznačajnijih južnoslovenskih autora.
Ćosić je na promociji osim o knjizi govorio o duhovnoj braći i sestrama kojih sve manje ima ali i o generaciji mlađi koji se još uvijek nađu da mu „čuvaju leđa“ poput najbližeg prijatelja književnika Miljenka Jergovića. Pričao je i o tome kako je ovaj roman uspio da živi potpuno neovisan život od autora. Pohvalio je i naslovnicu Buybookovog dizajnera Borisa Stapića rekavši da je nakon pedeset godina i ko zna koliko izdanja i prevoda ovo najbolje vizuelno rješenje.
Sa Kristinom Ljevak razgovarao je i o filmu, posebno o ekranizaciji pomenutog romana u režiji Bate Čengića a sve u prisustvu filmske ekipe Jasmina Durakovića koji će za potrebe novog igranog filma koristiti i dokumentarne sekvence iz realnog kulturnog života grada.

Festival je završen dodjelom nagrada najboljim polaznicima/ama Radionice za mlade književne kritičare/ke o čemu ćemo posebno pisati te čitanjem djela iz poezije i proze Bookstanovih gostiju i gošći.
Završnica najuspješnijeg festivalskog izdanja do sada podrazumijevala je nastup Basheskia & Edward EQ u udobnosti Buybookove avlije i uz žaljenje što je kraj došao tako brzo.

Drugi dan ovogodišnjeg Bookstana započeo je promocijom zbirke pjesama „Kavalov jek“ srbijanskog autora Srđana Sekulića. Na samom početku predstavljanja prve knjige mladog pjesnika, promotor Vladimir Arsenić naglasio je da poezija nije prostor mutnih i romantičarskih izmaglica, te da se o njoj danas treba govoriti jasno i glasno jer se na taj način njena uloga u društvu potvrđuje. Srđanova poezija jeste književno oličenje upravo ovakvog jasnog načina pisanja. Njegov stil je nedvosmislen, a teme arhaične kojima Srđan ipak prilazi na nov i neobičan način jer dolaze iz njegovog ličnog iskustva. Govoreći o književnoj građi, Srđan Sekulić rekao je da svoja putovanja po Balkanu iskoristio kako bi pisao poeziju o onome što doživljava kao lično i blisko. Pjesnik i promotor razgovarali su također o izazovu rada na ritmu i dinamici zbog čega je zbirka pjesama kombinacija narativnih i lirskih pjesama.

U nastavku književnih druženja u bašti Buybooka, predstavljena je zbirka priča “Atakama” Nikole Nikolića, mladog crnogorskog pisca. Promociju je moderirala Magdalena Blažević, književna kritičarka, spisateljica i prevoditeljica koja je pojasnila da je zbirka podijeljena na tri dijela – Odlaske, centralni dio Horizont, te Aneks. Teme koje preovladavaju u autorovim djelima su – pitanje odlaska, samoubistva i smrti, te pitanje na koji način se njegovi likovi suočavaju sa smrću, pojašnjavajući kako mrak smatra podsticajnim od svjetla, te kako kroz duet sa smrću u svojim djelima, crpi kreativnu inspiraciju. U ostatku promocije govorilo se i o ulozi humora u književnosti, duhu nacije, autorovom identifikacijom sa likovima o kojima propovijeda.

U sali Kina Meeting Point održana je promocija knjige “Izabrana djela Zuke Džumhura u prisustvu Damira Uzunovića, direktora IK „Buybook“, Selvedina Avdića, bosanskohercegovačkog pisca i novinara te Jelene Zimonjić, zaposlenicom u Odjelu za kulturu i informisanje u opštini Stari Grad, u Beogradu, a koja je u kontaktu i razgovorima sa kćerkom Zuke Džumhura započela ovaj projekt. Uzunović je započeo priču o kapitalnom projektu izdavačke kuće „Buybook“ riječima autor nije živ, a nastavlja živjeti referirajući se na tridesetogodišnjicu smrti Zuke Džumhura. Izabrana djela u sebi sadrže i brojne anegdote, legende, biografije, crteže i skice, te se smatraju prvim zvaničnim objavljivanjem Džumhurovih putopisa uz dopust porodice. Selvedin Avdić naglašava kako na današnjoj promociji nije prisutan ni kao teoretičar ni znalac, nego kao poštovalac, te kako široj javnosti nije poznato da je Zuko, osim pisca, bio i karikaturista, te je zanat naslijedio od Pjera Križanića, poznatog beogradskog karikaturiste, a pored toga i aktivan (akademski) slikar, koji je nerijetko poklanjao i prodavao svoje slike.

U drugom ovogodišnjem okruglom stolu definisanog tematskim okvirom Fantom slobode učesnici razgovora bili su osnivači časopisa, pokretači otpora i kulturnog povezivanja u prvim poslijeratnim godinama: Dragan Stojković, Enver Kazaz, Kruno Lokotar i Nenad Rizvanović. Damir Uzunović, moderator razgovora, pojasnio je na početku da je danas više nego ikad potrebno podsjetiti se na početke antifašističke poslijeratne borbe čije plodove ubiremo i danas. Enver Kazaz, urednik časopisa Lica iznio je mišljenje da je njegova funkcija bila da se razračunava sa postojećom paradigmom naglašavajući da je rat prevara, te da se osvijetle posljedice pristajanja na stajalište moći vlasti  jer prihvaćanje autoviktimizacijske naracije režima onemogućava proširivanje prostora slobode. Učesnici razgovora složili su se da je čitava generacija pisaca koja je radila i stvarala okupljala najbolje od književnosti u tom periodu poetike otpora, te da se taj književni mnemotop ne može poništiti.

Promocija knjige Johna Freemana “Rječnik propasti“ održana u Meeting Pointu u razgovoru sa srbijanskim prevodiocem Dankom Ješićem, pri čemu je potegnula brojna krucijalna društveno-politička te moralna pitanja vremena u kojem živimo. Freeman započinje promociju riječima Nešto je vrlo pogrešno s našim svijetom, te pojašnjava kako se knjiga, koja je odraz njegovog odnosa prema svijetu i promjenama u globalnoj vladavini, sastoji od intervjua sa brojnim renomiranim piscima te ne nudi odgovore na globalnom nivou, koliko kroz intimnu perspektivu. Uprkos brojnim društveno-političkim temama tokom promocije, Freeman napominje da ovo nije knjiga o politici, nego o jeziku i metodama političke i druge zloupotrebe jezika jer fašizam uvijek počinje sa jezikom.

Promocija romana „Maybe Esther“ njemačke spisateljice Katje Petrowskaje održana je u razgovoru sa Senkom Marić, mostarskom pjesnikinjom, prozaistkinjom i esejistkinjom. Roman, koji se prevashodno bavi Drugim svjetskim ratom, započinje nasiljem riječima – protagonistkinja se na bečkom peronu susreće s simboličnim natpisom „Bombardier welcome to Wien“. U kontekstu paranoje koja prožima Evropu, Petrowskaja naglašava kako odbija provesti život u opsesivnom strahu od opasnosti te kako je osnovni razlog zašto je odabrala modelirati likove prema vlastitoj porodici ne sentimentalnost, nego spoznaja da priča njene porodice stoji u kontrastu sa sovjetskom ideologijom.

U sklopu predstavljanja knjige „Atlas pseudomitologije“ Svetislava Basare, autor je spočitao Vuku Karadžiću simplifikaciju jezika, koji se tek sada, kaže on, oporavlja. Na upit promotora Namika Kabila o religijskoj dogmi, Basara ostaje čvrst u uvjerenju da je religija intiman odnos sa bogom, te da čovjek, u bijegu od ovog svijeta, a posredstvom organizovane religije, čak i tamo, s druge strane, nailazi na njega i ostaje zaglavljen u ćorskokaku.

Drugi festivalski dan završen je promocijom novog romana „Mladeži“ Arnona Grunberga, holandijskog pisca židovskog porijekla. Promotor Chris Keulemans već u prvim minutama najavio je da su centralne teme razgovora – pitanje samoubistva i traume, te je ostatak razgovora protekao navigiranjem između sadržaja romana, odnosno fiktivnog, te crtica i anegdota iz autorove biografije, tvoreći brojne poveznice i dajući dodatnu dimenziju narativu. Grunberg pripovijeda i o ličnoj historiji roditelja, o posesivnosti, o svom odnosu sa majkom, te potencijalno efektnim metodama preboljevanja kroz transformaciju vlastite ličnosti. Na kraju promocije autor je naveo i kako unutar svakog čovjeka čuči žudnja za pričama, no, koja, ako izmakne kontroli, može postati sredstvo samodestrukcije.

 

 

 

 

 

Program prvog dana 4. Internacionalnog festivala književnosti Bookstan započeo je sa promocijom nove zbirke poezije Asmira Kujovića „Nestorov pehar“. U razgovoru sa autorom promotor knjige Enver Kazaz nastojao je prisutnoj publici približiti najznačajnije osobenosti njegovog poetskog stila. Govoreći o formi nove Kujovićeve knjige, Kazaz je uočio da je pjesnik u njoj uspio transformisati svoju poetiku napisavši poeziju u kojoj se susreću metafizika i banalnost pri čemu se proizvodi određena egzistencijalna pometnja. U takvim dijaboličnim pjesmama, lirski subjekt postavljen je tako da se ne može sa sigurnošću znati gdje je zapravo granica između pjesničkog života i pjesničke egzistencije lirskog subjekta. Taj subjekt je neko ko nam se obraća iz mitske perspektive i govori mitskim jezikom, sve što mu se dešava čita se na pozadini lirskog teksta. On provjerava puke stvarnosne činjenice – svijet od medija preko globalnog neoliberalnog kapitalizma, političke moći rasprostiru se u pejzažu grada.

Poslije promocije zbirke pjesama, u Buybookovoj bašti održana je promocija knjige „Nasilje idola“ Mileta Babića, profesora franjevačke teologije u Sarajevu, franjevca i filozofa. Razgovor je vodio Mile Stojić, bosanskohercegovački pjesnik, esejist i antologičar te dugogodišnji Babićev prijatelj. Stojić navodi kako je riječ o drugom, dopunjenom izdanju koji potpisuje izdavačka kuća University Press, ujedno prevedenom i na engleski jezik. Knjiga je podijeljena na dvije tematske cjeline: prvi dio analizira fenomen zla, nasilja i izokrenutih vrijednosti u današnjem svijetu, dok se drugi dio bavi pitanjem dobra i, kako autor navodi, radikalne afirmacije drugog i drugačijeg. Babić smatra kako se nikada ranije nije više polemisalo u bogu, a manje poštovalo božja načela; smatra da, u najrazvijenijim društvima današnjice, zgrade banaka predstavljaju ono što su nekada predstavljale zgrade katedrala. Osnovno pitanje koje autor postavlja je – na koji način vjernici pravdaju nasilje počinjeno u ime boga?

Moderatorica promocije u kojoj je predstavljen rad Evropske kulturne fondacije bila je suosnivačica i predsjednica Udruge Booksa (Kulturtreger). Gosti prvog ovogodišnjeg programa održanog Sali Kina Meeting Point bili su britanska autorica somalijskog porijekla, Nadifa Mohamed, publici poznata sa ranijeg festivalskog gostovanja, sa romanom „Black Mamba Boy“, urednik knjige te novinar iz Velike Britanije, Ismail Einashe, te Antonija Letinić, kolaboratorica u projektu te ekspert za razvoj medija i kulturnih politika. „Lost in Media“ je zbirka eseja renomiranih evropskih autora koji se bave pitanjem reprezentacije migranata u evropskim i svjetskim medijima. Premisa knjige počiva na tvrdnji da se medijski tretman migranata uglavnom svodi na sporedne uloge u tuđim pričama, te da, iako su fizički kročili na evropsko tlo, njihove perspektive i lične priče su idalje zanemarene i odbačene.

U sklopu prvog ovogodišnjeg okruglog stola pod nazivom Građanin/ka svijeta, autorica Lana Bastašić i autori Tijan Sila, Faruk Šehić, Ismet Prcić i Bekim Sejranović razgovorali su o utopijskom potencijalu ideje kozmopolitanizma. Učesnici okruglog stola složili su se da fenomen građanina/ke svijeta uvijek podrazumijeva određeni nivo privilegovanosti, a pisac ne bi trebao govoriti iz globalne pozicije jer se univerzalizam krije upravo u individualiziranoj tački gledišta likova.

U nastavku dana Kristina Ljevak, novinarka i urednica u izdavačkoj kući Buybook u nastavku prvog festivalskog dana predstavila je tri knjige: zbirku priča „Nikuda ne idem“ Rumene Bužarovske, „Schindlerov lift“ Darka Cvijetića i roman „Isijavanje“ Namika Kabila. Poznata makedonska spisateljica Rumena Bužarovska naglasila je aktualni trend odlaska sa Balkana kojeg smatra pretjeranim i počesto nepotrebnim, barem ne u mjeri u kojoj je trenutno prisutan. Također, osvrnuvši se na ženske spisateljice, Bužarovska je govorila o pokušaju balansiranja između privatnog, porodičnog života, djece i spisateljskog posla.

Darko Cvijetić, poznati bh. pjesnik predstavio je svoj prvi roman Schindlerov lift koji spada u red najboljih književnih primjera da velike i bolne teme najbolje možemo ispisati kroz predstavljanje života u malim, lokalnim zajednicama. Cvijetić je naglasio da umjetnost jeste jedini način na koji možemo moralno intervenirati u prošlost, braniti elementarnu ljudskost, a on vjeruje da to je predstavlja čin hrabrosti, već branjenje sebe kao čovjeka kako ne bi postao dio oceana u kojem je neprepoznatljiv. Braneći elementarnu ljudskost brani se opći čovjek koji bi trebao postojati u svakome od nas. Zbir takvih pojedinaca brane svijet.

Predstavljajući novi roman pisca i filmskog radnika Namika Kabila, promotorica Kristina Ljevak istakla je da forma romana nije klasična, već je prožeta i dijalogom karakterističnim za dramsku i filmsku formu. Objašnjavajući zašto je napisao roman o povratku i prodaji porodične kuće, Kabil je pojasnio da  vjeruje u inspiraciju, ali nikada ne zna šta će ga inspirisati. Lična dimenzija uvijek postoji čak i  kad nema autobiografske. Zapisivanje nije terapeutsko, ali može imati ličnu korist jer omogućava da se zabilježe stvari koje su mu važne zbog čega doseže određenu vrstu olakšanja, koje imaju potencijal da budu važne i drugim ljudima.

Prvi dan Bookstana završen je svečanim otvaranjem i razgovorom sa holandskim piscem Kaderom Abdolahom. Odgovarajući na pitanja moderatora Chrisa Keulemansa, popularni pisac priznao je da je drugi dolazak u Sarajevo doživio veoma emotivno zbog toga što ga podsjeća na Iran, zemlju u kojoj je rođen. U duhovitom i optimističnom razgovoru sa Chrisom Keulemansom, holandskim kulturnim radnikom, Kader je potvrdio da je nakon progona iz Irana novu snagu za pisanje pronašao u holandskom jeziku, a bosanskohercegovačkim autorima poručio je da se vrate lijepoj književnosti kako bi generacije koje dolaze ne bi zaboravile bolnu historiju i mučna sjećanja.

Internacionalni festival književnosti Bookstan trajaće do subote 6.7. i ugostit će mnoge domaće, regionalne i svjetske autore i autorice poput Katje Petrowskaje, Svetislava Basare, Maryam Madjidi, Bore Ćosića, Alena Meškovića, Tijana Sile i mnoge druge.

Bookstan, program drugog dana

Program drugog dana Bookstana počeo je predstavljanjem knjige poezije „Kavalov jek“ novosadskog autora Srđana Sekulića. Potom smo uglostili crnogorskog autora Nikolu Nikolića.
u 13:15h u kinu Meeting Point  biće predstavljeno kapitalno Buybookovo izdanje Izabranih djela Zuke Džumhura. U 14:30h na istom mjestiu biće uprilična diskusija na temu Fantom slobode, a koja je jedna od dvije ključne teme ovogodišnjeg festivalskog izdanja.
U 16:39 u Meeting Pointu ugostićemo Johna Freemana, Bookstanovog suosnivača i predstaviti njegovo novo djelo u izdanju Buybooka. Z 18:00 sati u istom prostoru predsavljamo izuzetnu ukrajinsku književnicu Katju Petrowskaju, nakon nje u 19:30 beogradskog autora Svetislava Basaru a današnji program završavamo s istaknutim holandskim autorom Aronom Grunbergom u 21:00 u Meeting Pointu.