U prostorijama Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti održana press konferencija povodom objave programa 27. izdanja kulturološkog programa Modul Memorije: Direktor Internacionalonog teatarskog festivala Scena MESS i umjetnički direktor Modula Memorije, Nihad Kreševljaković, predstavio je program Modula Memorije koji će se održavati od 1. aprila do 9. Maja, au okviru kojeg će biti organizovane promocije knjige, izložbe, performansi, projekcija filma, te teatarske predstave, kako repertoarske, tako i internacionalna gostujuća predstava.
Ovogodišnji Modul Memorije otvoriće promocija nove knjige “Sarajevo – Najduža opsada” autorice Amre Abadžić, a koja je posvećena mlađim generacijama u nadi da će bolje razumjeti sve ono što se u Sarajevu događalo 90-tih. Promocija će biti održana u Bošnjačkom institutu sutra sa početkom u 18 sati. Naredni program, koji je ujedno uvršen u kantonalni program obilježavanja 30 godina od početka opsade Sarajeva, bit će izložba “Shooting in Sarajevo” autora Roberte Biagiarelli I Luigia Ottania koja je nastala na osnovu istoimene knjige, a posvećena je Sarajevu iz perioda opsade i njenim posljedicama danas. Predstava “Bio je lijep I sunčan dan”, koja je koprodukcijski projekat Scene MESS I Sarajevskog ratnog teatra SARTR bit će odigrana 2 puta u okviru ovogodišnjeg Modula; 8. aprila u okviru obilježavanja 30 godina od početka opsade, te 25. aprila kada će biti obilježeno 10 godina od premijere. Osim ove, još jedna repertoarska predstava koja će se naći na program Modula Memorije je predstava Kamernog teatra 55 “Schindlerov lift”, nastala u režiji Kokana Mladenovića. Još jedna izložba koja se našla u ovogodišnjem program organizovana je u saradnji sa VII Akademijom I VII fondacijom na čijem čelu su najznačajniji svjetski fotografi. Izložba pod nazivom “Imagine: Reflections on Peace” bit će otvorena u Zemaljskom muzeju 21. aprila i dostupna za javnost mjesec dana. Posljednji program kojim će biti zatvoren ovogodišnji Modul Memorije jeste predstava “Opasna imena” koja dolazi iz Holandije, a koja će gostovati u Narodnom pozorištu 9. maju, a koja je jedno od najznačajnijih teatarskih ostvarenja na temu genocida u Srebrenici.
Nakon predstavljenog programa, Nihad Kreševljaković je uručio Nagradu za doprinos očuvanja kulture sjećanja ovogodišnjem laureatu, Fondaciji Karim Zaimović, tom prilikom napomenuvši: “Kada dodjeljujete nagradu Fondaciji Karim Zaimović, vi ustvari dodjeljujete nagradu jednom od najvećih mladih ljudi koji su kod nas živjeli. Dodjeljujete je čovjeku koji je vrlo mlad otišao, ali je sa onih par stvari koje je uspio ostavit iza sebe ostavio neizbrisiv trag kako na ovaj Grad, tako i u stripovnoj književnosti. Priča o njemu je priča o opsadi, o Gradu, o onome što jesmo i što bi trebali biti. Profesor Lovrenović je jednom prilikom rekao kako je Karimovom smrću Bosna I Hercegovina izgubila jednog od najtelantovanijih pisaca 20tog stoljeća. Sva najgora simbolika rata sadržana je u pogibiji Karima Zaimovića.”
Nakon dodjele Nagrade, glumac Ermin Bravo je pročitao odlomak iz predstava “Tajna džema od malina” rediteljice Selme Spahić, u kojoj je upravo Bravo igrao Karima.
Lajla Zaimović je zajedno sa Karimovom majkom preuzela Nagradu i zahvalila se na priznanju istaknuvši kako su oni Fondaciju osnovali kao malu organizaciju koja je za cilj imala da pomogne mladim i perspektivnim ljudima i kao su vrlo sretni što je odnos ljudi prema Fondaciji postao ovakav kakav je danas.
Fondacija “Karim Zaimović” je osnovana 1996. godine sa ciljem očuvanja imena i djela mladog novinara i književnika Karima Zaimovića koji je poginuo u avgustu 1995. godine kao žrtva granatiranja Sarajeva u svojoj 25. godini. Osnivači Fondacije su bili Nezavisni magazin “Dani” iz Sarajeva, Radio Zid iz Sarajeva, Nezavisna unija profesionalnih novinara iz Sarajeva, izdavačka kuća SAF iz Celja, te porodica Zaimović, u cilju stipendiranja studenata sa izrazitim talentom iz oblasti kulture, umjetnosti, književnosti i novinarstva, kao i pružanja podrške mladim talentima iz navedenih oblasti. Karim Zaimović, čije ime nosi Fondacija bio je jedan od najtalentiranijih novinara i književnika svoje generacije. Autorske tekstove je počeo objavljivati već u svojoj 14. godini na trećem programu Radio Sarajeva, kada je uspostavio i blisku saradnju sa najznačajnijim medijima na prostoru bivše Jugoslavije. Njegova knjiga priča “Tajna džema od malina” objavljena je post-humno već u pet izdanja, a nekoliko priča je prevedeno na više svjetskih jezika. Prozno stvaralaštvo Karima Zaimovića uvršteno je u više antologija bošnjačke i bosanske priče, te pregleda recentne bosanske književnosti. U produkciji hrvatskog Radija Zagreb i Radija BiH izvedene su i dvije radio drame nastale na scenarističkom predlosku njegovih radova. Po svojoj erudiciji i širokom interesu za razne vidove umjetnosti i kulture Karim Zaimović je postao simbolom svoje generacije. U dosadašnjem radu Fondacija je dodijelila 40 stipendija i posebnih priznanja, kao i dvije novinarske nagrade uspješnim mladim novinarima.