Multimedijalna reportaža iz Turske by Denis Gigo Hadžić ” E pa ja neću …”

[vc_row][vc_column][vc_column_text]Turistička agencija «Fibula» u saradnji s Turskom ambasadom u BiH, organizovala je studijsko putovanje za 40 medija iz BiH – destinacije su bile; Alanya, Konya, Antalya i Kemer – gradovi na Sredozemnom moru. Za sedam dana obišli smo pet vrhunskih «petozvijezdaških» hotela (Utopia world, Side star elegance, Siam, Sherwood i Ulusoy club)… Na ovom putovanju i EFM je imao svog predstavnika, Denis Hadžić Gigo nam donosi razglednicu Turske kroz putopis.[/vc_column_text][track id=”642”][vc_column_text]– You speak english?

– Yes

– Can I get some mushrooms?

– No eat in rooms! Here eat.

Ma ne to čovječe pitam te za gljive, svakako neću nositi hranu u sobu. Pitam za gljive. No room. Mushroom… I onda arkadaš koji stavlja hranu na tanjir dovede drugog arkadaša koji također ne kapira, pa zajedno odu po trećeg i nakon dvije minute donesu mi gljive. Većina ljudi koji rade s ljudima je tanka s engleskim jezikom (bar ovi koje sam ja sreo), ali će koristiti ruke, oči, geste ili na kraju okupiti se njih trojica da bi shvatili šta ja tačno trebam.[/vc_column_text][track id=”645”][vc_column_text]

Žičara Olimpus– najviši vrh rivijere u Antaliji – 2365m, raj za paraglajdere.

[/vc_column_text][vc_gallery type=”image_grid” images=”610,611,612,614” img_size=”large”][track id=”646”][vc_column_text]

Đe se kupaš?

[/vc_column_text][vc_gallery type=”image_grid” images=”629,630,628,627,626,625,624,623,622,621,620,619,618,617,616” img_size=”large”][track id=”647”][vc_column_text]Na koncu, najisplativija vam je opcija, ukoliko odlučite doći u Tursku, da uzmete all inclusive aranžman. Prema riječima Envera Hamidovića – vodiča iz agencije Fibula – možete provesti sedam dana u Turskoj za oko 300 – 400 eura. Naravno postoje i dvorci iz bajki u kojima je sedmica od 1000 do 5000 eura…

Ponavljam, kao što je ljepota u očima onog koji gleda i kao što je ukus hrane srazmjeran praznini u stomaku, tako su i strah i predrasude veći u onim glavama koje ne putuju i boje se upoznati. Turska je lijepa, zasiti gladnog, napije žednog i uz sve to čovjek se osjeća bezbijedno. Sad će neki (i to s pravom), reći: „Šta je s terorizmom?“ Vidio sam na ulicama Antalye i Kemera dosta policije. Na ulazu u tržni centar pregledaju kao da ulaziš u ambasadu. Ali terorizam baš to i želi; da ne putujemo, da ne upoznamo i da ostanemo začahureni u homogenim sredinama i da se objesimo šalom straha za luster svoje kuće i nikad je ne napustimo – e pa, ja neću…[/vc_column_text][track id=”648”][/vc_column][/vc_row]

Otvorenje kolektivne izložbe “MOZAIK 40”

Otvorenje izložbe će biti upriličeno u prostoru galerije Collegium artisticum (JU Centar za kulturu Kantona Sarajevo), u petak, 1. jula 2016. godine u 18:30 sati, a u sklopu XXI Festivala “Baščaršijske noći”.

Na izložbi učestvuju:

Izet Alečković

Muhamed Bajramović

Amela Hadžimejlić

Džeko Hodžić

Edin Numankadić

Kolektivna izložba “Mozaik 40” okuplja pet bosanskohercegovačkih autora različitih umjetničkih profila i likovnih izraza. Svaki od pet umjetnika izložit će osam radova koji će činiti jednu cjelinu unutar veće strukture koja u osnovi podražava mozaik. Više dijelova – komadića mozaika, međusobno su veoma različiti i svaki od njih ima pojedinačnu formalno-sadržajnu vrijednost, ali postavljeni jedni do drugih oformljavaju novu smislenu cjelinu i kreiraju neobičnu i jedinstvenu sliku – izložbu.

Organizator izložbe je Javna ustanova “Centar za kulturu Kantona Sarajevo”, a realizaciju izložbe su podržali Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo i Udruženje likovnih umjetnika Kantona Sarajevo

Jagoda Buić: Tapiserije Kolaži Skulpture Umjetnička galerija BiH, 1. jula u 20 sati

Povodom obilježavanja 70 godina od osnivanja Umjetničke galerije BiH, 1.jula javnosti će se predstaviti izložba tapiserija, kolaža i skulptura Jagode Buić, svjetski afirmisane umjetnice i dobitnice mnogih priznanja.

Izložba je retrospektivnog karaktere, pa će tako od 1. jula do 20. augusta publici biti predstavljeni radovi koji su nastajali u posljednjih 40 godina.

Muhamed Karamehmedović je o stvaralaštvu Jagode Buić napisao: „Dogodilo  se u São Paulu 1975. kada su posjetioci  bez daha prolazili kroz  „crne prostore“  Jagode Buić, kroz  Čarobnjakov ekspresivni vrt  na međunarodnom bijenalu na kojem su se sudarili i suočavali oblici od vune i kostrijeti – i posmatrači s poremećenim i uznemirenim ambijentom. Kretali su se u čudu između neviđenih suprotnosti, između sna i jave, realnog i nadrealnog, shvatajući da je taj raspon bezgraničan. Kretanje između tih suprotnosti kao da je odražavalo stvaralačko kretanje Jagode Buić – njeno jednako postojanje u mislima i u onim davnim počecima euklidovske vizije svijeta i antičkih tkalja do ove nove modernosti njene tapiserije koja se sliva u slapovima, dokazujući da ta vunena nit postoji i u ovom našem svijetu, u ovom sada, u Jagodinom danu. Od tada, u onom ranije i u ovom sada-možemo reći da se u opusu Jagode Buić, u njoj samoj, kao u rijetko kojem jugoslovenskom stvaraocu, utjelovilo putovanje.“

Jagoda Buic

Biografija umjetnice

 Jagoda Buić rođena je u Splitu. Studirala je na Akademiji primijenjenih umjetnosti i dizajna te povijesti umjetnosti na Sveučilištu u Zagrebu. Diplomirala je na Akademie für angewandte Kunst u Beču. Studirala je filmsku scenografiju u Cinecittà u Rimu i povijest kostimografije u Cetro delle Arti e del cosume u Palazzo Grassi u Veneciji. Realizirala je više od 120 projekata kao kostimografkinja i scenografkinja za opere, balete, drame i filmove u različitim zemljama. Njezin umjetnički pristup kazalištu sastoji se od inzistiranja na velikim prostornim ostvarenjima avangardnog duha te interesa za mit i klasiični svijet. Najpoznaija su joj ostvarenja: Hamlet, Kralj Lear, Otello, Sofoklove i Eschilove tragedije i opere poput: Turandot, Otello, Tosca, Nabucco, Aida itd. Napisala je balet Apokalipsa prema sv. Ivanu i napravila adaptaciju Malog princa Antoine de Saint-Exuperya. Godine 1965. Stvara svoju prvu tekstilnu formu u prostoru, koju je otkupio Muzej Stedelijk iz Amsterdama. Otada izlaže svoje monumentalne tekstilne instalacije na svjetslim bijenalima (Venecija, 1968, 1970, 2002; São Paulo, 1967, 1975, 1979, Lausanne, 1965, 1967, 1969, 1971, 1973, 1975, 1977, 1985, 1987) i u najvažnijim svjetskim muzejima (Pariz, Dusseldorf, Rio de Janeiro, Buenos Aires, Bruxelles, Zürich, Tokio, Rim, Milano, Amsterdam, Oslo, Barcelona, Montreal, Chicago, New York, Madrid, Beč, São Paulo, Washington, San Francisco, Darmstadt itd.) Njezina su djela u mnogim javnim i privatnim umjetničkim izbirkama (u Metropolitan Museumu u New Yorku, Muzeju moderne umjetnosti u Parizu itd.) Posljednjih godina izlagala je u Rabatu (fotografsko viđenje Maroka), u Sarajevu 2009. (instalacija u Collegiumu Artisticumu) u Zagrebu –  u Glipoteci HAZU 2008. i u Muzeju za umjetnost i obrt (retrospektiva) 2010. godine. Predavala je kao gostujuća profesorica na Royal College of Art u Londonu te na Atlantic Center for the Arts na Floridi. Dobitnica je brojnih svjetskih i domaćih nagrada. Živi i radi u Dubrovniku, Veneciji i Parizu.

Nagrade:

  1. Beč, Academie für angewandte Kunst, Ehren Preis (Prix d'Honneur), nagrada za najbolji diplomski rad
  2. Rim, Prva nagrada na Mostra internationale Roma Costume (s Božom Košak)
  3. Zagreb, Nagrada grada Zagreba
  4. Pula, Nagrada Zlatna arena za kostimografiju na VIII. Festivalu igranog filma
  5. Sombor, Prva nagrada na izložbi jugoslavenske tapiserije
  6. Zagreb, Nagrada Vladimir Nazor
  7. São Paulo, Grand Prix Itamaraty, XIII. Bienal de Sao Paulo
  8. Beč, Herderova nagrada
  9. Lodz, Medaille d'Honneur (nagrada kritike), I. Mi. Dzinarodowe Triennale tkanin dekoracyjnyh
  10. Angers, Nagrada grada Angersa za umjetničku instalaciju na povijesnim mjestima
  11. Nagrada UNESCO-a za zasluge na području savremenog stvaralaštva
  12. Hangzhou Triennial of Fiber Art, Hangzhou, Kina
  13. Zlatna medalja Picasso, UNESCO
  14. Nagrada Vladimir Nazor za životno djelo
  15. Elle Style Award – Nagrada za životno djelo