Nagrade Collegium artisticum 2017 ULUPUBIH

Halida Emrić za keramiku Una iz mog sna,
Adisa Vatreš Selimović za scenografiju i kostim Maestro i Margarita,
Čedomir Kostović za plakat No-T,
Saša Vidaković za vizuelni identitet MOBY
Aleksandra Nina Knežević za ilustraciju bojanki,
Amra Zulfikarpašić i Mila Melank za projekat Pišem ti bosančicom,
Imrana Kapetanović za fotografije Skojevka Minka,
GRAND PRIX je dobila Nataša Perković za trpezarijski sto i stolicu ELLE.
Collegium Artisticum je desetljećima najrespektabilniji prikaz likovnog života u Bosni i Hercegovini, izložba koja svojom selektivnošću promovira kvalitet i, u znatnoj mjeri, trasira kriterije kreativnog angažmana umjetnika. Izreći nagrade na izložbi tog ranga znači ucrtavati preporuke i puteve ka slijedećoj selekciji. Žiriranje je ozbiljan proces kritičkog mišljenja koji je djelo po sebi! Tako smo shvatili svoju zadaću.
Odlučili smo se za dodjelu nagrade za Održanje kontinuiteta projekta Bosančica, imajući na umu da je to izuzetno kompleksan projekat regionalnog kulturološkog značaja i ugleda. Nastao je na temelju posvećenosti Amre Zulfikarpašić, koja u uvodu izložene knjige “Pišem ti bosančicom” isuviše pojednostavljuje svoju pokretačku ulogu. Već dugo je ona svoju dizajnersku znatiželju posvetila bosančici, takvom upornošću i kvalitetom istraživanja da je uzrokovala nešto što je skoro dizajn – pokret regionalnog značenja. Navedena knjiga, ostvarena u okviru projekta UN – Dijalog za budućnost, koja u projekat pored dizajnerskog aspekta uključuje i teorijsko istraživački aspekt kroz tekstove Amre Zulfikarpašić i tekstove profesorice Filozofskog fakulteta u Sarajevu dr. Lejle Nakaš i uz radove Mile Melank na temu sevdalinki pisanih bosančicom, kao i uz knjigu Aleksandre Nine Knežević u formi bukvara “Bosančica za djecu”, svjedoče o kvalitetu inicijalne ideje, njenom razvitku, postignutom visokom nivou i kontinuitetu projekta i potencijalu za daljnji rast u budućnosti. Ovaj specifičan i ubjedljiv dokaz da dizajn ne funkcionira samo kao primjenjena likovna kultura, nego je u stanju oblikovati i tako kompleksne duhovne strukture kao što je poštivanje kulturne autentičnosti čitave regije, svoju valorizaciju bi trebao (Žiri to očekuje i pledira) doživjeti i na višem nivou od likovne smotre.
Gran Prix smo dodijelili Nataši Perković za  Elle – Kolekciju namještaja od punog drveta. Rijetko doživljeno zadovoljstvo je da obrazloženje možete početi citirajući autora: “Kolekcija trpezarijskog namještaja Elle je zamišljena kao utjelovljenje sofisticirane ljepote”, i konstatacijom da je ovo “zamišljeno utjelovljenje ljepote“ u kratkom vremenu postalo laureatom nagada: Zlatni Ključ za najbolji proizvod za stolicu Elle, Sajam nameštaja u Beogradu, 2016., Iconic : Interior Innovation Award za stolicu Elle, nagradu dodjeljuje German Design Council, imm cologne (Sajam namještaja u Kelnu), 2017. U toku su nominacije German Design Councila za German Design Award 2018. Nominovani su i stolica Elle i sto Elle. Rezultati će biti objavljeni u 2018. Kolekcija Elle namještaja je prezentirana i na Design Shangai izložbi 2017., poslije čega su uslijedili  pozivi na Design Tokio, Maison&object Paris, 100% Design London, Dwel on design LA itd. Na Design Forumu Shanghai 2017. autorica Nataša Perković je održala predavanje o projektu Elle, o “utjelovljenju sofisticirane ljepote”! Nesumnjivo svjetski priznat dizajn, od Evrope preko Azije do Sjeverne Amerike, BH dizajnerice ostvaren u saradnji sa BH proizvođačem MS&WOOD iz Fojnice, zaslužio je i BH priznanje, Gran Prix Collegium Artisticum.
Nagrada za plakat, u uobičajeno brojnoj konkurenciji, dodijeljena je Čedomiru Kostoviću za plakat NO-T. U jasnom tipografskom maniru, autor decentno duhovito figurira negativan stav prema globalno zanimljivom političkom trenutku, a akcentiranjem “trampove žute” adresira poruku.
Nagrada za vizualni identitet pripala je Saši Vidakoviću za dizajn vizualnog identiteta, ambalaže i signalizacije londonske tvrtke Moby – skladište ličnih i poslovnih stvari. Čitljivost vizualnog identiteta u dijapazonu od eksterijera objekta do različitih elemenata ambalaže i grafičkih intervencija u interijeru, primjer je uspješne artističke invencije i posvećenosti autora. Opredjeljenju žirija je doprinijela i izuzetna oblikovna vrijednost načina na koji je autor predstavio pojekat.
Nagrada za fotografiju je dodijeljena Imrani Kapetanović za seriju fotografija – segment njene izložbe – Skoje­vka Minka. Fotografska priča konceptualnog karaktera za koju nisu potrebna tekstualna tumačenja, koncept koji u naslovu i likovnom sadržaju bez dileme izriče zanimljivu porodičnu priču, duhovit međugeneracijski dijalog, estetiku iskrene ljubavi.
Nagrada za kolekciju keramike pripala je Halidi Emrić za rad Una iz mog sna. Set ta-njura sa šoljicom i zdjela, urađen  kvalitetno i precizno, govori  i o autoričinom izuzetnom poznavanju zanatske strane medija u kome realizira svoje artističke ideje. Znalački potencira otmjenost  forme i omogućava izuzetno važan likovni tretman keramičke materije u bojama Une. Postignuti koloristički efekat objekata opravdava autoričino vrlo delikatno polazište, jer Una je simbol čiste rijeke, smaragdno zelene providnosti. Treba kreativne odvažnosti za ovu vrstu priče.
Nagrada za scenografiju i kostim je dodijeljena Adisi Vatreš Selimović za predstavu  Majstor i Margarita, rađenu prema romanu Mihaila Afanasjeviča Bulgakova, u izvedbi pozorišta Sartr Sarajevo i u režiji Aleša Kurta. Izloženi predlošci o scenografijama uvijek imaju hendikep da njihovo grafičko uprizorenje na izložbi teško možete valorizirati ako niste vidjeli predstavu, posebno kada je predstavu teško jednoznačno okarakterizirati, budući da je ovo djelo višeslojno i u sebi sadrži elemente različitih žanrova, i satiru i farsu i… Pored Bulgakova, scenografkinja i kostimografkinja je morala ostvariti „dijalog razumjevanja“ i sa rediteljem Alešom Kurtom, što, također, nije jednostavan zadatak. Sve je to, ne prvi put, Adisa Vatreš Selimović uspješno obavila i ostvarila svoju kreativnu osobnost.
Nagrada za ilustraciju ide Aleksandri Nini Knežević za bojanke Stećak i Bosanski ćilim. Obraćajući se djeci izazovom da igrajući se bojom kultiviraju svoju likovnu percepcju, autorica ih uvodi i u svijet tradicije i budi interes za autentiku podneblja u kojem odrastaju. Nesumnjivo konstruktivna edukativna namjera bazira se i oslanja na već provjerenu estetičku čistotu njenih ilustracija, prijemčivu i najmanjem uzrastu, ali bez banaliziranja likovne vrijednosti.
Žiri: Slobodan Samardžić Sam, Ognjenka Finci i Nedim Mutevelić

FESTIVAL SAVREMENE MUZIKE SONEMUS FEST 2017

U petak, 7.aprila 2017.  počinje festival savremene muzike SONEMUS FEST 2017.
U sobi ispunjenoj satovima, od koijh svaki otkucava vlastiti puls, mehaničko vrijeme transcendira u zvučni krajolik koji se giba poput površine  mora. Pažljivom slušaocu/posmatraču otvaraju se labirinti mašte ispunjeni ogledalima što zrcale neslućene, skrivene konture sobstva. DIS/C/LOC/K/ATION, igra riječi u kojoj se ukrštaju clock (engl. sat) i dislocation  (engl. izmještanje, premeštanje), označava nelinearno, “izmješteno” vrijeme, kakvo “pokazuju” naši unutarnji satovi oslobođeni stege mehaničke predodređenosti. U skladu sa programskim motom, kompozicije ovogodišnjeg festivala također su (svaka za sebe) precizno izrađeni mehanizmi, koje su njihovi stvaraoci, poput urara, podesili da čine nemoguću stvar: mjere nemjerljivo.

Festival se sastoji od tri koncerta. U petak, 7. aprila održati će se koncert švicarskog ansambla Pre-Art Soloists, na kojem će biti izvedena svjetska premijera najovijeg djela francusko-slovenačkog doajena muzičke Avangarde, Vinka Globokara (internacionalno najrenomiranijeg kompozitora s prostora bivše Jugoslavije), kao i kompozicije laureata međunarodnog takmičenja Pre-Art 2017 za mlade kompozitore sa prostora jugoistočne Evrope, Matka Brekala (Hrvatska), Deniz Nurhat (Turska) i Marijane Janevske (Makedonija). Na programu koncerta naći će se i djela švicarskih kompozitora Matthias Artera i Stefan Wirtha.
U subotu, 08. aprila nastupiti će Ansambl SONEMUS, koji će pod vodstvom dirigenta Ede Mičića predstaviti remek-djelo velikana savremene umetničke muzike Györgyja Ligetia, Kammerkonzert za 13 instrumenata, te kompoziciju koja se direktno referira na Ligetia, Music Box, mladoga njemačko-srbijanskog kompozitora,  Marka Nikodijevića.  Također, na ovome koncertu biti će izvedena i kompozicija bh.  kompozitora Ališera Sijarića, Noise Prevails, te Samuelom Beckettom inspirirana Plod on  Martina Jaggia.
Treći koncert, koji će se održati u nedelju 8. aprila i na kojem će nastupiti slovenački ansambl Neofonia pod vodstvom američkog dirigenta Stevena Loya, donosi svjetske premijere novih kompozicija istaknutog savremenog slovenačkog kompozitora Uroša Rojka, kao i kompozitorke Urške Pompe. Također, na koncertu će premijerno biti izvedena i kompozicija mlade bh. kompozitorke i flautistice, Hanan Hadžajlić. Pored ovoga svoju bh. premijeru imati će i veoma značajne kompozicije predstavnika tzv. francuske spektralne škole, Tiristan Muraila, kao i tragično rano preminulog Christophea Bertranda. Na programu će se naći i delo jednog od značanijih savremenih švicarskih kompozitora, Dietera Ammanna.
Svi koncerti održati će se  u koncertnoj sali Doma OSBiH (Zelenih Beretki 2, Sarajevo), s početkom u 19:30 sati, a ulaz na sve koncerte je slobodan.
Ansambli koji nastupaju na ovogodišnjem festivalu okupljaju izvanredne soliste i muzičare, koji mogu odgovoriti visokim zahtjevima i virtuozitetu kompozicija na programu. Posebno valja istaći veliki sastav Ansambla SONEMUS, koji pod rukovodstvom izvršne direktorice SONEMUSa i klarinetistice, Azre Ramić, uključuje i domaće mlade muzičare, spremne da se uhvate u koštac sa nekim od najkompleksnijih partitura današnjice.
Pored koncerata, ovogodišnji SONEMUS FEST ugošćuje i kompozitore Vinka Globokara, Marka Nikodijevića, Uršku Pumpe i Uroša Rojka, koji će 7., 8. i 9. aprila u ArtDepotu ArsAevia (Centar Skenderija, Dom mladih) s početkom u 10 sati ujutro održati javna predavanja o vlastitom stvaralaštvu, kao i radionice sa mladim kompozitorima – učesnicima ovogodišnjeg edukativnog programa SONEMUS FESTa.
Ovogodišnji SONEMUS FEST održava se u saradnji sa Muzičkom akademijom u Sarajevu, Sarajevskom Filharmonijom i Muzičkom produkcijom BHTa, a podržan je od Ministarstva kulture Kantona Sarajevo, Fondacije za muzičke scenske i likovne umjetnosti Sarajevo, te niza međunarodnih sponzora poput: International Music & Art Foundation, Isabelle Zogheb Fondation, ProHelvetia, Schweizerische Interpretenstiftung, Ambasada Republike Slovenije, Ambasada Republike Njemačke i drugih.

„Šta nam Vraca pričaju o prošlosti Sarajeva?“

Historijski muzej BiH vas poziva 06.04.2017. na Spomen park Vraca, gdje ćemo vam predstaviti prvu fazu izložbe „Šta nam Vraca pričaju o prošlosti Sarajeva?“. Izložba će se u periodu od 06.04.-09.05.2017. godine realizirati na lokacijama Spomen parka Vraca i Historijskog muzeja BiH.

Tematska izložba „Šta nam Vraca pričaju o prošlosti Sarajeva“ podsjeća na historijski značaj gradskog lokaliteta Vraca iz perioda 1941.-1945., ali i značaj spomeničkog kompleksa iz 1981. kao kulturno-historijskog naslijeđa Bosne i Hercegovine. Austrougarska fortifikacijska tvrđava i omiljeno mjesto izleta Sarajlija, Vraca, u periodu Drugog svjetskog rata pretvoreno je u službeno stratište i gubilište gdje su ubijani građani grada Sarajeva, bilo u pojedinačnim ili masovnim egzekucijama. Vremenom su Vraca postala sinonim otpora i borbe građana protiv fašizma, pa je na ovom mjestu izgrađen Spomen-park 1981. godine. Izgradnjom je rukovodio Odbor za izgradnju Spomen-parka kojeg je imenovala Skupština grada Sarajeva. Monumentalno zdanje, rad  arhitekte Dobrovića, pejzašiste Maltarića i skulptora Kučukalića, otvoreno je 25. novembra 1981. godine. O autentičnosti i posebnosti kompleksa svjedoče skice za spomenik stratišta kipara Alije Kučukalića, koje je za potrebe izložbe muzeju ustupila porodica Kučukalić.

Stalnu muzejsku postavku unutar kompleksa radio je Historijski muzej BIH, tada Muzej revolucije BIH. Zbog svoje historijske, simboličke, ambijentalne, umjetničke i estetske vrijednosti Spomen-park je proglašen nacionalnim spomenikom 2005. godine. Danas se nalazi u jako lošem stanju. U okviru izložbe će biti predstavljen plakat Romana Kuduzovića iz projekta Scream Sarajevo, koji aktualizira i problematizira sadašnje stanje spomen-parka.

Historijski muzej BIH, u saradnji sa Gradom Sarajevom, realizira izložbu kao dio zvaničnog programa obilježavanja Dana Sarajeva, a u okviru šire inicijative i aktivnosti koje Muzej sprovodi sa ciljem skretanja pažnje na važnost očuvanja ovog lokaliteta kao kulturno-historijskog naslijeđa Bosne i Hercegovine.