Kategorija: Muzika. Umjetnost. Kultura. Akcija.

muzika, umjetnost, kultura, akcija

Rezime prvog dana Bokstana

Prvi dan Bookstana obilježio Hanif Kureishi i bosanskohercegovačke autorice

Prvi dan drugog Internacionalnog festivala književnosti Bookstan protekao je u znaku dolaska i predstavljanja velike zvijezde svjetske književnosti Hanifa Kureishija. U prepunoj galeriji Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu pred razgovor koji je s Kureishijem vodio suosnivač Bookstana, američki kritičar i urednih John Freeman, festival je i otvoren.
Na otvaranju su publiku ispred organizacionog tima festivala pozdravili Goran Samardžić, Damir Uzunović i Kristina Ljevak, zahvaljujući se uz pokrovitelje i suosnivačima Hemonu i Freemanu te publici na povjerenju, istaknuvši da je prošlogodišnje festivalsko izdanje podrazumijevalo zadovoljstvo i zabrinutost. Zabrinutost zbog straha da se slično ne može jednakim intenzitetom i na jednakom nivou ponoviti. Dolazak Hanifa Kureishija između ostalih je upravo potvrda da nije bilo razloga za strah i da će festival nastaviti njegovati koncept koji u središte stavlja ljude i njihove priče te ne razdvaja publiku i autore/ice.

Povodom Kureishijevog dolaska, izdavačka kuća Buybook objavila je njegovu novelu „Nigdje“ što je ujedno prvo printano izdanje ove knjige u svijetu.
U odličnoj komunikaciji s moderatorom i publikom, glavna zvijezda Bookstana stvorila je atmosferu koncertnog događaja, dugo nakon predstavljanja potpisujući svoju knjigu, a potom družeći se u bašti Buybooka s gostima i učesnicima festivala.

Prvi program drugog Bookstana koji je počeo u podne programom „Bh. savremena književnost“ podrazumijevao je premijerno predstavljanje knjiga Buybookovih autorica, Adise Bašić i Amile Kahrović-Posavljak. Iako na prvi pogled različite, knjige Adise Bašić „A ti zaključaj“ i Amile Kahrović-Posavljak „Smrtova djeca“ dodiruju se na nekoliko mjesta, u prvom redu kod pisanja o ljubavi, a same autorice obilježilo je iskustvo odrastanja u okolnostima koje su opisane u „Smrtovoj djeci“. Sudeć po reakcijama publike na pročitane odlomke, biće ovo bez sumnje dva uspješna izdanja kuće koja je osnivač festivala.

U programu posvećenom predstavljanju domaćih izdavačkih kuća gostovao je Synopsis sa autorima Enverom Kazazom i Elvedinom Nezirovićem. Nezavisna mreža gradova ICORN koja pruža utočište piscima iz cijelog svijeta svoj rad predstavila je takođe u prvom danu Bookstana.
Festivalska Publika upoznala se i sa stvaralaštvom Bokstanove gošće Nellje Veremej porijeklom Ruskinje koja od 1994. godine živi u Berlinu i koja se predstavila u  programu posvećenom autoricama i autorima koji pišu na Njemačkom jeziku.
Objavila je romane Nach dem Sturm / Poslije oluje i Berlin liegt im Osten / Berlin se nalazi na istoku, za koji je 2014. godine dobila nagradu Adelbert von Chamisso.

Prvi dan zvaničnog programa Bookstana završen je u promocijom književnog časopisa Behar urednika Nenada Rizvanovića što će biti praksa svake festivalske večeri u 22.30h kada će se predstaviti regionalni i domaći književni časopisi.

Tokom prvog dana Bookstana odvijala su se i predavanja četvrtog dana „Male škole pisanja i mišljenja“.
O odnosu nauke i književnosti te graničnim žanrovima, nastalima spajanjem dvaju spomenutih polja, na četvrtom je danu Bookstan radionice govorila Jelena Kalinić. Kao blogerica, publicistkinja te science writer, Jelena je polaznicima, kroz povijesni pregled razvoja nauke, dala uvid o uticaju naučnih otkrića na društveni i kulturni život svjetske populacije. Predavačica je nastojala objasniti kako se nauka i književnost nadograđuju te mogu zajedno funkcionirati unutar umjetničkog polja.

Početak Bookstana pratio je i početak škole kreativnog pisanja za djevojčice koju Bookstan realizuje u saradnji sa feminističkim časopisom Boona.
Predavačice su urednice časopisa i književnice Selma Asotić, Marina Veličković, Lejla Kalamujić i Lamija Begagić.
Teme o kojma su govorile prvi dan ticale su se svakodnevnog seksizma, feminističkog ključa, onoga što se čita u školi i van nje, te o tome šta bi voljele da čitaju i šta da pišu.
Djevojčice su briljirale na više nivoa, neke od njih tačno znaju šta žele u budućnosti pisati, a jedna ima koncepte za čak četiri romana.

Trenutno je u Akademiji likovnih umjetnosti okrugli sto na temu malih jezika i politika prevođenja.
U 17:00 Adisa Bašić predstavlja novu knjigu poezije Johna Freemana.
U 19:00 takođe na ALU Kristina Ljevak razgovara sa jednim od najzanimljivijih regionalnih autora, hrvatskim književnikom Damirom Karakašem.
U 20:30 u programu posvećenom njemačkom jeziku ugostićemo Iliju Trojanowa s kojim će razgovarati Dragoslav Dedović, a program drugog dana festivala završavamo promocijom književnog portala Proleter iz Podgorice u bašti knjižare Buybok u 22:30.

Al Jazeera zahtijeva slobodu medija

Al Jazeera Media Network na četvrtom je mjestu liste zahtjeva koje su Saudijska Arabija, UAE, Bahrein i Egipat uputili Kataru. Zahtijeva se gašenje svih kanala i platformi Al Jazeere. Kao odgovor na zahtjeve i jačanje svog nezavisnog glasa, mreža je pozvala na solidarnost u potrazi za slobodom medija. Ovaj poziv jača važnost očuvanja prava ljudi da imaju glas i da se čuju, bez obzira na to ko su i gdje se nalaze.

Mreža, koja je kroz svoju 20-godišnju historiju postala jedna od najgledanijih i regionalno i globalno pridobila stotine miliona gledalaca u 150 zemalja, često je bila u centru kontroverze. Iako napad na kanal nije ništa novo, ovo je prvi put da je mreža izašla s vlastitim zahtjevima, s obzirom na to da ovaj napad nije samo napad na Al Jazeeru nego i na slobodu medija širom svijeta.

Vršilac dužnosti generalnog direktora Al Jazeere English Giles Trendle istakao je zabrinutost:  “Zahtjev da se zatvori Al Jazeera jest pokušaj zabrane osnovnog ljudskog prava na slobodu govora. To je javni poziv za cenzuru medija i sprečavanje pristupa objektivnom izvještavanju vijesti i pripovijedanju priča. Gdje bismo mi bili da vlast, političari i ljudi na visokim pozicijama po čitavom svijetu odlučuju koje ćemo mi vijesti čitati, slušati ili gledati? Nakon Al Jazeere, ko može biti sljedeći?”

“Mi zahtijevamo da novinari mogu raditi svoj posao bez zastrašivanja i prijetnji; zahtijevamo da javnost ima pristup objektivnim informacijama i da novinarska profesija i oni koji joj služe nisu kriminalizovani na liniji dužnosti. Na kraju, naš zahtjev je pitanje poštovanja prema slobodi medija – na prvom mjestu za Al Jazeeru, ali i za sve druge medije i novinare, bez obzira na to gdje se nalaze.”

Trendle je dodao:  “Ostajemo posvećeni slobodnom, iskrenom i poštenom izvještavanju. Odbijamo biti zastrašeni ili ucijenjeni, cenzurisani ili utišani.”

Izvršni direktor Global Branda i Komunikacija u Al Jazeera Media Networku Abdullah al-Najjar potvrdio je:  “Al Jazeera ostaje odlučna u svojoj posvećenosti fer izvještavanju, uravnoteženom novinarstvu i pronalaženju i pokrivanju priča. Mi smo dali glas onima koji ga nemaju. Stavili smo ljude u prvi plan i ispričali priče koje bi inače ostale u mraku i uvijek smo to radili s odgovornošću i integritetom. To su osnovni principi u Al Jazeeri i to je razlog što zahtijevamo ukidanje restrikcija i kontrole nad medijima širom svijeta.

Nekoliko međunarodnih novinarskih udruženja, kao što su Nacionalna unija novinara i Novinari bez granica, iskazalo je podršku Al Jazeeri, odbijajući zahtjeve za njeno zatvaranje. Iste stavove iskazalo je i mnogo kolega iz regionalnih i međunarodnih medija.

Iako je Al Jazeera trenutno u centru političkog diskursa, ona je i dobitnik mnogih prestižnih nagrada za svoj rad i pokrivanje autentičnih priča. Njeni novinari nisu samo napadani, zatvarani i ubijani već su i proslavljeni, poštovani i nagrađivani. Za njihovo nezavisno novinarstvo Al Jazeera je dobila nagrade “Peabody”, “Emmy”, “Alfred I. DuPont-Columbia University” i “Edward R. Murrow”.

Uprkos svemu, Al Jazeera ostaje posvećena novinarskoj izvrsnosti, potvrdivši čvrstu posvećenost tome da djeluje kao glas za one bez predstavnika, i nastavlja pokrivati događaje s ravnotežom i objektivnošću. Ova lista zahtjeva koju upućuje Al Jazeera poziv je javnosti i kolegama i poziv za nastavak ovog pokreta kako bi se osiguralo da svijet kolektivno nastavi podržavati slobodu medija.

#DemandPressFreedom  #ZahtijevamoSloboduMedija

Obraćamo se onima koji zahtijevaju gašenje Al Jazeere

i da se ljudima uskrati pravo na istinu.

Mi, također, imamo zahtjeve.

Zahtijevamo da novinarima bude omogućeno da obavljaju svoj posao

bez zastrašivanja

i prijetnji.

Zahtijevamo da javnost ima pristup

nepristranim informacijama.

Zahtijevamo da se čuju i oni čiji glas se ne čuje.

Zahtijevamo da se različitosti mišljenja i uvjerenja poštuju,

a ne da se od njih strahuje.

Zahtijevamo da se prema novinarima ne postupa kao prema kriminalcima.

Zahtijevamo…

Zahtijevamo…

Zahtijevamo slobodu medija.

 

O Al Jazeera Media Networku:

Al Jazeera Media Network nudi međunarodne vijesti i trenutna dešavanja koji stavljaju ljude u srce priče, radeći u uvjerenju da svako ima priču vrijednu da bude saslušana. Posredstvom neustrašivog novinarstva i nagrađivanih programa, ona govori autentičnim pričama o ljudima svuda, bez geografskih ili kulturnih predrasuda.

Najava drugog dana Bookstana

U okviru drugog dana drugog Internacionalnog festivala Bookstan, bit će upriličen raznolik program, u vidu promocija knjiga savremene bh književnosti, literature iz regije, autora njemačkog jezika, zatim okruglog stola na temu malih jezika i politika prevođenja, te promocije književog portala Proletter iz Podgorice. U bašti knjižare Buybook, od 12 sati bit će održana promocija knjiga Amera Tikveše, objavljene u izdanju Buybooka, koju će moderirati profesor Edin Pobrić.
Od 13:30, u bašti knjižare Buybook, bit će upriličena promocija triju knjiga poezije, objavljenih  u okviru edicije Nova osjećajnost Izdavačke kuče Vrijeme iz Zenice. U okviru ove promocije, bit će predstavljena djela: “Neće biti djece za rat”, Dijale Hasanbegović, “Gutač nula”, Vuka Rodića i “Ježene kožice”, Darka Cvijetića. Promociju će moderirati pjesnik i urednik u IK vrijeme, Marko Tomaš.
U 15:00 na ALU biće upriličen okrugli sto pod nazivom Mali jezici, politike prevođenja. U 17:30 na ALU snovu knjigu redstavlja suosnivač Bookstana, jedan od najznačajnijih američkih kritićara I urednika John Freeman s kojim će razgovarati bh. Književnica Adisa Bašić.
U 19:00, takođe na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu Bookstan predstavlja jednog od najznačajnijih regionalnih autora, hrvatskog književnika Damira Karakaša s kojim će razgovarati Buybokova urednica Kristina Ljevak.
U programu posvećenom njemačkom jeziku u 20:30 na ALU gostuje jedan od najznačajnijih autora s njemačkog govornog područja, pisac Ilija Trojanow. S njim će razgovarati književnik I kritičar Dragoslav Dedović.
Program drugog dana Bokstana završavamo u bašti Buybooka gdje će Marko Pogačar I Vladimir Đurišić predstaviti književni portal Proleter.

sve o autorima/cama možete pronaći na www.bookstan.ba
pratite nas i uživo na Facebook stranici Bookstana

„Mala škola pisanja i mišljenja“, ključni segment edukacijskog dijela ovogodišnjeg Bookstena počela je s radom već u subotu. Dvadeset troje mladih ljudi iz Bosne i Hercegovine i regije do kraja Bookstana slušaće predavanje nekih od najznačajnijih autora/ica iz naše zemlje, regije i svijeta.
Škola je poćela uvodnim predavanjem profesora Nerzuka Ćurka pod čijim mentorstvom se realizuje ovogodišnja edukacija za buduće književne kritičare i kritičarke.
„Cilj radioničkog formata je potaknuti buduće književne kritičare/ke na drugačije promišljanje o važnim kulturnim i književnim silnicama u današnjem društvu i njihovom odnosu prema suvremenim geopolitičkim strujanjima“ dio je iz uvodnog obraćanja profesora Ćurka na prvom danu „Male škole pisanja i mišljenja“.
Čitanje kao preduslov pisanja, tema je kojom je započeo drugi dan Bookstanove radionice književne kritike, a o čemu je polaznicima govorio Ozren Kebo, poznati bh. novinar, urednik i književnik.
Bez sistematskog čitanja, nije moguće ostvariti potpuni spisateljski potencijal, a kako bi potkrijepio svoju tezu, Ozren Kebo je iznio niz književnih primjera, citata, kao i vlastito čitateljsko i spisateljsko iskustvo. Diskusija, koja je uslijedila nakon uvodnog izlaganja, dotaknula je širi kontekst iznesenog fenomena: pisanje, čitanje i prikupljanje građe u svijetu obilježenom društvenim mrežama, na što se nadovezala ideja demokratičnosti koja omogućava pisanje i komentiranje, bez obzira na profesionalnu podlogu. Teme koje su otvorene dijelom su se nadovezale na predavanje profesora Tarika Haverića usmjereno na otkrivanje ideologija u tekstu i piščeve intencije. Lucidnim zaključcima i primjerima iz suvremene političke stvarnosti, Tarik Haverić je uputio polaznike na drugačije iščitavanje i kritičko promišljanje o tekstovima koje čitaju.
Izlaganja Ozrena Kebe i Tarika Haverića, moguće je objediniti tezom da je kritičarima jedini alat sistematsko čitanje, pomoću kojeg stiču nova znanja i šire vrata percepcije. Korak nakon čitanja, otkrivanje je raznih ideoloških instanci, koje prodiru u polje književnosti, i koje kritičar mora demistificirati.
Fašizma u medijima i suvremena produkcija književnih časopisa, tematske su cjeline obrađivane na trećem danu „Male škole pisanja i mišljenja“. Viktor Ivančić, mag novinarstva – kako ga je nazvao Nerzuk Ćurak – u prvom je dijelu upoznao polaznike s rastućom fašizacijom društva koja zauzima sve više medijskog prostora. Primjerima iz dnevnih novina, Ivančić je polaznicima objasnio smisao i ideju satire kao žanra koji nam daje odmak od realnosti, izaziva nelagodu, ali i omogućuje drugačije prikazivanje određenih društvenih fenomena. Pisanjem bi ti fenomeni izgubili slikovitost i smisao – elemente koje naglašava i omogućava satirički prikaz. Koristeći savremeni fašizma kao lajtmotiv svojeg predavanja, Ivančić je iznio teze o položaju današnjeg novinarstva, ulozi satire, kao i same fašizacije koja se manifestira kroz niz formi, a ona središnja je obesmišljavanje kategorije istine i laži. Takav nam diskurs, istaknuo je Ivančić na kraju, nalaže da razne ideologije nazivamo njihovim pravim imenom.
Drugi je dio predavanja bio posvećen savremenoj produkciji i položaju književnih časopisa, a izlaganje je i raspravu vodio književnik i književni kritičar Nenad Rizvanović, koji je i urednika književnog časopisa Behar. Historijsko-teorijskim uvodom, Rizvanović je polaznike upoznao s bitnim društveno-kulturnim kretanjima koji su utjecali na razvoj i značaj književnih časopisa, ističući kako je izdavaštvo jedan od prvih uspješnih kapitalističkih projekata. Diskusija, vođena nakon uvodnog izlaganje, uglavnom je bila usmjerena na značaj književnih časopisa danas, njihov utjecaj na društveno-kulturnu situaciju podneblja u kojem izlaze te o raspoloživosti i dostupnosti takvih specijaliziranih časopisa u vremenu virtualne kulture.

Obrađivane tematske cjeline na trećem predavanju, polaznicima su omogućile uvid u neka značajne ideološke instance u savremenom novinarstvu, posebno temom fašizacije, te ih uputile na kritičko promišljanje i valoriziranje kako medijskog, tako i suvremenog književnog prostora koje su polaznici odredili kao platformu svojeg djelovanja.