Kategorija: Muzika. Umjetnost. Kultura. Akcija.

muzika, umjetnost, kultura, akcija

Budite dio žirija za izbor najboljeg Zumiraj prava filma za mlade

  1. Pravo Ljudski Film Festival bira mladi žiri za izbor najboljeg Zumiraj prava filma za mlade. Mladi kreativci i kreativke u dobi između 17 i 21 godina iz Bosne i Hercegovine mogu se prijaviti za učešće u žiriju, a pored filmskog programa i razgovora o filmovima sudjelovati će i u radionici Medijske pismenosti.

Zumiraj dokumentarni film je jedini takmičarski program Zumiraj prava festivala za mlade, sačinjen od aktualnih, angažiranih kreativnih dokumentarnih filmova koji se bave kako globalnim, tako i lokalnim temama koji su od posebnog interesa za mlade u dobi između 17 i 21 godine.  Zumiraj prava žiri za mlade svake godine bira najbolji film za mlade koji je iz estetskih ili narativnih razloga najdraži mladima.

Radionica Medijska pismenost, koju ce učesnici i učesnice žirija paralelno pratiti, će se fokusirati na filmsku pismenost i alternativne načine izražavanja mišljenja i društvenog angažmana putem medija, sa fokusom na društvene mreže i blog.

Zumiraj prava festival za mlade održava se u Sarajevu u periodu od 9. do 12. novembra 2017. godine, a poziv je otvoren za sve mlade ljude iz BiH u dobi između 17 i 21 godine. Radni jezik radionice, te diskusije za odabir najboljeg filma za mlade, je engleski.

Sve troškove učešća (putovanje, hrana i smještaj u Sarajevu) snose organizatori. Molimo vas da se prijavite putem sljedećeg formulara.

Rok za prijavu je 20.10.2017.

Radionica Medijske pismenosti se organizuje u partnerstvu sa UNDP u BiH, dok je Zumiraj prava festival za mlade omogućen podrškom Nacionalne fondacije za demokratiju iz Washingtona. Za više informacija i eventualna pitanja, molimo vas da nam pišete na apliciram@pravoljudski.org.

Za više informacija o 12. Pravo Ljudski Film Festivalu, molimo posjetite našu web stranicu: www.pravoljudski.org

 

Večeras počinje 7. Internacionalni festival Muzika na žici

Koncertom AD HOMINEM u izvedbi Sarajevske filharmonije i solista/ica Violete Smailović-Huart, Paolette Marrocu, Meire Smailović, Vedrana Tuce i Irfana Kamenjaševića uz dirigovanje Ede Mičića, večeras će u 20 sati u Narodnom pozorištu Sarajevo biti otvoren 7. Internacionalni festival Muzika na žici.
Na programu će biti djela Smailovića, Bernsteina i Von Einema.

Na scenama Narodnog pozorišta i Doma Oružanih snaga BiH od 11. do 14. oktobra nastupaće vrhunskih umjetnici i umjetnice koji u Sarajevo stižu iz SAD-a, Japana, Italije, Austrije…
Festival će, podsjećamo, biti u znaku stogodišnjice rođenja istaknutog bosanskohercegovačkog kompozitora Avde Smailovića.

Smailović, rođen u Visokom u siromašnoj porodici, prve tonove odsvirao je kao pastir na usnoj harmonici. Bili su to ulomci iz Zajčeve opere Nikola Šubić Zrinjski, a da nije ni znao kako se ta muzika zove. „Presudan događaj za Smailovićevo opredjeljenje da život posveti muzici bio je susret s Čehom Vaclavom Rudolfom, tada dirigentom visočkog orkestra. Kao većina njegovih sunarodnjaka koji su se poslije 1918. raselili po novonastalim državama bivše Austro – Ugarske monarhije, i Rudolf je bio odličan muzičar i pedagog, te je odmah uočio izvanrednu glazbenu darovitost malog Avde Smailovića“, napisala je u festivalskom katalogu Bosiljka Perić Kempf, muzička istoričarka, publicistkinja i muzička kritičarka.
Ovaj period bio je temelj njegovog kasnijeg muzičkog razvoja, kako je i sam isticao, govoreći o vlastitoj biografiji koja bi mogla biti odličan predložak za film.
„Duboko uvjeren da je talent obaveza, da tajna uspjeha leži u postojanosti namjere i da čovjek treba sam sebe graditi cijeli život na svoju dobrobit i dobrobit zajednice u kojoj živi“, kako navodi Perić Kemp, Avdo Smailović uz učešće u ratu te bavljenje različitim zanatima (vodoinstalaterski, kovački i drugi) uspijeva akademski zaokružiti vlastito muzičko obrazovanje te najposlije diplomirati i magistrirati na odsjeku za kompoziciju u Ljubljani.
„Za muzičko uho svaki zvuk je muzika“ rekla nam je glumica Vesna Mašić na muzičkom putovanju na spomenutoj koncertnoj predfestivalskoj matineji, čime se i objašnjava specifičan uticaj različitih profesionalnih iskustava na muzički izraz Smailovića.
„Uz sve teškoće i nerijetka razočaranja, imao sam sreću da naiđem na ljude koji su visoko cijenili moju darovitost i aktivnosti i koji su, u određenom smislu, za veliki dio svega što sam postigao podjednako zaslužni kao i ja sam“ govorio je kasnije kompozitor.
Njegova muzika bila je usmjerena ka čovjeku uz intenzivnu težnju da bude iskrena i doživljena. Kako je sugerisao i naziv Smailovićevog kućnog orkestra Musica ad hominem (Muzika za čovjeka) zahvaljujući kojem je u porodičnom stanu u sarajevskoj Štrosmajerovoj ulici sa svojih petoro djece izvodio koncerte.
Njegove potomke, djecu, unuke i praunuka imaćemo priliku vidjeti na pozornici sedmog festivala Muzika na žici u okviru čega će na Muzičkoj akademiji u Sarajevu biti upriličen i naučni skup o Avdi Smailoviću u petak, 13. oktobra u 11 sati.
Osim večerašnjeg koncerta u Narodnom pozorištu, ulaz na sve sadržaje festivala je besplatan.

Izložba „Taština malih razlika“ uz vođenje Aleksandra Trifunovića

U sklopu pratećeg programa izložbe “Taština malih razlika” Graysona Perryja, nastavljamo  serijal autorskih vođenja kroz ovu izložbu u Muzeju savremene umjetnosti Republike Srpske.

Glavni i odgovorni urednik medijskog projekta BUKA Aleksandar Trifunović provešće vas u četvrtak 12. oktobra, sa početkom u 19.00 časova kroz izložbu Graysona Perrya iz ugla medijskog aktiviste, tumačenjem izložbe kroz politički aktivizam autora, s posebnim osvrtom na Brexit.
Koliko je odluka britanske srednje klase da izabere izlazak iz EU slična odluci tadašnjih društvenih klasa u Jugoslaviji da podijele zemlju, i iz kojih razloga današnje klase u našem društvu prave izbore, od ličnih do političkih. Aleksandar povlači paralelu između Tima, glavnog junaka Graysonovih tapiserija i Bogdana, strip junaka BUKE koji je prošao sličan put od ponosnog pionira do gubitnika beskonačne tranzicije.

Aleksandar Trifunović (1970) medijski aktivista i novinar iz Banjaluke. Urednik je i osnivač BUKA magazina, popularnog TV i online medija. Čest je sagovornik domaćih i inostranih medija. Unazad 20 godina bavi se društvenim aktivizmom kroz medije. Organizator je i učesnik velikog broja javnih dešavanja, koncerata i predstava.

Izložba „Taština malih razlika“ se sastoji se od šest monumentalnih tapiserija koje istražuju britansku fascinaciju stilom i klasnim razlikama. Inspirisane ciklusom slika „Život razvratnika“ Wilijama Hogartha, engleskog slikara iz 18. vijeka, tapiserije prate život izmišljenog lika Tima Rakewella – od ranog djetinjstva, preko tinejdžerskih godina, pa sve do njegove smrti u automobilskoj nesreći. Tapiserije su bogate sadržajem, detaljima i bojom i prikazuju mnoge ekscentričnosti i jedinstvenosti koje se vezuju za život u Velikoj Britaniji – od dizajna enterijera do britanske kuhinje, političkih protesta i tračeva o životima poznatih ličnosti. Kompozicija svake od tapiserija donekle podsjeća na djela rane renesanse i podstiče na umjetničko, ali i socio-političko istraživanje.

Izložba je u zajedničkom vlasništvu kolekcije British Councila i kolekcije Arts Councila kojom upravlja londonski Southbank centar. Ona je poklon umjetnika i galerije “Viktorija Miro”, a realizovana je uz podršku britanske televizije Channel 4, organizacije Art Fund i fondacije „Sfumato“ i kompanije AlixPartners.