Pet priča u užem izboru za nagradu „V Bugojanska vaza“

Na konkurs za kratku priču „V Bugojanska vaza“ pristiglo je 36 priča iz BiH i inostranstva. Ovogodišnji žiri dr. Nedžad Ibarhimović, Tanja Stupar-Trifunović i Asmir Kujović su u uži izbor izabrali sljedećih pet priča:

  • Pet plavki Zorana vječnog brucoša (šifra: Zimzeleno)
  • Zaštitna injekcija (šifra: Adem)
  • Kako je umro Ivo Đugum (šifra: Toscana)
  • Na terasi motela (šifra: Ribar)
  • Kome cvate magnolija (šifra: Verdigris)

 Odluku o pobjedniku žiri će donijeti do 21.11.2017. godine. Uručenje nagrade će biti 23.11.2017. godine u Kulturno sportskom centru Bugojno u 19,00 sati.

Nagrada se sastoji od replike „Bugojanska vaza“ (original se nalazi u Zemaljskom muzeju BiH i predstavlja najstariji pronađeni pisani spomenik u BiH),  autorice Adine Kero i novčanog iznosa od 1.000 KM.

Organizator manifestacije je Kulturno sportski centar Bugojno a pokrovitelj Općina Bugojno. Nagrada se dodjeljuje povodom Dana državnosti BiH.

Jazz Night u Coloseum Clubu

Sve ljubitelje Jazz zvuka Coloseum Club će obradovati sjajnim nastupom sarajevskog Jazz sastava „Adnan Teskeredžić Trio“, u utorak, 21.11. sa početkom u 21h. Ovaj bend sa svojim gostima će sarajevskoj publici prirediti ritmove koji se slušaju srcem.

Adnan Teskeredžić, jedan od najboljih bubnjara u regiji, je prije 3 godine okupio svoj sastav i obogatio sarajevsku muzičku scenu sa Jazz ritmovima.

Na repertoaru ovog Trio sastava naći će se legendarni svjetski Jazz hitovi kao i nekoliko autorskih kompozicija.

Ulaz je besplatan.

 

 

Otvorena izložba “Sunčana strana modernizma

„Mjesec muzeja 2017.“ u Historijskom muzeju BiH, kao manifestacija ovog muzeja koja već drugu godinu promovira kulturno-historijsko naslijeđe i muzejsku praksu, se nastavlja. Večeras je pred brojnom publikom otvorena izložba „Sunčana strana modernizma – Turistička arhitektura Borisa Magaša, Ante Rožića i Branka Žnidareca“.

Ova izložba govori o razvoju turističke arhitekture u Jugoslaviji tokom šezdesetih godina: o kontekstu, tendencijama i estetici objekata. Arhitekti Boris Magaš, Ante Rožić i Branko Žnidarec su pripadnici generacije hrvatskih arhitekata koja gradi modernističke objekte širom Jugoslavije. Boris Magaš je u Sarajevo tokom šezdesetih godina donio dašak modernizma realizacijom zgrade Muzeja revolucije BiH, danas Historijskog muzeja BiH.

„Tipološki inovativan, formalno elegantan i tektonički discipliniran projekt Muzeja revolucije u Sarajevu, danas Muzeja historije BiH, Borisa Magaša, Ede Šmidihena i Branka Horvata, jedna je od ishodišnih točaka istraživanja hrvatskih arhitekata 1960-ih i utoliko ga se treba čitati kao integralni dio izložbe. Kao i brojne turističke gradnje i modernističko naslijeđe naše bliske povijesti, i Muzej historije tek očekuje svoju obnovu. No, jednako važno kao i sama fizička restitucija, jest i razumijevanje progresivne uloge arhitekture u izgradnji «sunčane strane» društva. Ako danas i nije moguća doslovna obnova takve pozicije arhitekture, ključno je kritičko razumijevanje i afirmacije društvenih i kulturnih vrijednosti modernizacije druge polovice 20. stoljeća. Ako se taj optimizam i te vrijednosti ne očuvaju, obnovljeni arhitektonski artefakti ostat će samo neživi spomenici sve teže razumljive prošlosti.“- Navode kustosi izložbe Maroje Mrduljaš i Mira Stanić iz Zavoda za istraživanje, Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu.

Izložbi je prisustvovao i arhitekta Ante Rožić. Pored izložbe, u muzeju je predstavljen fim „Betonski spavači“ i upriličen razgovor sa autorom izložbe, historičarom arhitekture Marojem Mrduljašem. Razgovor je moderirao Mensur Demir, sarajevski arhitekta.

Prisutnim se obratila i direktorica Historijskog muzeja BiH, Elma Hašimbegović, pozdravivši prisutne iz „Magaševe kuće“. Hašimbegović je naglasila važnost ove izložbe i njenog predstavljanja u Sarajevu i ukazala na potrebu da se zgrada Historijskog muzeja BiH, kao dio internacionalnog stila i baštine, sačuva od daljeg propadanja i da u skorijoj budućnosti vrati nekadašnji sjaj.