Novo iz MP BHRT! Foxy Head – “Čovjek bez imena”

Muzička produkcija BHRT sa ponosom predstavlja debitantski album sarajevskog rock sastava Foxy Head pod nazivom “Čovjek bez imena”. Album je dostupan na svim streaming servisima.

Foxy Head, energični rock bend iz Sarajeva, s ponosom najavljuje izlazak svog dugo iščekivanog debitantskog albuma “Čovjek bez imena”. Album je objavljen pod okriljem Muzičke produkcije BHRT-a i predstavlja beskompromisno muzičko putovanje kroz eklektične zvukove, spajajući sirovu energiju klasičnog rocka sa melodičnim pop elementima, bluesom, psihodelijom, i hard rockom. 

Tokom stvaranja albuma, pjesme su bile u glavnom fokusu, te se bend vodio principom da svaka pjesma mora imati svrhu, bend je stvorio kohezivnu kolekciju koja ne sadrži “pjesme za popunjavanje”.

Ljubitelji kvalitetnog rock zvuka u Bosni i Hercegovini i regiji već su imali priliku upoznati eksplozivnu energiju Foxy Heada na brojnim klupskim nastupima, motorijadama i festivalima. Njihov prepoznatljivi zvuk, obilježen moćnim vokalnim harmonijama i rock rifovima, u kombinaciji s autentičnim scenskim prisustvom, ostavljao je snažan utisak.

Fokus Foxy Heada je na “običnom čovjeku” i njegovim iskustvima. Bend nema pretenzije da kritikuje društvo ili kulturu u širem smislu. Umjesto toga, prepoznaju da se čak i naizgled mali, lični problemi mogu činiti kao “kraj svijeta” onome ko ih proživljava. Ovo univerzalno iskustvo, iako se može činiti naivnim, zahtijeva iskren pristup i s njim se mnogi mogu poistovjetiti.

Sergio Slatinac je zaslužan za tekstove, muziku, aranžmane, solo gitaru, klavijature i vokal na albumu “Čovjek bez imena”. Trenutnu postavu benda, pored njega, čine Zlatko Slatinac (ritam gitara) i Sanel Palislamović (bubnjevi). Materijal je miksao i masterizovao Dado Marušić iz Studio DEVA u Splitu. Za vizuelni identitet benda i muzičke spotove zaslužni su Damir Pirić i Gorčin Zec, autori dokumentarnog filma “Foxy Heads – Rock ‘n’ Roll U Doba Izgovora”, koji prati bend tokom prethodnih godina rada u stilu muzičkog dokumentarca i road movieja.

Muzička produkcija BHRT-a izražava zadovoljstvo još jednom saradnjom sa domaćim rock bendovima, čime pokazuje trajnu opredijeljenost ka podršci razvoju domaće muzičke scene.

Genco Gulan i Yeliz Ćelebić: Bijeg iz saraja

Bijeg iz saraja (Die Entführung aus dem Serail) je umjetnički projekat zasnovan na istraživanju interdisciplinarne interakcije između Genca Gulana iz Istanbula i Yeliz Čelebić iz Sarajeva. Ovaj projekat se referiše na operu Wolfganga Amadeusa Mozarta Otmica iz saraja (1782) i povezuje je sa Sarajevom. Gulan i Čelebić, koji zajedno rade već skoro 20 godina, realizirat će Bijeg iz Saraja posebno za grad Sarajevo i Umjetničku galeriju Bosne i Hercegovine.

Za ovaj projekat Genco Gulan stvara novu seriju slika. Njegove slike prikazuju različite palače iz cijelog svijeta, uključujući Versailles i onu u Fatehpur Sikriju, među mnogim drugima. Umjetnik se također oslanja na duboko ukorijenjenu historiju Sarajeva i njegovu arhitekturu. Kroz riječ „saraj“ referira se i na ime i sjećanja na Sarajevo, koje je postalo olimpijski grad (1984). Likovi na Gulanovim slikama djeluju kao da bježe, ali ne znamo zašto, ni gdje bježe – niti odakle…

Performans Yeliz Čelebić fokusira se na utjelovljenje emocija, u dijalogu s Gulanovim konceptom funkcionisanja arhitektonskih tijela. Njen performans ima za cilj da izazove emocionalnu reakciju kroz arije lika Konstance iz opere Otmica iz saraja. Čelebić citira Konstancu:

„Tuga posta moja sudbina, jer mi tebe uzeše. Kao ruža crvom načeta, kao trava u zimskom mahovlju, tako moj život u mukama vene.“

(Prevedeno iz libreta koji je napisao Gotlieb Stephanie, prema libretu Christopha Friedricha Bretznera)

Čelebić ove riječi pretače u svoj performans uz muzičku podlogu koju je komponovao francuski audiovizualni umjetnik Armand Lesecq, postavljajući pitanje: „Da li je moguće gledati emocije drugih?“ Kao metaforički narativ izražavanja osjećaja, ovaj rad istražuje sjećanje – kao mjesto na kojem se ponovo susrećemo sa voljenima.

Umjetnički projekat Genca Gulana i Yeliz Čelebić Bijeg iz saraja istražuje dualnost koncepta orijentalizma kroz prikaze bijega, ponovnog susreta i centrifugalnog kretanja, s ciljem da prevaziđe riječi i slike te zadre u složenije stvarnosti.

zložba će biti otvorena za posjetioce do 6. juna 2025. godine.

Međunarodni festival književnosti Bookstan – 10. jubilarni

U prvoj sedmici jula, od 2. do 5, održat će se Međunarodni festival književnosti Bookstan – jubilarni, 10. po redu. Tema ovogodišnjeg izdanja festivala je Deto(nacija) i Booktan će tom prilikom ugostiti renomirane književnike, izdavače, prevodioce i druge stručnjake iz oblasti književnosti iz gotovo 15 zemalja.

„Detonacija“ je jedna od onih riječi koje nas podsjećaju da, kada se stvarnost kakvu poznajemo razara, netaknutim ostaju riječi da je opišu, da joj svjedoče. Čak i u očitoj odsutnosti smisla, prisutne su riječi koje bi o tome mogle govoriti. Pjesma vijetnamsko-američkog autora Oceana Vuonga, naslovljena „DETO(NACIJA)“, nam ove godine, povodom jubilarnog desetog izdanja Međunarodnog festivala književnosti Bookstan, služi kao nadahnuće i motiv za traganjem „umjetnog“ korijena riječi pa, ovako raščlanjena, „deto-nacija“ ohrabruje da u njoj uvidimo značenje koje je bitno duhu našeg doba: isjeći komad dana / iz kao bomba blještave stranice. // Dovoljno je svjetlosti da se u njoj utopiš, / ali nikad dovoljno da prodre u kosti// & ostane. (prev. Ulvija Tanović).

Desetogodišnja povijest Bookstana niže teme uokvirene konceptima poput „granica i ograničenja“, „fantoma slobode“ i „opsadnog stanja“. Dosadašnjim radom, Bookstan smo posvetili razbijanju globalnih podjela  gostovanjima autora krhkih identiteta i manjinskih pripadnosti, istraživanju vidika slobode, fluidnih narativa i kolonijalne historije, propitivanju načina na koje se književni kosmos razvija uslijed društvenog haosa, kao i mehanizama kojima se život i umjetnost međusobno opsjedaju.

Naše teme su općenito zabrinute nad nasiljem koje si ljudi međusobno nanose, razlozima i učincima destrukcije društva i etičkih principa koji se činjenično nište, a potom uskrsavaju putem − neizbježno literarnog − traganja za smislom naših rušilačkih tendencija. Upravo nas ta nada u smisao, ta potreba za smislom, vraća književnosti kao osovini našeg znanja, našeg značenja u (suštinski literarnoj) stvarnosti.

Lamija Milišić, izvršna direktorica festivala

Istoimena pjesma Oceana Vuonga poslužila je kao inspiracija za ovogodišnju temu. Pjesma će biti objavljena kao dio zbirke „Noćno nebo s prostrijelnim ranama” u izdanju Buybooka. Zbirku s engleskog jezika prevodi Ulvija Tanović.

Donosimo je u nastavku:

Deto(nacija)

Ima vic koji se završava sa—ha?

To bomba kaže evo ti ga otac.

Eto ti ga otac u

plućima. Vidi kako je lakša

zemlja—nakon svega.

Čak i napisati otac

znači isjeći komad dana

iz kao bomba blještave stranice.

Dovoljno je svjetlosti da se u njoj utopiš

ali nikad dovoljno da prodre u kosti

& ostane. Ne ostaj ovdje, rekao je, dječače moj

slomljeni imenima cvijeća. Ne plači

više. Zato sam pobjegao. Pobjegao sam u noć.

Noć: to moja sjenka raste

ka mom ocu

Translate »