Kategorija: Vijesti iz Centra

Vijesti iz Centra za kulturnu i medijsku dekontaminaciju

USAID Diaspora Invest otvorio treći poziv za dodjelu bespovratnih sredstava

Danas je otvoren novi javni poziv za dodjelu bespovratnih sredstava u sklopu aktivnosti USAID Projekta “Diaspora Invest”.  Riječ je o grant programu koji podržava mala i srednja preduzeća, a koja nisu starija od tri godine te su dijelom ili u potpunosti u vlasništvu investitora iz bosanskohercegovačke dijaspore.
 
“USAID Diaspora Invest je kroz dva poziva već ostvario saradnju sa investitorima širom zemlje, te uspješne priče i primjeri iz prakse pokazuju da je ovaj grant program pozitivno prihvaćen u poslovnoj zajednice. Izuzetno je važno da kroz potporu investitorima otvorimo prostor za ulaganja, podržimo otvaranje novih radnih mjesta i uvođenje novih tehnologija u BiH. Planirano je održavanje info sesija u okviru kojih će potencijalni aplikanti saznati više o načinu prijave, a sve informacije su dostupne i na Diasporainvest.ba”, pojašnjavaju iz USAID Projekta “Diaspora Invest”.
 
Javni poziv je otvoren od 27.08.2018. do 01.10.2018., a aplikacije se ispunjavaju online na www.grant.diasporainvest.ba  uz slanje kopije prijave putem pošte. Prva prezentacija će se održati u partnerstvu sa Privrednom komorom Federacije BiH u 11 sati 31.08. u Sarajevu. Nakon toga će u toku mjeseca biti održane info sesije u Trebinju, Širokom Brijegu, Bihaću, Banjoj Luci i Brčkom.
 
.

LGBTI.ba: Heteroseksualne i cisrodne osobe moraju otvoreno prozivati homofobiju, bifobiju i transfobiju

Piše: Selma Kešetović
Foto: pridenation.lgbt

Borba protiv svekolike diskriminacije LGBTI osoba nije borba samo onih koji/e su tom diskiminacijom izravno pogođeni/e. Ona je i borba svih nas koji želimo vidjeti vladavinu prava i ravnopravnost svih građana i građanki Bosne i Hercegovine. Stoga smo postavili/e pitanje bh. aktivistima/cama kako heteroseksualne i cisrodne osobe mogu pomoći u borbi za LGBTI prava.

Goran Zorić iz Centra za mlade Kvart iz Prijedora, naš prvi sagovornik, odbio je bilo kakvu dihotmiju: “Osjećaj za pravdu i jednakost nije isključivo rezervisan za pripadnike/ice LGBTI populacije ili bilo koje druge manjinske grupe. Riječ je o univerzalnim humanističkim principima i vrijednostima. U tom smislu, ne mislim da straight osobe trebaju iz nekog specifičnog razloga podržavati borbu za LGBTI prava i njihov položaj u društvu – dovoljno je jednostavno reagovati na nepravdu. Ovdje nije riječ o borbi za neke partikularne interese, već o borbi za jednakije i solidarnije društvo za sve nas. Osim toga, većina straight osoba je po nekoj svojoj karakteristici, u nekom momentu svog života, bila u manjini, pa mi se čini da se i to iskustvo može iskoristiti za identifikaciju i bolje razumijevanje toga šta znači biti marginalizovan i potlačen, i koliko je bitno izboriti se za sebe. U našem društvu je LGBTI pokret još uvijek nedovoljno razvijen da bi se bez pomoći straight osoba mogao izboriti za prava i bolji položaj u društvu, te je zato ova podrška veoma značajna.”

No, Marija Vuletić iz Fondacije CURE, kako iz svog LGBTI aktivističkog, tako i feminističkog iskustva, smatra da heteroseksualne osobe uživaju određene privilegije koje LGBTI osobe nemaju, i da ih itekako moraju biti svjesni/e: “Poručila bih im da nikada ne zanemare i ne zaborave svoju poziciju moći i da nam početne tačke nikada nisu iste, niti će ikada biti. Mogu da nam daju podršku tako što će razumjeti našu početnu tačku, i ne nametati svoje stavove koji dolaze iz privilegovane pozicije. Također, mogu uvijek javno da govore o tome, da se zalažu protiv govora mržnje koje im servira okruženje i da dolaze na događaje (javne i manje javne) da bi podržali/e sve segmente LGBTI egzistencije.”

Osvješćivanje privilegije nije proces okrivljavanja, niti podcrtavanje nepomirljivih razlika, nego je upravo to osnovno polje iz kojeg heteroseksualne i cisrodne osobe mogu najbolje djelovati – tako što će svoje privilegije dijeliti i reagirati kada LGBTI osobe zbog vlastite sigurnosti to ne mogu. Vladana Vasić iz Sarajevskog otvorenog centra ističe da heteroseksualne osobe moraju izaći iz svoje zone komfora tako što će otvoreno prozivati homofobiju, bifobiju i trasfobiju: “Mislim da je prvi korak da prestanu tolerisati homo/bi/transfobiju svojih strejt prijatelja/ica i da reaguju na nju. LGBTI osobe nemaju uvijek privilegiju da to urade, ali njihovi strejt prijatelji mogu. Ako nešto ne biste tolerisali kada su u pitanju vaši strejt prijatelje/ice, nemojte ni za svoje LGBTI prijatelje/ice. Najbanalniji primjer: ja možda neću reagovati kada neko u društvu kaže da je razumljivo da se ljudima ne sviđa gledati dva muškarca ili dvije žene u kinu na SFF-u, ali moji stejt prijatelji/ice bi trebali/e reći da kao što nam je normalno gledati strejt par, jednako je tako normalno gledati gej ili lezbijski par. Bitno je dignuti glas za one koji tu privilegiju nemaju jer njihova reakcija može ugroziti njihovu sigurnost.”

Djelovanje iz poznavanja privilegija je ključno, slaže se i aktivistkinja Dragana Garić: “Straight ljudi mogu dosta i na razne načine pomoći. Mogu propitati svoje privilegije i u skladu sa njima djelovati, te podržati svoje LGBTI prijatelje/ica kako na ličnom, tako i na političkom nivou. Da ih pitaju kako su i šta mogu učiniti za njih u različitim situacijama. Meni je bilo simpa kada sam dobila rainbow jastučnicu od svoje straight drugarice i poslije sam vidjela da je istu kupila i svojoj kćerci koja ima četiri godine. Sa jednom drugom straight drugaricom bih se držala za ruke i šetale bismo kao da smo par, a kad bi nam neko nešto dobacio, zajedno bismo se suprostavile. To je bilo baš davno, prije desetak godina, sada više ne živimo u istom gradu, ali recimo, ona mi svake godine kada je Mjesec ponosa napiše predivnu poruku podrške i ohrabrenja, i šalje mi fotke sa dyke marševa i prajda. To su sitnice koje znače.”

Na kraju, šutnja je naš najveći neprijatelj jer ona generiše status quo. LGBTI osobe nisu izolirane, nego zajedno sa ostalim građanima/kama BiH trpe razne nepravde i nemogućnosti, ali za razliku od svojih heteroseksualnih i cisrodnih sugrađana/ki, trpe i dodatnu diskriminaciju na osnovu svog seksualnog i rodnog identiteta. Upravo iz tog saznanja heteroseksualne i cisrodne osobe mogu napraviti veliku promjenu, iskoristivši svaku šansu da pomognu svojim LGBTI sugrađanima/kama na putu do ravnopravnosti.

Aktivisti obilježili godišnjicu od policijske intervencije u Kruščici

Projekcijom u Fojnici zavrešen je niz od tri projekcije filma „Plavo srce“ u Bosni i Hercegovini.

Film je prikazan u Banjaluci, Fojnici i Kruščici, gdje se prije tačno godinu dana desio incident zbog intervencije specijalne policije gdje je povrijeđeno nekoliko mještana ovog mjesta.

 Brojni gledaoci imali su priliku da vide borbu običnog čovjeka za očuvanje rijeka prikazanu kroz priče iz tri države Balkana, Albaniju, Makedoniju i Bosnu i Hrcegovinu.

Film “Plavo srce” je nedavno prikazan i na Sarajevo film festivalu.

Nakon projekcije u Banjaluci posjetioci su razmijenili mišljenja o planovima za novu hodroelektranu na Vrbasu, HE Krupa. Najavljene su aktivnosti Koalicije za Vrbas, koju čini oko 30 udruženja iz Banjaluke, koja aktivno kreće u borbu protiv ovog projekta.

Film je u Kruščici prikazan na samu godišnjicu napada policije na žene iz ovog mjesta koje su hrabro čuvale svoju rijeku i nisu ustuknule pred policiskom palicom koja je podignuta da bi investitor mogao da profitira na račun ove rijeke i lokalne zajednice.

Mještani Kruščice su se prisjetili ovog događaja i koliko god da im je bilo teško dobili su dodatnu snagu da se bore protiv nepravde i protiv povlađivanja pojedincima na štetu lokalnih zajednica. Dok se ne raskinu koncesije za ove hidroelektrane oni neće odustati. To su dokazali i 17.8. ne dozvolivši mašinama da prođu kada je investitor pokušao da nastavi sa radovima.

U Fojnici je još jednom obilježena pobjeda ovih mještana koji su dežurali 325 dana u kanjonu rijeke Željeznice i sačuvali svoju rijeku. Ugovori za koncesije za hidroelektrane protiv kojih su se borili su istekli ove godine i više nisu obnovljeni. Oni su sada konačno sigurni da su uspjeli.

Više informacija o kampanji i filmu potražite na stranici https://blueheart.patagonia.com/.

 

Pčelari iz cijele regije zajedno u borbi protiv patvorenog meda

Predstavnici Saveza pčelara Federacije BiH i Saveza udruženja pčelara Republike Srpske su, uz podršku USAID/Sweden FARMA II Projekta, učestvovali na zajedničkom sastanku predstavnika pčelarskih udruženja iz cijele regije koji se održao na 56. Međunarodnom sajmu poljoprivrede i prehrane u Gornjoj Radgoni u Sloveniji. Tom prilikom je potpisana zajednička Deklaracija o ugroženosti pčela i borbi protiv krivotvorenih pčelinjih proizvoda. Deklaraciju su potpisali pčelari iz BiH, Hrvatske, Srbije, Crne Gore i Slovenije.

 “Konstatujemo da se poljoprivredno okruženje mijenja, i to u pravcu sve veće ugroženosti pčela i ostalih oprašivača. Glavne poteškoće su sve veća prisutnost intenzivne poljoprivrede, velika upotreba pesticida, globalne klimatske promjene, kao i nove bolesti pčela. Na tržištu se pojavljuje falsifikovani med, koji često nije proizvod pčela i nije rezultat rada pčelara, kao i med nepoznatog izvora, koji potrošače zavaravaju, a za pčelare predstavljaju nelojalnu konkurenciju”, poručuju pčelari.

 Pčelari traže proglašenje medonosnih pčela ugroženom vrstom i donošenje mjera za njihovu zaštitu, zagovaraju aktivno osvješćivanje potrošača o značaju konzumiranja lokalno proizvedenih pčelinjih proizvoda. Pozivaju nadležne službe na nacionalnom nivou i na nivou Evropske unije da intenzivnije sprečavaju pojavu falsifikovanog meda na tržištu i prema potrebi mijenjaju zakonodavstvo o obilježavanju meda.

 “Pčelari pozivaju nacionalne vlade da podrže zajednička zalaganja za proglašavanje pčela ugroženom vrstom, te da osiguraju više sredstava za promociju lokalnih proizvoda. Također, pozivamo nadležne službe da u poljoprivrednim programima namijene dodatna sredstva za podsticanje sadnje medonosnih kultura na poljoprivrednim površinama, podstiču kupovinu lokalno proizvedenih pčelinjih proizvoda, neposredno kod proizvođača, i da o prednostima neposredne kupovine osvješćuju potrošače te pooštre nadzor falsifikovanog meda, kako na nacionalnom nivou tako i na širem tržištu”, stoji u tekstu Deklaracije.

 USAID/Sweden FARMA II Projekat je u saradnji sa pčelarima već realizovao treninge sa javnim i privatnim sektorom o kontroli kvalitete meda, podržao je akreditaciju Federalnog agromeditarnskog zavoda za testiranje porijekla meda, a aktivno doprinosi i u procesu reforme važećih zakonskih i podzakonskih akata koji se tiču ovog sektora.

Ljekovito bilje prilika za razvoj istočne Hercegovine

Iz Ljubinja, gradića na istoku Hercegovine, stiže pozitivna priča o preradi ljekovitog bilja, te načinima kako su se lokalni proizvođači izborili sa promjenama na svjetskom tržištu. I dok se očekuju nove prilike za izvoz, raste broj lokalnih proizvođača, a uprkos izazovima, u Ljubinju su istrajni da naprave iskorak i napreduju.

„Bavimo se otkupom i primarnom preradom samoniklog, ljekovitog aromatičnog i začinskog bilja. Proizvodimo čajeve, sadnice, eterična ulja, biljne kapi i kozmetičke proizvode. Najvažnije za nas je da smo zaokružili proces proizovdnje, od sjemena do gotovog proizvoda“, kaže nam direktor kompanije „LjBilje“ Branko Baroš.

Nakon prve godine postojanja primjetili su nedostatak pojedinih biljnih vrsta što ih je navelo da počnu sa podizanjem plantažnih zasada. To je bila ključna tačka u njihovom daljem rastu. Fokus rada bio im je širenje kooperantske mreže i osiguranje sjemenskog i sadnog materijala.

„U ljetnom periodu, pod užarenim hercegovačkim nebom sabiremo plodove svog rada, aktuelna je žetva lavande, smilja, ruzmarina, žalfije. Ubrano bilje dijelom destilišemo, dijelom sušimo u vlastitom pogonu“, dodaje Baroš iz „LjBilja“. USAID/Sweden FARMA II Projekat im je omogućio nabavku opreme za proizvodnju kozmetičkih preparata. „Sada se na tržištu može naći dnevna krema od smilja i lavande, a radimo na razvoju i novih proizvoda. Ključna poruka je da ‘tuđe nije bolje’. Prepoznati, cijeniti i s ljubavlju moramo ulagati u ono što nam je priroda dala. Poljoprivrednici svoju priliku trebaju tražiti u udruživanju i zajedničkom nastupu na inostranom tržištu. Kvalitet i znanje su naš najveći adut“ zaključuje Baroš.

Dok u Ljubinje dolaze potencijalni partneri za distribuciju proizvoda na regionalnom i globalnom nivou, zajednica vjeruje da ovakve investicije mogu donijeti novu priliku za razvoj cijele istočne Hercegovine.

10. Konferencija edukatora i edukatorica u Sarajevu

U Hotelu Holiday u Sarajevu, od 23. do 26.08.2018. godine će se održati deseta po redu Regionalna konferencija edukatora i edukatorica.  Konferencija okuplja preko 300 nastavnika i nastavnica sa svih nivoa obrazovanja, iz šest zemalja bivše Jugosavije, ima preko 100 prezentacija i radionica i više od 140 predavača.

Pored stručne razmjene i predstavljanja najboljih praksi u obrazovanju, te dobitnika/ca nagrade za inovativne nastavnike u BiH, ovogodišnja konferencija „Nastavnici u akciji“ biće prilika za pokretanje dijaloga sa građanima/kama o tome kakvo obrazovanje želimo i trebamo za našu djecu, koje vrijednosti trebamo promovisati, kako pomoći djeci da razviju kritičko promišljanje i mnoga druga.

Tokom subotnjeg popodneva u Štrosmajerovoj ulici će biti organizovane aktivnosti za djecu svih uzrasta, a za to vrijeme roditelji mogu „popiti kafu sa…“ odgajateljima, psiholozima, nastavicima i drugim stručnjacima iz obrazovanja. Učesnici Konferencije će anketirati građane/ke, a poruke koje žele poslati inovativni nastavici iz BiH i drugih zemalja moći ćete pročitati na posterima postavljenim u izlozima trgovina u centru Sarajeva.

POZIVAMO VAS DA NAM SE PRIDRUŽITE U SUBOTU, 26.08., NA BROJNIM LOKACIJAMA U GRADU KAKO BISMO UZ VAŠU POMOĆ PODIJELILI SJAJNE PRIČE I PORUKE

NASTAVNIKA I NASTAVNICA U AKCIJI.

Više o Konferenciji na http://www.sbs.ba/10-regionalna-konferencija/

Program Konferencije http://www.sbs.ba/pogledajte-program-10-regionalne-konferencije-edukatora-nastavnici-u-akciji/

Javni poziv za podršku poslovnim idejama kroz poslovni inkubator “BeeZone”

U okviru projekta „TRIK za nove mogućnosti u zapošljavanju i poduzetništvu“ raspisan je drugi Javni poziv za apliciranje za mjesto u Inkubatoru Centra za edukaciju mladih u Travniku „Bee Zone“. Projekt se implementira u okviru krovnog projekta „Podrška lokalnim partnerstvima za zapošljavanje u Bosni i Hercegovini“, kojeg financira EU, a provodi Međunarodna organizacija rada (ILO).

Poslovni Inkubator je odjel Centra za edukaciju mladih u Travniku koji pomaže mladim poduzetnicima  u razvijanju poslovnih ideja i stvaranju novih poslova.

Preduzećima u inkubatoru „Bee Zone“ nudimo:

  • pozitivno poduzetničko okruženje;
  • stručnu podršku u jačanju preduzetničkih vještina;
  • stručnu podršku u razvoju poslovnog modela;
  • mentorsku podršku u razradi i finalizaciji poslovnog plana;
  • podršku u javnom prezentiranju i prezentiranju ideje investitorima;
  • finansijsku podršku u izradi prototipa proizvoda i/ili usluge;
  • finansijsku investiciju i dugoročno mentorstvo, zavisno od pokazatelja biznis plana i ocjene stručne komisije.

 Inovativne ideje koje imaju potencijal rasta i stvaranja novih radnih mjesta moći će koristiti bespovratna start up sredstva u vrijednosti do 10 000 KM po jednom aplikantu.

Na poziv mogu aplicirati osobe od 18-35 godina iz Bosne i Hercegovine i inostranstva, koje imaju inovativne ideje bazirane na znanju i žele pokrenuti vlastiti posao.

Javni poziv je otvoren do 21. septembra 2018. godine.

Vodeći partner u projektu je Regionalna razvojna agencija za regiju Centralna BiH – REZ, a partneri su: Općina Travnik, Centar za edukaciju mladih – CEM, Sveučilište/Univerzitet “Vitez” u Travniku, Služba za zapošljavanje SBK/KSB, GS tmt d.o.o. Travnik i NOBIL d.o.o. Nova Bila.

JAVNI POZIV i APLIKACIJSKI OBRAZAC u cjelosti možete preuzeti  na:

www.rez.ba

 www.cem.ba

www.beezone.ba

Projekcija filma “Plavo srce”

Centar za životnu sredinu Vas poziva na projekciju filma “Plavo srce” na ljetnjoj pozornici tvrđave Kastel u Banjaluci, u četvrtak, 23. avgusta sa početkom u 21 čas.

U slučaju kiše projekcija će se održati u Domu omladine.

Ovaj film je dio kampanje “Sačuvajmo plavo srce Evrope” (https://www.balkanrivers.net/), koju provode Patagonia, Euronatur i Riverwatch sa lokalnim partnerima.

Nažalost, više od 3000 hidroenergetskih objekata je planirano ili je u procesu izgradnje na posljednjim evropskim divljim rijekama na Balkanu koje će uzrokovati ogromne štete ovim rijekama, prirodi i lokalnim zajednicama.

Film “Plavo srce” govori o borbi za rijeku Vjosu u Albaniji, najveću slobodnotekuću rijeku u Evropi, o naporima da se sačuva ugroženi balkanski ris u Makedoniji i o ženama Kruščice u Bosni i Hercegovini koje već godinu dana dežuraju na mostu i sprječavaju početak izgradnje hidroelektrana na rijeci Kruščici.

Nakon Banjaluke slijede projekcije u Kruščici u petak, 24. Avgusta, sa početkom u 21 čas i u Fojnici u subotu, 25. avgusta, sa početkom takođe u 21 čas.

11. Weekend Media Festival

Printani mediji nekada su na svojim internetskim portalima objavljivali gotovo isti sadržaj kao i u svojim novinama. Danas digitalne platforme imaju vlastite forme te originalne načine prenošenja informacija i pričanja priča koji se bitno razlikuju od stvaranja sadržaja za tradicionalne medije.

Digitalni mediji, kao sredstvo informisanja i edukacije, počeli su pažljivo balansirati produkciju vlastitog sadržaja poput analiza i kolumni te brzih vijesti koje čitatelji očekuju na portalu. No, novinari i urednici i dalje se nalaze pred izazovom na koji način u velikoj dnevnoj produkciji istaknuti kvalitetne teme i podići njihovu čitanost, a s druge strane, i dalje biti prvi koji će objaviti vijest.

Više nije isto niti uređivanje naslovnica internetskih portala koje su se nekad uređivale tek nekoliko puta dnevno. Danas korisnik očekuje nove informacije na naslovnici svaki put kad posjeti portal. Stoga ne čudi što trendovi pokazuju značajan porast produkcije članaka, s nekadašnjih desetak na nekoliko stotina tekstova dnevno.

Uz sve veću produkciju sadržaja, vidljiv je i porast konzumacije te zadržavanja na internetskim portalima. U posljednjih deset godina, pokazalo je istraživanje Gemiusa, vrijeme zadržavanja na digitalnim platformama poraslo je za čak 50 do 100 posto na mjesečnoj razini.

Na panelu “New world order: Kako proizvoditi sadržaj za digitalno doba“ Weekend Media Festival okupit će predstavnike ključnih medija kako bi nam pojasnili koje su to specifičnosti proizvodnje i distribucije sadržaja u digitalu.

Najveći regionalni komunikacijski festival ove se godine održava od 20. do 23. septembra, kao i uvijek u bivšoj tvornici duhana u Rovinju, a partneri festivala ove su godine Francuska i Njemačka. Svi marketingaši svoje radove mogu prijaviti na sedmi po redu BalCannes, a najbolje digitalne radove u regiji predstavit će najvažnija digitalna nagrada, SoMo Borac.

Osim po konstruktivnim, a ponekad i provokativnim raspravama o trendovima u komunikacijskoj industriji, Weekend je poznat i po najboljim zabavama. I ove godine nas očekuje raznovrstan muzički program i druženja do dugo u noć.

Pop-up izložba Muzeja ratnog djetinjstva

Povodom Svjetskog humanitarnog dana, 19. augusta, Muzej ratnog djetinjstva organizuje pop-up izložbu “Mir pripada svima” na Trgu djece Sarajeva (ispred BBI Centra). Ova postavka ujedno je i najava veće izložbe o iskustvu djece izbjeglica iz Sirije koju Muzej trenutno priprema.

Nakon uspješnog razvoja projekta u Bosni i Hercegovini, Muzej je 2017. godine započeo prve projekte van BiH, uključujući i projekt u Libanu gdje u izbjegličkim kampovima dokumentuje iskustvo djece izbjeglica iz Sirije. Na ovoj pop-up izložbi bit će predstavljeno 17 predmeta i priča koje su prikupljene u izbjegličkim kampovima u Libanu u saradnji sa četiri partnerske organizacije: Basmeh & Zeitooneh, SadalSuud Foundation, From Syria with Love i Sawa Foundation. Svi izloženi materijali prikupljeni su u skladu sa metodologijom i politikom zaštite djece Muzeja ratnog djetinjstva.

Izložba “Mir pripada svima” bit će otvorena 19. augusta, od 11 do 19 sati, i besplatno će je moći pogledati svi posjetioci i građani Sarajeva. Osim izložbe, bit će organizovane i radionice za djecu, što i ovu aktivnost Muzeja ratnog djetinjstva čini posebno pogodnom za porodice. Izložba je organizovana u saradnji sa Caritas Italiana, Youth for Peace i UNHCR-om.