Kategorija: Vijesti iz Centra

Vijesti iz Centra za kulturnu i medijsku dekontaminaciju

Novi kontejneri za e-otpad u Kantonu Sarajevo

U saradnji sa nadležnim općinama ZEOS eko-sistem je finansirao nabavku i organizovao postavljanje uličnih kontejnera za e-otpad u Općini Stari Grad, Općini Centar, Općini Novo Sarajevo, Općini Novi Grad, Općini Vogošća, Općini Ilidža, Općini Hadžići, Općini Ilijaš, Općini Konjic i Gradu Mostaru. Kontejneri svim građanima omogućavaju pravilno odlaganje električnog i elektronskog otpada (e-otpada), a time posljedično utiču na poboljšanje stanja okoliša, sa obzirom da se u tom slučaju ovaj otpad više ne odlaže na deponiju. 

Pozivamo građane da besplatno koriste ovu infrastrukturu i da brinu o okolini u kojoj žive.

Novi kontejneri su postavljeni na sljedeće lokacije:

Općina Stari Grad

  • Bistrik iznad broja 50, Stari Grad
  • Zelenih beretki, preko puta broja 10
  • Safvet-bega Bašagića 69

Općina Hadžići

 

  • Džamijska, Hadžići

 

Općina Ilidža

 

  • Barska 59-I – Waves Centar Ilidža

 

Općina Novi Grad

 

  • Adija Mulabegovića 17.
  • Trg grada Prato 8.
  • Salke Lagumdžije 14.
  • Semira Frašte 9.
  • Gradačačka 1.

 

Općina Novo Sarajevo

 

  • Džemala Bijedića 73.
  • Paromlinska, raskrsnica sa Envera Šehovića
  • Topal Osman-paše 14.
  • Hamdije Čemerlića 45.
  • Ložionička 16, Tržni centar Merkator
  • Zmaja od Bosne 7, Importanne Centar
  • Azize Šaćirbegović 81

 

Općina Centar

 

  • Ul. Kapitol br. 12.
  • Hamdije Kreševljakovića

 

Općina Vogošća

 

  • Ulica 24. juna

 

Općina Konjic

 

  • Maršala Tita 62, Konjic
  • Gradska pijaca, Konjic

 

Grad Mostar

  • Zalik 4b, Mostar
  • Kralja Tomislava 9, Mostar

E-otpad je termin za sve pokvarene/odbačene/zastarjele uređaje koji su radili na struju ili baterije.

Kartu sa adresama, slikama i buduće nove lokacije pogledajte ovdje: http://zeos.ba/pages/11/lokacije-i-preuzimanje

4 trke “Za nekog s autizmom”

Autizam je razvojni poremećaj koji se očituje po teškoćama u socijalnoj interakciji , verbalnoj i neverbalnoj komunikaciji , te sa ograničenim i ponavljajućim ponašanjem. Ova stručna definicija samo je na akademski način rekla ono s čim se roditelji djece s autizmom susreću svakodnevno. I puno više od toga.

Nažalost, kod nas je pred djecom s autizmom daleko više prepreka nego što bi ih trebalo biti. Ono što je većini nas sasvim uobičajeno, poput popravke zuba, za djecu s autizmom i njihove roditelje često je nepremostiva prepreka. Ovo je samo jedan od primjera, a ima ih mnogo. Ako se autizam ne vidi, ne znači da nije problem.

Kako bi savladali prepreke na putu razvoja djece s autizmom, na incijativu roditelja djece sa autizmom,  stručnjaci edukovani za rad sa djecom u autističnom spektru udružili su se i formirali Centar za ranu intervenciju „Mali svijet“ u Bistarcu kod Tuzle. Sva naučna istraživanja govore da  su rano prepoznavanje i rana  rehabilitacija ključ za uspješan razvoj djece s autizmom. Danas su djeca koja su pohađala  tretmane u Malom svijetu učenici osnovnih škola, napreduju, uče, druže se i nastupaju na školskim priredbama. Velika je to stvar koja bez „Malog svijeta“ ne bi bila moguća. Koliko je „Mali svijet“ važan govori i to što se radi o tek trećem takvom Centru u Bosni i Hercegovini i jedinom u sjeveroistočnoj Bosni.

Problema je mnogo. Jedan od najvećih je financiranje „Malog svijeta“. Centar se bori za opstanak od samoga osnivanja. Puno je toga što se može uraditi da bi se poboljšali uslovi tretmana i boravka djece u Centru. Nabavka peleta, nastavnih sredstava za rad s djecom i bolji uslovi za rad jedan su od prioriteta.

Upravo zbog toga su roditelji polaznika „Malog svijeta“ odlučili organizirati „4 trke za nekog sa autizmom“ u sklopu ovogodišnjeg „3. tuzlanskog noćnog polumaratona“. Zahvaljujući divnoj suradnji sa prijateljima iz ARK Rekrativci Tuzla u sklopu sve četiri trke, trčat će se kampanja “Za nekoga s autizmom” tokom koje će biti prodavani metri i kilometri, a sve u cilju pomoći i podrške Centru „Mali svijet“.

Kilometre će prodavati i veliki i mali trkači. Trčat će djeca s autizmom, njihovi roditelji, građani, profesionalni trkači, volonteri, aktivisti i svi dobri ljudi. Sav prikupljeni novac iskoristit će se za potrebe rehabilitacije djece i njihovog Centra „Mali svijet“.

Treći tuzlanski noćni polumaraton počinje 20. jula na Trgu slobode u Tuzli. Dječije trke startaju u 19:30, a trke na 5 i 21 kilometar u 20:30. Prijavu trkača koji će prodavati svoje metre i kilometre za nekoga s autizmom možete izvršiti porukom na fb profilu:

https://www.facebook.com/vanchica

ili pozivom ili porukom (gsm/viber/whatsup) na broj telefona:

+387 61 389 580 Ivana Pašić

Na noć dešavanja 3. tuzlanskog polumaratona na štandu „Malog svijeta“ na Trgu slobode u Tuzli bit će prisutan spisak svih trkača od kojih možete otkupiti kilometre.

Fondacija tuzlanske zajednice pomoći će ovim hrabrim roditeljima i njihovim mališanima da prikupe sredstva. Fondacija je stavila na raspolaganje svoju platformu za doniranje „Doniraj.ba“. Ukoliko želite podržati ovu humanu akciju možete to učiniti na linku:

http://doniraj.ba/project/view/4-trke-za-nekog-sa-autizmom

Osim toga, „Trku za nekog sa autizmom“ možete podržati i direktnom uplatom na račun Fondacije tuzlanske zajednice  1321 0020 0707 4926 u NLB banci s naznakom „Za nekog sa autizmom“.

Minimalna cijena jednog metra je slobodna. Cijenu odlučujete Vi sami! Vidimo se u subotu 20. jula u 19:30 na Trgu slobode u Tuzli. Ima mjesta za sve! Podržimo naše trkače i učinimo „Mali svijet“ toplijim mjestom.

lgbti.ba: Dolazimo u Sarajevo u ime solidarnosti i jedinstva

Piše: Mirza Halilčević

Bosna i Hercegovina će ove godine, zajedno sa Sjevernom Makedonijom (čija se prva povorka desila u subotu, 29. juna), prvi put organizirati povorku ponosa, čime će se i zvanično pridružiti zemljama regiona gdje se povorke ponosa godinama održavaju. Zagrebačka povorka ponosa ove godine proslavila je i svoje punoljetstvo, te je, uz beogradsku, svakako jedna od najstarijih u našoj regiji.

Pozitivne prakse rada i procesi učenja predstavljaju aktivistički kapital koji je nastao zajedničkim radom i saradnjom. Iako u zemljama regiona postoje značajne razlike koje se odnose na kvalitet i uslove života LGBTI osoba, neke stvari su također i vrlo slične. Bosna i Hercegovina  je prema tome mnogo bliža Srbiji, Crnoj Gori ili Makedoniji, nego Holandiji, Švedskoj ili Finskoj, kako u odnosu na standard života LGBTI osoba, tako i kulturološki. Ovo, ipak, ne znači da bh. LGBTI pokret ne treba da uči i prati procese svih drugih zemalja svijeta, pa i onih značajno razvijenijih, nego da je bitno moći se pozicionirati u odnosu na širu perspektivu i standard. Organizatori/ce beogradske povorke sličnog su mišljenja.

“Zemlje bivše SFRJ imaju sličan mentalitet, samim tim se i zajednica susreće sa sličnim izazovima. Ovo nam pomaže da predvidimo potencijalne probleme, ali i da lakše rešavamo postojeće. Sa druge strane, solidarnost i podrška su važni i umeju da puno znače, jer aktivizam nije uvek tako lagan i lep posao kao što se to čini. Beograd prajd će, naravno, biti uz Sarajevo 8. septembra da zajedno osvojimo to novo parče prostora. Bićemo tu da podržimo naše prijatelje/ice, saborkinje/ce, ali i da pošaljemo poruku solidarnosti i jedinstva”, poručili su iz Beograda.

Kao što je i ranije navedeno, Sjeverna Makedonija je ove godine prvi put organizirala povorku ponosa u Skopju, koja je uspješno i bez incidenata održana 29. juna. Organizatori/ce ove povorke otkrivaju kako im je saradnja sa organizatorima/cama regionalnih povorki bila izuzetno važna, te kako su naučili mnogo radeći zajedno. Antonio Mihajlov, jedan od organizatora, kaže: “Mislim da je sama činjenica da smo mogli uspostaviti dobru regionalnu saradnju u okviru Balkan Pride inicijative, kao i van nje, dokaz da se oslanjamo i učimo iz iskustava organiziranja ovakvih događaja u regionu, naročito od Solun Pridea i Beograd Pridea, koji su nama najbliži i po kulturnim specifičnostima i po geografskoj udaljenosti. Saradnja je bitna jer su problemi i potrebe LGBTI zajednice svih ovih balkanskih zemalja, uključujući i Bugarsku, Grčku i Rumuniju, slični, i solidarnost i međusobna pomoć su logični koraci koje treba napraviti. Parada ponosa u Solunu je dosad bila i jedina parada koja je koristila makedonski jezik u svojoj promotivnoj kampanji da bi privukla LGBTI ljude i saveznike, tako da se naše iskustvo organiziranja prve parade ponosa u Skoplju nadovezuje na tu već postojeću saradnju”.

Mihajlov je dodao da dolazi u Sarajevo 8. septembra, da bi se pridružio porukama solidarnosti i ukazao na važnost prevazilaženja administrativnih granica. ”Naravno da ćemo doći – kao i kolege i kolegice iz ostalih prajd organizacija iz regiona. U kontekstima poput balkanskih, gdje politički i javni diskurs često sadrže nacionalističke, isključujuće i diskriminirajuće retorike, dobro je pokazati model saradnje i partnerstva unatoč, etničkim linijama identifikacije. U tome leži i poruka koja želimo poslati regionu iz Sarajeva!”

Saradnja regionalnih organizatora/ica povorki ponosa zaista ima izuzetan potencijal da postane, kako to Mihajlov objašnjava, model partnerstva država Balkana. Poruke koje se šalju putem ovakvog skupa, koji će pohoditi brojni/e građani/ke regiona, zaista prerastaju izolovane zahtjeve LGBTI osoba i čine ovaj skup ozbiljnim političkim protestom. Ovakvom strategijom direktno se utječe i na građenje općeg imidža LGBTI osoba u Bosni i Hercegovini, pa i u regionu, što je, zbog postojane homofobije, izuzetno bitno.

Organizatori povorke ponosa u Prištini nisu krili svoju sreću ni rekacije na najavu prve Bh. povorke ponosa. Kako navode iz Centra za jednakost i slobodu – CEL Kosovo, sa velikim uzbuđenjem dolaze u Sarajevo, i to ne samo organizatori kosovske povorke, nego i mnogi drugi aktivisti/kinje koji/e posjećuju ovaj centar. Oni dodaju kako svim LGBTI osobama u Bosni i Hercegovini žele da imaju slobodu koju zaslužuju, te se nadaju da će se, uslijed vidljivosti povorke ponosa, borbi za LGBT prava pridružiti i mnogi drugi. Na pitanje o važnosti regionalne saradnje oni navode: “Za nas je izuzetno važna spona sa regionom. Stvaranjem konekcija sa državama regiona se direktno pomaže i širenju znanja i iskustva, ali ono što je možda i najvažnije – tako se ujedinjujemo. Mi vjerujemo da, bez obzira što nekad imamo različite situacije, imamo istu borbu. Stvaranjem odnosa sa organizatorima/cama iz regiona je također dobro i za LGBTI osobe na Kosovu, te za njihovo širenje poznanstava i sistema podrške. Uz sve ovo, mislimo i da mnogi/e aktivisti/kinje kontinuirano inspirišu jedni druge, što zapravo daje dodatnu snagu za LGBTI pokret.”

Regionalna saradnja ne mora isključivo biti vezana za razmjenu iskustava pri organiziranju povorke ponosa. Ovakav vid odnosa dobrodošao je i prilikom sprovođenja drugih oblika aktivnosti koje se odnose na unapređenje standarda života LGBTI osoba. Priroda ovakvih odnosa također ne mora uvijek biti profesionalne prirode. Jednako je važan i susret LGBTI osoba iz različitih sredina regiona, te podrška koja se uspostavlja tim putem.

Iz Zagreb Pridea objašnjavaju kako ovakve saradnje postoje zapravo još od samih začetaka LGBTI pokreta u regiji, te kako se još od 2000-tih djeluje solidarno pri organizovanju Povorke ponosa LGBTIQ osoba i obitelji, kao i u vezi edukacijskih, istraživačkih i zagovaračkih aktivnosti. “S obzirom na različite stadije u kojima se nalaze zajednica, pokret, pa i povorke diljem zemalja regije, suradnja između organizatora/ica uvelike doprinosi i osnaživanju zajednice, jer to pokazuje da se ne radi o partikularnom pitanju određene države ili grada, već nečega što se tiče svih nas. Dok je zagrebačka Povorka ponosa mjesto gdje zajednica može koračati s većim osjećajem sigurnosti i opuštenosti, u većini drugih gradova u regiji to je još uvijek nemoguće. Povorke ponosa mijenjaju društvo, što je najvidljivije ako usporedimo zagrebačku Povorku 2002. i 2019. godine, a za to je iznimno važan kontinuitet njihovih održavanja”, navode iz Zagreb Pridea, dodajući kako od početka 2000-tih dolaze u BiH i podržavaju različite aktivnosti LGBTI organizacija. “Iznimno nam je drago i ponosne smo što se Sarajevo priključuje gradovima u regiji koji kroz povorku ponosa pokazuju da može drukčije, ravnopravnije i solidarnije, a da u našim društvima ima mjesta za sve ponosne i hrabre ljude – bez obzira na pozadinu, privilegije i iskustva. Zagreb Pride će i na Bh. povorci ponosa ponovno poručiti kako mi lezbijke, gejevi, biseksualne, trans, inter i kvir osobe, u povorkama ponosa ne marširamo samo za svoja prava. Mi to uvijek činimo za prava svih potlačenih.”

Države i gradovi navedeni u ovom tekstu samo su dio mreže podrške i solidarnosti koja postoji između aktivista/ica i LGBTI osoba regiona. Sa sigurnošću se može kazati kako ovom spisku pripadaju i Crna Gora, kao i Albanija, čiji će aktivisti/ice također pohoditi ovogodišnju prvu Bh. povorku ponosa. U ovakvom sastavu i sa ovakvom podrškom, Sarajevo će 8. septembra sigurno biti centar regiona.

Ovaj tekst je objavljen uz podršku Američke agencije za međunarodnu saradnju (USAID). Stavovi izneseni u ovom tekstu ne odražavaju nužno stav Američke agencije za međunarodnu saradnju (USAID) niti Vlade SAD-a, već isključivo autora/ice.

 

Počela video kampanja podrške Bh. povorci ponosa

Ove godine se obilježava pedeseta godišnjica od organizovanja prve povorke ponosa u svijetu. 28. juna 1969. godine u New Yorku, LGBTIQ osobe pružile su otpor svakodnevnoj represiji. Izašle su na ulicu i suprotstavile se nasilju i omalovažavanju, zahtijevajući poštivanje svojih ljudskih prava. U proteklih pedeset godina, ovaj protest se pretvorio u globalni pokret za zaštitu ljudskih prava LGBTIQ osoba, pokret koji već više od deceniju i po postoji i u Bosni i Hercegovini. Od ove godine, dio tog pokreta je i Bh. povorka ponosa.

Upravo na ovaj datum, 28. juna u Sarajevu na press konferenciji je predstavljena video kampanja podrške u kojoj učestvuje više od 25 javnih ličnosti iz estradnog, pozorišnog, filmskog, književnog, akademskog i medijskog života koje imaju i osjećaju društvenu odgovornost da beskompromisno podrže i šetaju na prvoj Bh. povorci ponosa.

Kampanja se sastoji iz pojedinačnih poruka podrške, te grupnih poruka kroz koje vas pozivaju da i vi podržite povorku i šetate sa nama.

Ponavljamo i ponavljat ćemo da nam je podrška potrebna i jako važna.

Iza nas je više od dva mjeseca otkako je najavljeno održavanje prve Bosanskohercegovačke povorka ponosa. Ovaj period učinio je vidljivim ono o čemu LGBTIQ aktivisti/kinje govore i na šta skreću pažnju više od deceniju. Mi, lezbejke, gej muškarci, biseksualne, transrodne, interspolne i queer osobe u Bosni i Hercegovini, se svakodnevno suočavamo sa nasiljem, pozivanjem na izolaciju i protjerivanje, zastrašivanjem i oduzimanjem slobode u javnom i privatnom prostoru.

Organizacioni odbor prve Bh. povorke ponosa više od godinu dana priprema povorku i radi na tome da se ona održi na najbolji i najsigurniji način. Cilj povorke ponosa jeste bolji i slobodniji život LGBTIQ osoba u cijeloj Bosni i Hercegovini. Da bi život LGBTIQ osoba bio siguran i dostojanstven potrebno je da se cjelokupno društvo uključi u borbu protiv nasilja i diskriminacije, te protiv ograničavanja i oduzimanja slobode. Povorka ponosa može, i uz pomoć podrške šire zajednice hoće napraviti promjenu.

Ovim putem pozivamo sve ostale osobe iz javnog i političkog života, kao i sve građane/ke da se pridruže kampanji tako što će u narednom periodu snimiti video podrške i poslati ga na info@povorkaponosa.ba.

Kampanju ćete moći pratiti na web stranici povorkaponosa.ba, te na društvenim stranicama Bh. povorke ponosa: Facebook, Instagram, Twitter i Youtube.

Govor mržnje: Uvretira za zločin iz mržnje

Piše: Hilma Unkić

Govor mržnje ispoljen u komentarima, nije rijetka pojava u bh. online medijskom prostoru, ali redakcije često ne pronalaze adekvatan način da se nose s ovim problemom. Širenje mržnje i netrpeljivosti na ovaj način, nažalost, ne ostaje uvijek samo problem virtualne zajednice jer ovakav javni diskurs može da dovede i do stvarnih napada usmjerenih ka zajednici koja je izložena govoru mržnje.

Borba protiv javne komunikacije ispunjene mržnjom prema pripadnicima određenih zajednica, ujedno predstavlja i borbu protiv zločina iz mržnje. Govor mržnje se često upravo i definiše kao govor koji može u svojoj konačnici dovesti do nasilja uzrokovanog mržnjom prema drugačijem. U bh. medijskom prostoru, teško je naći komentare na neki članak na društvenim mrežama koji je okupio više ljudi, a da nema onih koji vrijeđaju i koriste govor mržnje, smatra Elvira Jukić Mujkić, urednica portala Media.ba.

“Toksične komentare najčešće ćemo naći kod tema vezanih za etno-nacionalne identitete, politiku i historijske događaje, ali nažalost vidjet ćete ih i ispod članaka o sportu, pa u nekim slučajevima – zavisno od komentatora – i nasumično kod raznih tekstova bilo da se radi o kriminalu, zabavi ili ekonomiji, možete vidjeti psovke, tzv. prebrojavanje krvnih zrnaca i vrijeđanje na osnovu identiteta i opredjeljenja.”

Učestala izloženost takvim komentarima, posebno kada je riječ o osjetljivim grupama može se odraziti i na veći stepen netrpeljivosti i eventualnih napada na pripadnike ovih skupina u stvarnom okruženju, jer zajednica mnogo utječe na nas, smatra Jukić Mujkić. Ako ste mlada osoba koja i dalje formira svoje stavove – onda je to posebno opasno.

“Nepravda ili strah od drugačijeg koji su ugrađeni nekome u okruženju iz kojeg dolazi i ako ih onda podgrije mržnjom koju vidi na internetu, može da rezultuje stvarnim napadima, verbalnim i fizičkim. Mržnja prema manjinama koju neko osjeća, nakon što u online prostoru vidi da postoje i mnogi drugi koji je dijele, nekoga može navesti na utisak da je društveno poželjna i dozvoljena i to toj osobi može dati krila da tu mržnju ispolji i uživo”, objašnjava Jukić Mujkić.

Da govor mržnje u javnom prostoru može utjecati na ljudsko ponašanje, smatraju i iz projekta „Dangerous Speech“ posvećenog analizi i borbi protiv problematičnog javnog govora. Susan Benesch, osnivačica i direktorica projekta, navodi slikovit primjer.

„Nedavni primjer iz SAD-a je Robert Bowers – čovjek koji je izvršio napad u sinagogi u Pittsburghu, u Pennsylvaniji prošle godine i ubio 11 osoba. On je bio aktivan na web stranici koja se zove Gab, poznatoj po svom ultradesničarskom sadržaju, na kojoj je redovno čitao teorije zavjere o tome kako Jevreji financiraju masovne imigracije u SAD, uključujući i [migracije] muslimana, kako bi zamijenili bijelce, i on je direktno naveo ove teorije kao njegovu motivaciju, u postu na web stranici, noć prije napada.“

Ipak, teško je reći da govor mržnje sam po sebi može uzrokovati nasilje, jer postoje mnogi dodatni faktori koji utječu na ljudsko ponašanje. Upravo zbog toga, projekat „Dangerous Speech“ uvodi pojam „opasan govor“ kojim se zamjenjuje govor mržnje.

„Opasan govor je svaki oblik izražavanja koji može povećati rizik da publika odobri ili učestvuje u nasilju prema članovima druge grupe. Važno je reći da se ovo ne odnosi samo na sam govor, nego i na četiri faktora: govornik, publika, historijski i socijalni kontekst, i medij.“

Da li je borba moguća?

 Početkom aprila, portal Klix.ba objavio je kako je njihova saradnja sa državnim institucijama i internet provajderima rezultirala hapšenjem tri osobe koje su pisale poruke govora mržnje u komentarima na ovom portalu, na kojem se dnevno objavi i do 10 hiljada komentara. Iako korisnici prilikom registracije prihvataju pravila o pisanju komentara, mnogi čitatelji zloupotrebljavaju tu mogućnost, kaže Amil Dučić, član uredništva Klix.ba. Na portalu, pored administratora, postoji i poseban softver koji prema prijavama klasificira govor mržnje, objašnjava Dučić.

“Dnevno se obrišu stotine komentara sa sadržajem govora mržnje, a svi korisnici budu banovani. Mnogo nam znači i to što čitatelji koriste opciju ‘Prijavi komentar’ čim naiđu na komentar koji sadrži govor mržnje.”

Medijska zajednica, ne samo na našim prostorima, nego i širom svijeta, već dugo vodi diskusiju o tome kako pristupiti rješavanju problema govora mržnje u komentarima, a prijedloga je mnogo – od filtriranja komentara do potpunog gašenja opcije komentarisanja na portalima za šta su se odlučili i mnogi svjetski mediji. Na pitanje da li je ovo opcija za Klix.ba, Dučić odgovara: “Gašenje komentara na sve vijesti bilo bi jednako suludo kao i gašenje Facebooka, Twittera, budući da se na pomenutim društvenim mrežama mogu naći velike količine komentara koje je još teže iskontrolisati nego primjerice na samom portalu Klix.ba.”

Adekvatno rješavanje ovog problema, u pojedinim slučajevima značilo bi i određena financijska izdavajanja za medije, posebno ako bi se angažovale dodatne osobe u redakcijama. No, ukoliko medijska zajednica zaista želi da se ozbiljno bori protiv govora mržnje na platformama na kojima radi potrebno je preuzimanje odgovornosti i uklanjanje problematičnih komentara, smatra Jukić Mujkić.

“Za neke portale bi to bio ogroman posao i značio bi dodatna finansijska izdvajanja, ali takvi su portali koji okupljaju veliki broj ljudi i zarađuju od same te činjenice, pa bi uklanjanje govora mržnje bio odgovoran potez”, zaključuje Jukić Mujkić.

Tekst je nastao u okviru projekta “Zaštita marginaliziranih zajednica: poboljšanje primjene regulacije o zločinu iz mržnje u Bosni i Hercegovini“, a kojeg  implementira Sarajevski otvoreni centar u saradnji sa Misijom OSCE u BiH, a finansijski podržava Stalna misija Kraljevine Nizozemske pri OSCE u Beču.

 

 

Učionica #21: Predavanje Adisa Merdžanovića

Učionica #21 pod naslovom Vladati u podijeljenim društvima s Adisom Merdžanovićem održat će se u petak,28.06.2019 u prostorijama Udruženja za kulturu i umjetnost CRVENA (Augusta Brauna 14/3) s početkom u 18.00 sati.
 
Države podijeljene na osnovu jezika, religije ili etničke pripadnosti važe kao izazov za uspostavljanje demokratskih političkih sistema. Međutim, vladati u takvim društvima koristeći legitimne, demokratske i efikasne političke strukture nije nemoguće. Različiti modeli političkih sistema nastoje da osiguraju demokratiju u podijeljenim društvima. Jedan od najpoznatijih među njima je sistem tzv. konsocijacijske ili konsenzus demokratije. Cilj ovog predavanja je da razjasni šta konsocijacija tačno podrazumijeva, koje prednosti i nedostatke nudi i kako može da omogući građansku participaciju u procesima odlučivanja.
Dr. Adis Merdžanović je politolog koji se fokusira na političke sisteme Zapadnog Balkana i perspektive tog regiona za evropske integracije. Doktorat je stekao na univerzitetu Zürich (Švicarska) s doktorskom disertacijom o politici međunarodne zajednice u poslijeratnoj Bosni i Hercegovini, koja je 2015.g. izašla kao knjiga Democracy by Decree: Prospects and Limits of Imposed Consociational Democracy in Bosnia and Herzegovina (Stuttgart: ibidem). Njegov naučni fokus je demokratizacija podijeljenih, poslijeratnih društava, pogotovo funkcionisanje njihovih konstitucionalnih i političkih sistema u komparativnoj perspektivi. Također, bavi se i analizom politike Evropske Unije prema Zapadnom Balkanu. Na teoretskom nivou, njegove analize tematizuju liberalizam, socijalizam, nacionalizam i demokratiju.

Učionica se realizira unutar programaSindikalizacija uz podršku i-platforme, Fonda otvoreno društvo Bosne i Hercegovine i Olof Palme International Centra.  

 
#Crvena_Sarajevo #Učionica21 #Sarajevo #konsocijacija #participacija #demokratija

Istraživanje Mediacentra Sarajevo: Fokus grupa u Zvorniku

Mediacentar Sarajevo poziva sve zainteresovane mlade sa područja Zvornika i Kalesije da se prijave za učešće u fokus grupi. 
Tokom fokus grupe razgovarat ćemo o vašim navikama korištenja medija i vašem mišljenju o medijskim sadržajima, te naročito o sadržajima koji su pristrani i mogu podstaći isključivost i netoleranciju među mladim ljudima u BiH. Također ćemo govoriti o temama i formama koji vas naročito zanimaju i koje biste voljeli pratiti u medijima.
Prijaviti se mogu zainteresovane osobe koje imaju od 18 do 37 godina. Fokus grupa će se sastojati od najviše četrnaest učesnika/ca, a diskusiju će voditi istraživačice iz Mediacentra. Vrijeme održavanja fokus grupe je 22. juni, sa početkom od 11 sati (s ukupnim trajanjem od dva sata), u prostorijama Hotela Central u Zvorniku (Karađorđeva 9, Zvornik). Za sve učesnike/ce je obezbijeđena i naknada od 30 KM i ručak. Za učesnike/ce koji dolaze van Zvornika, organizatori će refundirati troškove prevoza.
Ukoliko ste zainteresovani za učešće potrebno je da pošaljete svoju aplikacionu prijavu koju možete preuzeti ovdje, najkasnije do 19. juna na e-mail adresu: anida@media.ba sa naznakom “Prijava za fokus grupu/Zvornik”.
Više o fokus grupama: Fokus grupe su dio istraživanja Mediacentra Sarajevo u sklopu projekta “Mediji u Birač regiji”. U fokus grupama učesnici/ce diskutuju o određenom problemu uz stručno moderiranje razgovora. Izbor učesnika/ca vršit će se u skladu sa potrebama za kreiranjem grupe koju odlikuju određene demografske karakteristike.

Topli “Kutak za mame i bebe” u prihvatnom centru Ušivak

UNICEF/Panjeta

Osvanuo je topal junski dan i vrijeme je za kupanje beba u UNICEF-ovom “Kutku za mame i bebe” smještenom u prihvatnom centru Ušivak kod Hadžića. Na kupanju u prostoriji uz kutak prva je djevojčica koja ima godinu i osam mjeseci a mami u kupanju pomaže pedijatrijska medicinska sestra Selma Škrijelj. Djevojčica je uživala u kupanju uz tek pokoju suzicu zbog malo šampona u očima koje brzo mijenjaju osmijeh i kikotanje uz pljeskanje ručicama, a mama ne krije zadovoljstvo što je dobila priliku da nakon dugog i teškog puta ima mjesto gdje može okupati dijete.

“Zadovoljna sam i sretna što svoje dijete mogu presvući i okupati u čistom, toplom i sigurnom. Ovdje se ona može igrati i s drugom djecom. Ranije nismo imali takvu priliku, mjesta gdje se kupaju odrasli nisu baš uslovna za malu djecu, i zahvalni smo na ovakvoj prilici”, kaže nam nakon kupanja djevojčicina mama. Ima 25 godina, njena druga djevojčica ima četiri i pol godine i boravi u “Kutku za djecu” u blizini u kojem djeca na radionicama uče, crtaju, pjevaju, plešu i igraju se.

“Iz Irana smo, i na putu smo oko godinu dana. U Iranu sam završila srednju školu za učiteljicu, nisam imala priliku raditi taj posao, ali sam učiteljica svojim curicama”, govori nam, a sve prevodi Ajla Jašarević koja je angažirana kao prevoditeljica s perzijskog jezika, ali kaže kako je kroz svoj angažman vrlo brzo postala mnogo više od toga.

“Mame nam rado dođu s bebama, obraduje ih kada neko govori njihov jezik, preživjele su mnogo toga i žele to podijeliti i s nama, povjeriti nam se. Razgovaramo, družimo se, mame se često ovdje bolje upoznaju međusobno i podijele iskustva i savjete. Svaka od njih dolazi sa različitom pričom, često teškom, i mnogo im znači i kada ih neko sasluša”, kaže nam Ajla. Kaže da i pored više jezika, komunikacija u “Kutku” nije problem. S obzirom da dio majki govori kurdski ili neki drugi jezik, nađe se uvijek nekoliko njih koje govore i arapski i perzijski, tako da u tim slučajevima one “posreduju” i na kraju se svi razumiju i komuniciraju.

U UNICEF-ovom “Kutku za mame i bebe” u prihvatnom centru Ušivak
UNICEF/Panjeta
I druge mame koje smo zatekli kažu kako su zadovoljne svim što imaju u “Kutku za djecu” i “Kutku za mame i bebe” u kojem imaju prostor za dojenje, mjesto za presvlačenje beba, druže se, razgovaraju, razmjenjuju iskustva i dobijaju korisne savjete vezane za ishranu i zdravlje svojih beba. Imaju i kreativne radionice za mame, pa nam pokazuju radove na zidovima koje su one izradile na tim radionicama.

“Dolaze nam mame s bebama, ali i trudnice koje također ovdje mogu provesti kvalitetno vrijeme i dobiti korisne savjete. Većina mama koje imaju djecu do četiri godine starosti i koje dolaze ovdje imaju i djecu stariju od četiri godine koja su u “Kutku za djecu”, tako da dok su ovdje mogu da se opuste i posvete sebi i svemu što im je potrebno za što bolji razvoj njihove djece”, priča nam Emina Begić, psihologinja u “Kutku za mame i bebe”.

“Svakodnevno imamo savjetodavni rad s njima, radimo na jačanju roditeljskih vještina, fokusiramo se na faze dječijeg razvoja i pomažemo im da usklade svoje i potrebe svoje djece. Ovdje se mogu opustiti, izraziti se kroz kreativne radionice, zajedno obilježimo i neke bitne datume, tako da tokom čitavog dana imaju sadržaje koji im pomažu da lakše prolaze kroz ukupnu situaciju”, dodaje Emina.

Kupanje beba je nešto što je svima u “Kutku” posebno draga “obaveza”, a Selma Škrijelj s početka teksta kaže kako uz psihološku i drugu podršku, mame u “Kutku” mogu dobiti savjet i podršku vezanu za zdravlje njihovih beba:

“Dosta razgovaramo o važnosti dojenja, higijeni, važnosti vakcinacije i svim drugim bitnim temama. Mame imaju pozitivan stav prema vakcinaciji, i bebe su vakcinisane, neke u BiH, a neke ranije tokom njihovog puta”, ističe Selma Škrijelj.

PISA radionica u Sarajevu

Kreatori obrazovnih politika, obrazovni struönjaci, praktičari i predstavnici akademskih, istraživačkih,međunarodnih i nevladinih organizacija, kao i roditelji i mladi koji su motivisani da saznaju više informacija okupili su na dvodnevnoj radionici ,,Unapređenje kvaliteta učenja u Bosni i Hercegovini korištenjem velikih međunarodnih istraživanja u obrazovanju” koja se održava u Sarajevu 13. i 14. juna/lipnja.
Radionica u organizaciji UNICEF-a i Agencije za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje (APOSO), uz podršku Ambasade Kraljevine Norveške u BiH će dati uvod o velikim medunarodnim istraživanjima u obrazovanju kao što je PISA, učesnicima dati osnovne informacije u ovoj oblasti, predstavi ključne koncepte i metode, kao i ideje o tome kako povezati rezultate ovih istraživanja sa razvojem obrazovnih politika i obrazovnih reformi u BiH.

BiH je po prvi put učestvovala u PISA testiranju (Program za međunarodnu procjenu postignuća uöenika) kada su se učenici iz BiH pridružili više od pola miliona 15-godišnjaka iz 80 zemalla koje su učestvovale u PISA 2018 testu, a rezultati za sve zemlje će biti objavljeni 3. decembra 2019.

Humanitarni ART market

Online platforma OREA i Vakufska banka će u nedjelju, 16. juna 2019. godine u Botaničkoj bašti Zemaljskog muzeja BiH upriličiti ART market: od 12  do 20 sati svoje kreativne rukotvorine će prezentovati i prodavati preko 40 domaćih brendova, uglavnom članova OREA zajednice koja im omogućava da kroz online radnje plasiraju proizvode na domaće i svjetsko tržište. Osim što će posjetioci imati priliku upoznati najoriginalnije bh. proizvode, zagrantovana je i zabava za najmlađe koje očekuju dječiji kutak, muzički program i radionice.
Suosnivačica OREA platforme Amra Silajdžić-Džeko najavljuje prelijepo druženje za cijelu porodicu, ali i konstruktivan ambijent i priliku za domaće kreativce da se predstave javnosti i rade na umrežavanju. “ART market će okupiti bh. poduzetnike koji su se odvažili da svoje originalne ideje ili umjetnost pretvore u biznise, i izađu na tržište sa zanimljivim, prepoznatljivim rukotovorinama poput nakita, asesoara, poslastica, prirodne kozmetike, predmeta za kuću i odjeće. Neki od njih su startup-i, a neki već etablirani brendovi sa kojima želimo poslati poruku ohrabrenja svim mladim kreativcima sa dobrim poslovnim idejama”. 
Slijedeći ovaj cilj afirmacije malog biznisa u BiH, u organizaciju ART marketa se uključila i Vakufska banka. ”Naš tim sa velikim uzbuđenjem ide u susret ovom jedinstvenom događaju, jer on reprezentuje sve one vrijednosti koje su tako neophodne za razvoj domaće ekonomije i društva u cjelini. To su poduzetnički duh, inovativnost, kreativnost i što je najvažnije, nadu i vjeru u mogućnost dugoročnog, poslovnog prosperiteta u BiH. Odliv mladih, perspektivnih ljudi iz naše zemlje postaje sve značajnija tema, i mi u Vakufskoj banci vrlo ozbiljno shvatamo svoj dio odgovornosti u tome da ih ohrabrimo, kreiramo pozitivno okruženje u kojem se mogu ostvariti. ART market i naš aktivan angažman na promociji novih, originalnih bosanskohercegovačkih brendova sa OREA platforme je jedan od načina da to učinimo. Nadamo se da će nam se naši sugrađani i klijenti pridružiti u ovoj misiji, i srdačno ih pozivamo da u nedjelju budu dio ove pozitivne priče”, rekao je Adnan Bogunić, član Uprave Vakufske banke.
Posjetioci ART marketa će moći upoznati i kupiti selekciju jedinstvenih bh. rukotovorina – od nakita napravljenog od drveta iz rijeke Une, reciklirajućeg bicikla za djecu, unikatne dizajnerske odjeće pa do ogrlica inspirisanih arhitekturom Sarajeva. Na štandovima će se predstaviti sjajni brendovi: All about Apple, Articoolisan, Art Lab, Bamba, Baby Kutak, Burzika Unique, Bueno, Chocoval, Colorscape, Domino Design, Dots, DStone, Emotiv, Edriantus, Dugme, Freya Design, Funky Guerrilla, Igraj, uči, rasti, INTUITIVA NYC, Koncept Karla, Kloko, Leži Beg, Lumier Prirodna kozmetika, Martad, Mangala Design, MAKEbags, MakeMe, Mayday Design, Model Madness, Modni studio Nina, Naturgeist, Organlook, OVA, Pepetuške, Precious Jewelry, Pupi Bags, RubyRed, RuKom, Sabo i Sabos Jewelry, Samusa, Šušur, Tochak, Torbe Elvira, WagaWood i Zizza.
Svečano otvorenje marketa je u 12 sati. Cijena ulaznice je 2 KM, pri čemu se sa istom ulaznicom može posjetiti i Zemaljski muzej do 14 sati. Novac od ulaznica prodatih nakon 14 sati bit će uplaćen Roditeljskoj kući u Sarajevu u kojoj borave roditelji sa djecom oboljelom od raka.