BBC World Service će snimati u Sarajevu svoj svjetski poznati program pod nazivom The Arts Hour on Tour. Na pozornici će svirati nevjerovatni muzičari: Dubioza kolektiv i Helem Nejse, a u diskusiji će učestvovati nagrađivana režiserka Snijega i Djece Sarajeva, Aida Begić, Jovan Marjanović iz Sarajevo Film Festivala, konceptualna umjetnica Smirna Kulenović i komičar Filip Androvik.
Sa njima će Nikki Bedi sa BBC-ja razgovarati o ulozi koju umjetnici i kreativci imaju u stvaranju nove ere kulturnog života u Sarajevu.
Program će biti emitiran širom svijeta na BBC World Service u subotu, 26. oktobra i bit će dostupan, nakon toga, na web stranici BBC World Service, www.bbcworldservice.com/artshour .
The Arts Hour on Tour je mjesečna emisija o umjetnosti koju realizira BBC World Service, a koja istražuje savremenu kulturu u velikim gradovima širom svijeta. Sa muzikom uživo, slam poezijom, komičnim nastupima, velikim imenima koji se pojavljuju i bogatom diskusijom, serija približava slušaocima atmosferu kao da su i sami lokalci.
Datum snimanja: petak 11. oktobar 2019. Ulaznice su BESPLATNE online na www.pozoristemladih.ba.
O BBC World Service-u
BBC World Service emituje vijesti širom svijeta na engleskom, kao i na još 41 jeziku putem radija, TVa i interneta, sa publikom od 319 milion nedjeljno. Kao dio BBC World Service, BBC Learning English podučava publiku širom svijeta engleskom jeziku. Za više informacija, posjetite bbc.com/worldservice. BBC World Service English ima sedmičnu publiku od 97 miliona širom svijeta. BBC News privlači sedmično 394 milion ljudi koji slušaju njegove međunarodne vijesti, koje se emituju na BBC World Service, BBC World News televizijskom kanalu i na bbc.com/news.
Jablaničanin Samir Šišić se neugodno iznenadio kada je na obali rijeke Doljanke uz imanje svog oca zatekao mašine koje su raskopavale korito, praveći otvore za cjevovode na novoj mini hidroelektrani (MHE).
Šišić je prethodno uspio zaustaviti početak gradnje preko svoje parcele pa je Općina Jablanica, promjenom urbanističke saglasnosti, radove spustila u korito rijeke. Uprkos tome, sistem za navodnjavanje malina na Šišićevom imanju je tokom radova uništen.
Mini hidroelektranu „Zlate“ gradi „Eko-Vat“, firma bivšeg bh. košarkaša Mirze Teletovića. U jesen 2018. godine počeli su radovi, iako ih lokalno stanovništvo nije podržalo.
Prema propisima, „Eko-Vat“ je za izgradnju morao imati saglasnost mještana putem zbora građana. Iako mještani tvrde da zbor nikada nije održan, izgradnju je podržalo pet predstavnika Savjeta Mjesne zajednice Jablanica II.
Vlasti su propustile obezbijediti masovno prisustvo građana na još jednom skupu − javnoj raspravi o štetnosti MHE na okoliš. Mještani kažu da nisu bili obaviješteni o ovom skupu koji je održan u zgradi Općine Jablanica. Osim uposlenika „Eko-Vata“ i nadležnih institucija, prisustvovalo je samo četvero stanovnika naselja uz Doljanku.
Više od 200 mještana lokalnih naselja Zlate i Jelačići potpisalo je potom peticiju protiv gradnje. Općina je nije prihvatila i radovi su počeli nekoliko mjeseci kasnije.
„Uvijek nekome nešto smeta, to je sasvim normalno. Meni je samo krivo što ljudi ne razumiju projekat. Meni je krivo što ljudi ne razumiju mene kao nekoga ko je iz Jablanice“, kaže Mirza Teletović.
Zbor bez građana
Novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) su sa Teletovićem obišli trasu gradnje MHE „Zlate“, dugu tri kilometra.
„Ova mini hidroelektrana, ona nije napravljena da bih ja na njoj zarađivao. Ona je napravljena da bi pravila druge projekte“, kaže on.
Tvrdi da se nakon sportske karijere vratio u Jablanicu da stvori ljepši životni ambijent. Otvaranje desetak radnih mjesta u MHE bi bio samo početak. Teletović smatra da nezadovoljni mještani to ne razumiju, a oni tvrde da im investitor nije nikada ništa objasnio u vezi sa ovim projektom.
Početkom 2014. godine „Eko-Vat“ je od predstavnika MZ Jablanica II dobio podršku za izgradnju mini hidroelektrane na Doljanki. U zapisniku sa sjednice Savjeta Mjesne zajednice je pisalo da podržavaju projekat. Zapisnik su potpisali predsjednik Samir Sarajlić i četiri člana Savjeta Mjesne zajednice. Članovi Savjeta danas tvrde da im je projekat predstavljen nabrzinu pa su kasnije tražili od Sarajlića novi sastanak kako bi saznali detalje.
„Sastanak se nije održavao ni ovdje u Jelačićima, koliko znam ni na Zlate se nije održavao u vezi te mini centrale. (…) Mi smo samo pozvani tada da se potpiše to“, kaže Ibrahim Spahić iz naselja Jelačići, jedan od članova Savjeta MZ Jablanica II.
Predstavnik naselja Gornja Kolonija 1 Adis Teletović kaže da ni danas nije siguran da li je dao saglasnost jer im je tada rečeno da potpisuju pismo podrške, a Mustafa Tašić iz naselja Zlate kaže da se ne sjeća šta je potpisao. “Ma, nemam ti pojma, bogami, da sam išta potpisivao niti znam za to“, kaže Tašić.
Predsjednik Savjeta Sarajlić misli drugačije. On kaže za CIN da je cijela Jablanica znala da će se graditi mini hidroelektrane.
„Ništa nije bilo da se nije znalo i sve je bilo onako kako nalažu procedure i propisi“, kaže on, dodavši da bi opet podržao projekat. Sarajlić negira optužbe mještana da nije htio održati zbor i da je podršku mini hidroelektrani dao svojevoljno.
Prema Statutu Općine Jablanica, lokalno stanovništvo putem zbora i savjeta odlučuje o poslovima značajnim za život i rad na području mjesne zajednice. Savjet mjesne zajednice je prije donošenja neke odluke dužan konsultovati zbor građana.
Pošto u ovom slučaju zbor nije održan, mještani nisu imali šansu reći šta misle o izgradnji mini hidroelektrane. Oni zbog toga tvrde da su prevareni.
Emina Veljović, izvršna direktorica Udruženja “Aarhus centar u BiH”, pravne organizacije koja se bavi zaštitom okoliša, kaže da su na ovaj način prekršeni članovi Aarhusove Konvencije o pristupu informacijama, učešću javnosti u odlučivanju i pristupu pravdi u okolišnim pitanjima koju Bosna i Hercegovina kao potpisnica mora poštovati.
„Građani nisu imali priliku da detaljno prouče studiju, nisu imali priliku da iskažu svoje nezadovoljstvo na vrijeme kako bi se to moglo uvažiti na vrijeme, kako bi se onda moglo uticati na sprečavanje izdavanja okolinske dozvole“, kaže Veljović.
Tokom 2015. godine Teletovići su planirali izgradnju još jedne MHE, nekoliko kilometara uzvodno od Zlata. Međutim, mještani naselja Doljani su na zboru građana odbili planove „Eko-Vata“. Nisu bili saglasni sa predloženom trasom cjevovoda koja je trebala prolaziti kroz naselja. Općina je izdala urbanističku saglasnost, a ona je uključivala i privatne zemljišne parcele. Zbog toga su vlasnici nekih od tih parcela pokrenuli spor pred Kantonalnim sudom u Mostaru pa gradnja još nije počela.
„Niko nas nije ni uključivao u postupak niti nas je iko išta pitao. Ne samo nas nego i mnoge druge vlasnike parcela“, kaže Alija Tipura iz naselja Doljani.
Husein Rizvić, predsjednik Savjeta MZ Doljani koja okuplja nekoliko lokalnih naselja, kaže da je održao zbor građana jer je htio da se mještani izjasne o izgradnji MHE. Ranije je sa Samirom Sarajlićem dogovorio da bez pristanka mještana nikakvu saglasnost neće potpisati: „On mi je čvrsto obećao da neće ni on. Međutim, on je objeručke prihvatio, (…) potpisao je da oni pristaju na taj projekat. Sve je to uradio bez saglasnosti i bez zbora građana što je, mislim, po meni, van svake pameti“.
Javna rasprava za odabrane
Projekat izgradnje MHE „Zlate“ je nastavljen iako mu mještani, kako tvrde, nisu dali svoju podršku. Firma „Eko-Vat“ je dobila koncesiju, zatim je sačinjena i Studija o procjeni utjecaja na okoliš na osnovu koje Federalno ministarstvo za okoliš i turizam izdaje okolišnu dozvolu.
Početkom 2017. godine na red je došla javna rasprava na kojoj su mještani trebali dati mišljenje u vezi sa Studijom o procjeni utjecaja na okoliš.
Prema zapisniku, bilo je prisutno samo 13 ljudi među kojima su bili predstavnici „Eko-Vata“, nadležnih institucija te četvero stanovnika naselja uz Doljanku, među kojima i predsjednici mjesnih zajednica Jablanica II i Doljani – Sarajlić i Rizvić.
Mještani naselja Jablanica II, sa kojima su novinari razgovarali, i predsjednici podružnica Zlate i Jelačići kažu da za raspravu nisu znali pa nisu ni imali šansu da kažu šta misle.
Suprotno njima, Sarajlić i Teletović kažu da su svi pozvani i preko lokalne televizije te da je cijeli grad znao da će se graditi mini hidroelektrane.
Zbog nastavka projekta više od 200 mještana naselja Zlate i Jelačići potpisalo je 2018. godine peticiju protiv gradnje MHE. Oni kažu da se izgradnjom uništava prirodna ljepota koju žele „sačuvati za buduće generacije“.
I sedamdesetdevetogodišnji (79) Salko Šašić ne želi MHE u komšiluku. Dok se sa novinarima spušta do obale Doljanke, govori kako tu nema života bez vode. Usput pokazuje sadnice voća i povrća koje bi zbog manjka vode za navodnjavanje mogle biti uništene:
„Nije ljudski, nije humano, bolan. Ovo je uništavanje prirodne ljepote. Ovo je, stvarno, van svake pameti. Uništiti jednu rijeku koja je vijekovima tekla tu − čisti bezobrazluk i to je za mene neznanje, nepismenost“.
Mještani su peticiju predali Općini, ali ona ništa nije promijenila pa su krajem prošle godine pokušali još jednom. Preko advokata Brune Božića uputili su žalbu Općini Jablanica zbog izdavanja građevinske dozvole za MHE.
„Kad sam se uključio, to je sve bilo kasno. Ljudi su proveli te procedure, dobijanje dozvole. Sve su bile pravomoćne, konačne, baš zato što nije bila javnost uključena adekvatno“, rekao je Božić za CIN.
Uprkos velikom javnom interesu za izgradnju ove mini hidroelektrane i problemima koje je prate, Općina Jablanica nije željela novinarima objasniti svoje odluke.
„Javni organ (…) nije dužan da analizira, upoređuje, brani ili obrazlaže razloge zašto su pojedini akti ili dokumenti doneseni“, napisala je u odgovoru na zahtjev CIN-a pomoćnica načelnika Amela Muratović.
Finansijski podsticaji za male hidroelektrane na Zapadnom Balkanu doprinijeli su neodrživom razvoju sektora i štetom po životnu sredinu. Od subvencija koristi imaju bogati poslovni ljudi koji su bliski vladama ili čak učestvuju u vlasti, a doprinos proizvodnji električne energije je skroman, otkriva nova studija (https://bankwatch.org/wp-content/uploads/2019/09/who-pays-who-profits-BIH.pdf) koju je objavio CEE Bankwatch Network u saradnji sa Centrom za životnu sredinu.
Podstaknute velikodušnim fid-in tarifama, broj hidroelektrana ispod 10 MW u zemljama Zapadnog Balkana se učetvorostručio sa 108 na najmanje 488 između 2009. i 2018. godine. U BIH je 2018. godine čak 81 posto podsticaja namjenjenih obnovljivim izvorima energije išlo malim hidrolektranama: 20,3 miliona evra, dok je oko 99 malih elektrana proizvelo tek 2,6% od ukupno proizvedene električne energije.
Pored malih hidroelektrana (MHE), BIH i dalje pruža značajne subvencije za proizvodnju uglja: oko 110 miliona evra u periodu između 2015.–2017. godine. Sa druge strane podrška solarnoj energiji je vrlo ograničena, a Republika Srpska je ukinula svu podršku za vjetroelektrane u martu 2019. godine.
Ekspanzija malih hidroelektrana je izazvala otpor javnosti širom regiona, jer su rijeke i potoci, često u ekološki vrijednim i zaštićenim oblastima preusmjerene u cijevi, ostavljajući korita rijeka često sasvim suvim. Očigledan primjer je rijeka Ugar, koja već godinama unazad, nakon stavljanja u pogon niza malih hidroelektrana, više liči na neki potok nego na pravu rijeku.
Pored toga što izazivaju štetu, subvencije malih hidroelektrana su izgubile kredibilitet u regiji jer od njih profitiraju samo dobro povezani poslovni ljudi, kao što se prikazuje u izvještaju kroz slučajeve u Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji.
Nestor Ruiz iz Centra za životnu sredinu ističe da je vrijeme da se u Bosni i Hercegovini okončaju subvencije za male hidroelektrane, i da se pređe na efikasniji i transparentniji sistem podsticanja OIE zasnovan na otvorenoj konkurenciji i aukcijama.
“U izvještaju se očigledno vidi da ne idu dobro zajedno ni male hidroelektrane i Fed-in tarife kao sistem podsticaja obnovljivih izvora energije (OIE), niti male hidroelektrane i energetska tranzicija. Izvještaj jasno pokazuje neadekvatnost i velike nedostatke koje trenutni sistem podsticaja obnovljivih izvora energije ima u kombinaciji sa ovom masovnom ekspanzijom malih hidroelektrana koju doživljavamo na Balkanu, kao i da njihova prava ‘logika’ nije u proizvodnji energije, nego u nečem sasvim drugom”, istakao je Nestor Ruiz i dodao:
“Za zaista malu količinu energije iz nefosilnih izvora dobijamo veliku ekonomsku, socijalnu i ekološku štetu, kao i širom otvorena vrata za korupciju. Tim se Bosna i Hercegovina i njeni građani sve više udaljavaju od demokratije, s jedne strane, i od prave transformacije na čist i održiv energetski sistem na drugoj strani”.
Majda Ibraković iz Centra za životnu sredinu dodaje da je takođe potrebno ukidati subvencija za ugalj.
“Takse na ugljen dioksid će u skoro vrijeme biti aktualne i kod nas u BiH, a govorimo o značajnim prihodima koji bi se mogli preusmjeriti na razvoj obnovljivih energetskih resursa i energetske efikasnosti. Na ovaj način bi se postupno punila kvota obnovljive energije u energetskom miksu, na račun prljave energije koja jednakim tempom smanjuje svoj udio u miksu”, zaključila je Majda Ibraković.
Žene se suočavaju sa raznolikim rodnim stereotipima koji sprečavaju njihovo jednako učešće u biračkom procesu, ali i političkom životu, zaključci su Polazne studije o barijerama političkom učešću žena koja je danas predstavljena u UN zgradi u Sarajevu. Studija je izrađena u sklopu projekta „Žene na izborima u Bosni i Hercegovini“, kojeg finansira Švedska, a implementiraju Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) i UN Women BiH, u partnerstvu sa Centralnom izbornom komisijom BiH, Agencijom za ravnopravnost spolova BiH, Gender centrom Vlade FBiH, Gender centrom Vlade RS-a i Parlamentarnom skupštinom BiH.
Studija analizira trenutne barijere učešću i zastupljenosti žena u politici u BiH. Jedan od nalaza studije je da preko 75% ispitanika/ca smatra da tradicionalni stavovi, nedostatak podrške od strane žena i muškaraca, kao i nedostatak podrške biračkog tijela, predstavljaju prepreke koje sprečavaju žene da postanu ravnopravnim dijelom političkog života u BiH. Primjerice, snažna rodna pristrasnost postoji na lokalnom nivou, gdje pod utjecajem biračkog tijela postotak mandata raste do 32% u korist muškaraca.
Jedna od autorica studije i projektna menadžerica u UNDP-u Lejla Ramić-Mesihović, istakla je da postoji velika povezanost rodnih stereotipa i biračkog procesa, pri čemu žene nailaze na poteškoće uprkos propisanoj kvoti od 40%. „Pogotovo je potrebno skrenuti pažnju na ulogu političkih stranaka, koje, bez obzira na deklarativno podržavanje rodne ravnopravnosti, u praksi ne implementiraju ove principe“, rekla je Ramić-Mesihović, dodajući da niz aktera u političkom procesu podliježe različitim stereotipnim praksama, uključujući i medije.
Ambasadorica Švedske u BiH, Johanna Strömquist, potcrtala je važnost ove studije, kao i spremnost Švedske da podrži učešće žena u političkom životu BiH. „Žene su premalo zastupljene u političkim strukturama BiH. To ne bi smio biti slučaj. Potrebno je raditi na strukturalnim promjenama, ali i na mentoriranju i suradnji, kao i na kreiranju društva u kojem će svi/e moći ravnopravno učestvovati.“
Predstavnik UN Women u BiH, David Saunders, kazao je da ženama moraju biti pružene jednake mogućnosti političkog uključivanja. “Zajedno sa našim partnerima, UN Women zagovara zakonske promjene kako bismo osigurali/e jednak pristup ženama u političkoj sferi – kao glasačicama, kandidatkinjama, izabranim predstavnicama i državnim službenicama.”
Ova studija definira prepreke, ali ističe i prilike koje se mogu iskoristiti kako bi položaj žena u političkom procesu bio unaprijeđen. Jedan od koraka u tom smjeru je da se ženama na raspolaganje stavi više resursa i mogućnosti kako bi one mogle imati jednake šanse kao i njihove kolege u svim političkim procesima.
Tokom dvodnevne regionalne konferencije održane 24. i 25. septembra u Sarajevu u organizaciji njemačkog GIZ-a, savjetnici i savjetnice za Pasoš kompetencija iz BiH, Njemačke, Kosova i Srbije nakon više od dvije godine implementacije projekta razmijenili su znanja i iskustva u radu sa marginalizovanim grupama stanovništva i predstavili dosadašnje rezultate sa terena i rezultate zajedničke saradnje.
Koristeći Pasoš kompetencija, instrument namijenjen za identifikaciju znanja i vještina stečenih putem informalnog i neformalnog učenja savjetnici i savjetnice u Njemačkoj i drugim evropskim zemljama poput Španije, Slovenije, Austrije, Grčke i Švedske radili su i rade sa migrantima, koristeći identifikovana znanja i vještine kao putokaze za najbrži način integracije u društvo.
U Bosni i Hercegovini Pasoš kompetencija upotrebljava se u radu sa mladima, prilikom profesionalne orijentacije, ali i u radu sa osjetljivim kategorijama stanovništva poput dugoročno nezaposlenih osoba.
Intenzivnim radom sa organizacijama na lokalnom nivou u posljednje dvije godine uspostavljena je mreža certificiranih savjetnika i savjetnica za Pasoš kompetencija u Srbiji i na Kosovu. Primarni cilj savjetnika i savjetnica u proteklih godinu dana bio je intenzivan rad sa povratnicima u ove zemlje, Romima i drugim marginalizovanim grupama stanovništva, na primjer samohranim majkama ili mladima iz hraniteljskih porodica. Rezultati sa terena pokazuju da je 16% osoba koji su prošli savjetovanje sa Pasošem kompetencija u roku od 6 mjeseci nakon savjetovanja postalo aktivno – pronašli su za sebe način kako da ostvare zacrtane ciljeve poput završetka osnovnog školovanja, pohađanja obuka koje će ih učiniti konkurentnijim na tržištu rada ili prosto aktivnijeg traženja radnog angažmana, dok je 22% savjetovanih osoba 3 mjeseca nakon završetka savjetovanja pronašlo plaćeni radni angažman.
Uzmemo li u obzir da se ovdje radi o veoma osjetljivim i često marginaliziranim grupama stanovništva sa relativno niskim nivoom formalnog obrazovanja, ovo su zaista zavidni rezultati.
Učesnici konferencije su još jednom istakli ulogu savjetnica i savjetnika u procesu rada sa Pasošem kompetencija i neophodnost stalnog stručnog usavršavanja i unapređivanja profesionalnog savjetničkog rada sa Pasošem kompetencija, a ovakve razmjene i zajedničke regionalne projekta na kojima rade smatraju odličnom platformom za to.
U okviru projekta „Stvaranje prilika za zapošljavanje ugroženih grupa kroz poboljšanje opštinskih usluga“ koji u ime njemačke vlade sprovodi GIZ podržano je stvaranje održivih struktura i mreža savjetnika za Pasoš kompetencija u zemljama Zapadnog Balkana i postavljeni su temelji regionalne saradnje i saradnje sa njemačkim Institutom za obrazovanje odraslih (DIE), nosiocem autorskih prava za Pasoš kompetencija.
„Nadamo se da ćemo i nakon završetka projekta koji se realizuje kroz GIZ Otvoreni regionalni fond za Jugoistočnu Evropu – Modernizacija opštinskih usluga, nastaviti da sarađujemo, učimo jedni od drugih i radimo na zajedničkim projektima. Prve korake u tom pravcu već smo napravili i u planu je realizacija zajedničkih projekata već u 2020. godini, kojima želimo doprinijeti profesionalizaciji savjetničkog rada, unapređenju društva i ekonomskom napretku u našim zemljama.“ – poruka je učesnika Druge regionalne konferencije za savjetnike i savjetnike za Pasoš kompetencija.
Njemačka vlada podržava zemlje Jugoistočne Evrope u unapređenju uslova za zapošljavanje osetljivih kategorija stanovništva sa fokusom na romsku populaciju, marginalizovane grupe i reintegraciju povratnika. Uvođenjem i primjenom Pasoša kompetencija, instrumenta za identifikaciju stečenog znanja i vještina putem neformalnog i informalnog učenja, uz veliku podršku lokalnih partnera u BiH, Srbiji i Kosovu doprinosi se osnaživanju teško zapošljivih i marginalizovanih grupa na tržištu rada.
Grčki Premijer i Predsjednik Mađarske su na Samitu Ujedinjenih nacija za klimatsku akciju objavili namjeru da ugase proizvodnju električne energije iz uglja do 2028. godine u Grčkoj, odnosno do 2030. u Mađarskoj.
Novost koju je objavio grčki premijer Kyriakos Mitsotakis na Samitu Ujedinjenih nacija za klimatsku akciju (United Nations Climate Action Summit) u New Jork-u, Grčku čini prvom državom u Jugoistočnoj Evropi koja je objavila krajnji datum kad će prestati koristiti ugalj za proizvodnju električne energije.
“Ovo je istorijski trenutak na putu ka Evropi bez uglja do 2030. godine. Tako ga treba i proslaviti. Zbog uglja su već decenijama patile i grčka privreda i zdravlje lokalnih zajednica i to uprkos značajnom potencijalu obnovljivih izvora energije koji su i dalje nedovoljno iskorišteni. Sada vlada treba da sačini detaljne planove za pravičnu tranziciju i podršku za radnike, zajednice i regione koji su do sada bili oslonjeni na ugalj.” rekla je Mahi Sideridou, direktorka kampanje Evropa bez uglja.
Razgovori o prestanku korištenja uglja za proizvodnju električne energije se vode u Mađarskoj već neko vrijeme. Mađarski predsjednik je, takođe u New Jork-u, objavio planove za obustavljanje proizvodnje električne energije iz uglja do 2030. godine.
Izazov za Grčku i Mađarsku sada predstavlja sprovođenje jasnog plana za pravičnu tranziciju sa uglja na obnovljive izvore energije, tako da radnici i zajednice oslonjene na ugalj u tom procesu ne ostanu zapostavljeni.
Ova vijest stiže samo nekoliko dana nakon odluke crnogorskih vlasti, koju je prošle nedelje saopštio crnogorski premijer Duško Marković, da napusti planove za izgradnju novog bloka termoelektrane u Pljevljima.
“Crna Gora je prva država Zapadnog Balkana koja je napustila planove za izgradnju nove termoelektrane i zbog toga zaslužuje priznanje. Ovo treba da služi kao primjer i susjedima, Bosni i Hercegovini, Srbiji i Kosovu, koji još uvek insistiraju na izgradnji novih termoelektrana na ugalj, uprkos činjenici da one nisu ni ekonomski ni ekološki opravdane,” rekla je Pippa Gallop iz organizacije Bankwatch.
Ovih dana smo svjedočili klimatskim protestima koji se održavaju diljem Evrope i svijeta. Vidjeli smo milione mladih koji od političara zahtijevaju hitnu dekarbonizaciju kako energetskog tako i ostalih sektora. Nažalost, u isto vrijeme, BiH političari su pompezno najavili početak izgradnje novog bloka u termoelektrani Tuzla.
“Naši donosioci odluka ponašaju se kao da se neophodnost smanjenja CO2 emisija njih ne tiče. Stiče se dojam da su oni uvjereni da žive u nekom paralelnom svemiru u kom ovaj problem ne postoji. Nevjerovatno je da BiH političari jednostavno ignoriraju potrebu za dekarbonizacijom energetskog sektora, te sa ponosom najavljuju izgradnju termoelektrane koja će slijedećih 50 – 60 godina emitovati enormne količine ugljendioksida i nastaviti ubijati naš planet,“ zaključio je Denis Žiško iz Centra za ekologiju i energiju.
Koalicija za zaštitu rijeka BiH poziva građane da zajedno obilježe Svjetski dan rijeka na Trgu Oslobođenja u Sarajevu u petak 27. septembra u 12:00h.
U okviru kampanje Suha korita rijeka BiH, Koalicija je u avgustu organizovala akciju prikupljanja fotografija iz cijele BiH koje prikazuju suha korita rijeka na kojima se nalaze izgrađeni vodozahvati hidroelektrana.
Fotografije su tokom prethodnih mjesec i po dana objavljivane na Facebook stranici Koalicije, a u petak će biti izložene na Trgu Oslobođenja.
“Ovo javno okupljanje je naš odgovor vlastima na njihovo višegodišnje oglušivanje po pitanju regulacije ekološki prihvatljivog protoka. Na fotografijama suhih korita naših rijeka na kojima su izgrađeni vodozahvati se jasno vide tragične posljedice koje male hidroelektrane ostavljaju iza sebe. Mi, građani ove zemlje, moramo tome stati na kraj”, poručuje Miloš Orlić, koordinator Koalicije za zaštitu rijeka BiH.
Okupljanje u Sarajevu je dio kampanje “Čuvari rijeka” koja se implementira kroz Eko BiH projekat koji finansira Evropska unija i sufinansira Ministarstvo spoljnih poslova Češke Republike kroz program Transition.
Konferencija ”Kako podržati mlade u korištenju medija današnjice?” bila je mjesto okupljanja roditelja, nastavnika, učitelja i odgajatelja, s osnovnim ciljem da se pokrene diskusija na brojne teme vezane za savremeno medijsko okruženje u Bosni i Hercegovini i medijske navike mladih- šta je to što djeca i mladi danas gledaju/slušaju, kako pristupaju medijima, koliko vremena provode uz medije te da li smo upoznati sa sadržajima koje mladi biraju i znamo li čemu sve imaju pristup i čemu su izloženi? Konferenciju je nakon pozdravnih riječi organizatora otvorio Ambasador Republike Češke u Bosni i Hercegovini nj.e. Jakub Skalnik.
Izvršna direktorica Mediacentra Maida Muminović istakla je sljedeće: “Moramo biti svjesni da je medijsko okruženje danas bitno drugačije nego ranije te se i dalje velikom brzinom mijenja. Medijski sadržaji su mladima neograničeno dostupni putem interneta što zahtijeva da se fokusiramo na zaštitu sigurnosti i privatnosti, online nasilje i dezinformacije, kako bismo omogućili mladima da sigurno i odgovorno koriste medije današnjice. Jako je korisno da kao edukatori, nastavnici, ali i roditelji stvorimo prostor za razgovor i učimo jedni od drugih kako bismo pratili medijske trendove i pomogli mladim ljudima da odgovorno i kritički koriste medijske sadržaje koji im se plasiraju.”
Tema prve panel diskusije bila je Kako mladi koriste medije danas u BiH gdje je Anida Sokol iz Mediacentra Sarajevo predstavila dostupne podatke o korištenju medija od strane mladih u BiH, fokusirajući se na društvene mreže. Šta se danas proizvodi i šta je na raspolaganju djeci / mladima iz tradicionalnih medija, te kakav je odnos između kvalitetnih i popularnih sadržaja za mlade pojasnio je Boris Šiber, urednik programa za djecu i mlade FTV. S aspekta psihologije, neophodnost ograničenja u konzumaciji medija prezentovala je psihologinja Nermina Vehabović-Rudež,dok je veliku pažnju izazvala tema Youtuberi koje je kao trenutno najpopularniji medijski sadržaj među mladima prisutnima predstavio Anes Osmić iz Omladinske novinske asocijacije u BiH. O YouTube-u je govorila i Jamila Milović, Halilović iz Delegacije EU u BiH osvrnuvši se na njihovo učešće u EU kampanjama i načinu na koji predstavljaju teme od javnog značaja, koristeći jezik i vizuelne forme prilagođene mladima.
Regulaciju medijskih sadržaja i zaštitu maloljetnika pojasnila je Lea Čengić iz Regulatorne agencije za komunikacije BiH, dok se fenomenom dezinformacija u online sferi , ali i dostupnim alatima za učenje kako prepoznati dezinformacije bavio Emir Zulejhić s portala Raskrinkavanje. Kako prepoznati i zaštititi se od online nasilja govorio je David Špunar, osnivač FaceUp-a, startup-a koji su kreirali češki srednjoškolci koji putem web portala i mobilne aplikacije funkcioniraju kao virtualna anonimna platforma za prijavu međuvršnjačkog nasilja, sarađujući i s influenserima koji dalje prenose poruke o načinu na koji zaustaviti ovaj problem.
Što se može učiniti, ko bi trebao biti uključen u rješavanje potreba za pružanjem podrške mladima za sigurno korištenje medija bila je tema naredne panel-diskusije. Medijsku pismenost u perspektivi novog nastavnog plana i programa u školama Kantona Sarajevo prisutnima je predstavio Namir Ibrahimović, Direktor JU OŠ “Safvet-beg Bašagić” u Sarajevu. Iskustva iz susjedstva i pozitivne prakse online portala za djecu i roditelje medijskapismenost.hr , prenijela je Ana Dokler, glavna urednica portala. Da na izgradnji medijske pismenosti mladih treba raditi još od vrtićke dobi istakla je Zarfa Hrnjić Kuduzović s odsjeka za novinarstvo Univerziteta u Tuzli, a ulogu bibliotekara u medijskom opismenjavanju mladih predstavio je Mario Hibert s Filozofskog fakulteta u Sarajevu. Interesantno je bilo čuti i stajališta o medijskom izvještavanju o radikalizmu i ekstremizmu, koje je iznio Muhamed Jusić, Glasnogovornik Islamske zajednice u BiH.
Konferencija je organizovana uz podršku tranzicijskog programa, koji je u sklopu programa Razvojne saradnje Republike Češke u Bosni i Hercegovini u okviru implementacije projekta „Izgradnja otpornosti na dezinformacije: program obuke za porodice, nastavnike, novinare i širu javnost za borbu protiv dezinformacija“.
Tribina pod nazivom «Ko će biti Evropska prijestonica kulture u 2024. godini?» će se održati u srijedu 25. septembra 2019. godine u 11, 00 sati u kinu Meeting point.
Dva bosanskohercegovačka grada- Mostar i Banja Luka su ispunili sve formalne kriterije za aplikaciju za titulu Evropske prijestonice kulture (EPK) za 2024. godinu, i zajedno sa norveškim gradom Bodø ušli su u uži izbor za ovu titulu. Nakon dvodnevnog zasijedanja, 25. septembra 2019. u muzeju House of European History u Briselu će predsjedavajući Ekspertskog panela za evropske prijestonice kulture zvanično objaviti koji grad će ponijeti titulu Evropske prijestonice kulture za 2024. godinu. Tom događaju u Briselu prisustvuje veliki broj članova EPK timova oba bh. grada.
Istoga dana, u isto vrijeme u kinu Meeting point Udruženje AKCIJA organizuje javnu tribinu na kojoj ćemo sa članovima mostarskog i banjalučkog EPK tima razgovarati o procesu kroz koji su prošli radeći na ovoj aplikaciji. Tokom razgovora imaćemo i direktno javljanje iz Brisela gdje ćemo iz prve ruke saznati koji grad je dobio titulu Evropske prijestonice kulture za 2024. Ukoliko to bude jedan od bh. gradova kandidata, biće to prilika za veliko slavlje.
Na tribini učestvuju:
Mirko Božić i Adela Lerić, članovi tima Mostar2024
Zoran Galić, šef MEDIA Deska Kreativna Evropa za BiH (kancelarija Banja Luka)
Nebojša Jovanović, programski koordinator u Udruženju AKCIJA
Predstavnik Ministarstva civilnih poslova BiH
Moderator: Hazim Begagić, kulturni menadžer
Javljanje iz Brisela- objava nosioca titule EPK20204
Aida Kalender, direktorica Udruženja AKCIJA i voditeljica Deska Kreativna Evropa za BiH
Tanja Miletić- Oručević, članica tima Mostar 2024
Monika Ponjević, članica tima Banja Luka 2024
Ovim događajem Udruženje Akcija obilježava kraj kampanje koja je trajala više od tri godine i imala je za cilj senzibiliranje gradskih uprava u BiH o važnosti izrade strategija za kulturu, što je istovremeno i glavni uslov za aplikaciju grada za titulu Evropske prijestonice kulture.
Pridružite se na javnoj tribini u kinu Meeting point u Sarajevu, 25.septembra u 11, 00 sati i saznajte ko će biti Evropska prijestonica kulture u 2024. godini!
Mreža za izgradnju mira, koalicija koja okuplja 192 članice, organizacije i škole iz cijele BiH, čini sveobuhvatan napor usmjeren ka obnovi kvalitete društvenog i ekonomskog života u BiH, a djeluje sa ciljem da gradi održivi mir u BiH i „Let's Do It“ pokret u BiH, u čijim je volonterskim akcijama čišćenja ilegalnih deponija otpada i sadnje drveća do sad učestvovalo 184.441 volontera_ki, izdaju saopštenje za javnost povodom Međunarodnog dana mira 2019. koji se obilježava 21. septembra.
U znak jačanja ideala mira među svim narodima i državama 21. septembra se širom svijeta obilježava Međunarodni dan mira. Ovaj bitan datum je uspostavila Generalna skupština Ujedinjenih nacija 1981. godine. Dvadeset godina kasnije, 2001. godine, Rezolucijom Ujedinjenih nacija 21. septembar određen je danom nenasilja i prekida neprijateljstava na globalnoj razini, čime je potvrđen značaj obilježavanja ovog bitnog datuma. Svake godine na ovaj dan se posebno potiče sve pojedince, organizacije i nacije da podijele poruku mira kroz svoje djelovanje.
Izgradnja mira ne završava prestankom konflikta, ona je povezana sa svakim aspektom naših života. Stoga, Mreža za izgradnju mira ovaj značajni datum obilježava sedmicom izgradnje mira, stavljajući fokus na novu oblast svake godine. Ove, 2019. godine, fokus je na razvijanju ekološke svjesnosti, te se u saradnji sa Let’s Do It pokretom, u sedmici od 16-22. septembra 2019. širom BiH obilježava Sedmica izgradnje mira i ekološke svjesnosti. U okviru obilježavanja ove sedmice različite organizacije, škole, pojedinci_ke, pokreti i institucije organiziraju niz različitih akcija čišćenja, konferencija, diskusija, sekcija, priredbi…, a sa zajedničkim ciljem da pošalju poruku mira i neophodnosti jačanja ekološke svijesti, čuvanja i zaštite prirodnog bogatstva BiH. Najavljeno i organizirano je preko 50 aktivnosti u 16 gradova širom BiH.
Tokom ove sedmice, 21. septembra 2019. održava se World Cleanup Day, velika akcija čišćenja u kojoj učestvuju volonteri volonterke širom BiH, a sa ciljem da pošalju poruku da BiH može biti bolje i ljepše mjesto za život, zemlja u kojoj se svi konflikti rješavaju u ljubavi i miru.
Mreža za izgradnju mira i Let’s Do It pokret u BiH pozivaju sve građane i građanke BiH da se priključe Sedmici izgradnje mira i ekološke svjesnosti, te podsjećaju da, iako se obilježava jedanput u godini, Dan mira bi zapravo trebao biti svaki dan. Stoga, svi i sve smo dužni_e da svaki dan zajedno i sistemski gradimo održivi mir i čuvamo našu okolinu jer doprinos svih nas je neophodan za život u državi gdje se međusobno cijenimo, prihvatamo i poštujemo, vrednujemo sve naše razlike kao bogatstva koja nas oplemenjuju i spajaju, njegujemo dijalog i zajedno gradimo ljepšu budućnost u zdravoj i čistoj okolini kako za nas, tako i za generacije koje dolaze.
Kalendar Sedmice izgradnje mira i ekološke svjesnosti možete pronaći na web stranici Mreže za izgradnju mira.
