Nakon prvog, izuzetno uspješnog Art Marketa održanog u junu, online platforma Orea Bazaar s ponosom najavljuje drugo izdanje najvećeg okupljanja domaćih kreativaca koji su svoju strast pretvorili u uspješne male biznise, a zahvaljujući online trgovinama na Orei ostvaruju još veći uspjeh.
Drugi Orea Art Market će biti održan u subotu, 9. novembra 2019. godine u periodu od 11 do 18 sati u ugodnoj atmosferi Brew Imperial Societyja (BIS) – Bivše kino Imperijal, u centru Sarajeva, na adresi Maršala Tita 56.
Među više od 40 izlagača sa raznolikim i originalnim rukotvorinama ovoga puta naći će se i regionalni brendovi iz Srbije i Hrvatske, što dokazuje veliku želju i potrebu međusobnog umrežavanja i regionalne promocije uspješnih kreativaca, a upravo to je jedan od osnovnih ciljeva pokretanja Oree.
“Cjelodnevno druženje na 2. Orea Art Marketu će biti uvod u prazničnu sezonu u glavnom gradu BiH i prilika da po promotivnim cijenama kupite poklone za sebe i svoje najmilije, ali i da upoznate nevjerovatne ljude sa sjajnim idejama i proizvodima, porazgovarate i pitate ih sve što vas zanima o njihovom radu”, poručuju organizatori.
Ovo okupljanje će ponovo imati neizostavni humanitarni karakter. Sav prihod od ulaznica, koje će koštati 2 KM, kao i procenat od svake kupovine će biti donirani Roditeljskoj kući u Sarajevu za mališane koji se liječe od raka na Pedijatrijskoj klinici.
Osim promotivno-prodajnog i humanitarnog, i ovaj Art Market će donijeti mnoštvo zabavnih sadržaja za sve posjetioce, pa i one najmlađe. Dok odrasli budu obilazili štandove i pregledali ponudu, mališani će imati priliku okušati se kao kuhari zahvaljujući Danni's kitchen, praviti Organlook sapune od prirodnih materijala, izrađivati nakit brenda Make Me, crtati i bojiti zahvaljujući raznolikim poklonima i dekoracijama za koje se pobrinuo Jumbo te se zabaviti uz aktivnosti naših animatora i
kreativni štand EurekaKids.
“Zahvaljujući lokaciji u centru grada i sadržajima za sva godišta, a svjesni da je mnogo onih koji žele upoznati proizvođače kvalitetnih domaćih rukotvorina koji taj posao obavljaju s velikom ljubavlju i pažnjom, očekujemo da će drugi Art Market posjetom premašiti prethodni koji je okupio više od 2.000 ljudi”, kazala je Amra Džeko, suosnivačica Orea Bazaara.
“Zajednički cilj nam je brendiranje Sarajeva kao regionalnog centra kreativne industrije, a zahvaljujući Mastercardu neke proizvode ćete moći platiti i karticom te dobiti i poklone”, istakli su na kraju.
Volonteri humanitarnog udruženja “Ruku na srce” ponovo otvaraju Djeda Mrazovu radionicu i pozivaju studente, školarce, sugrađane i predstavnike kompanija, udruženja i sportskih kolektiva da im se pridruže, jer će zajedničkim snagama pokušati izmamiti što više dječjih osmijeha i potruditi se da nijedno dijete ne ostane bez paketića.
„Nijedno dijete bez paketića” je humanitarni projekat u okviru kojeg Udruženje „Ruku na srce“ nastoji obezbijediti novogodišnje paketiće za djecu iz socijalno ugroženih porodica. Protekle zime u okviru projekta podijeljeno je čak 2000 paketića mališanima školskog i predškolskog uzrasta sa područja Kantona Sarajevo, ali i čitave Bosne i Hercegovine. To je rezultat izuzetnog truda i rada svih volontera Udruženja, te nesebične podrške mnogobrojnih donatora.
“Vjerujemo da povjerenje koje nam sugrađani ukazuju već godinama, neće izostati ni ovoga puta. Svi koji žele biti dijelom ove zimske čarolije, mogu donirati igračke (ne nužno nove, bitno je da su očuvane), slatkiše, školski pribor ili novac. Također, mogu i sami napraviti paketić i uljepšati početak Nove godine djeci čiji roditelji ne mogu obezbijediti te male radosti.“, poručila je Najla Hrustan, predsjednica Udruženja.
Paketići će i ove godine biti podijeljeni uz novogodišnju predstavu u režiji volontera Udruženja, a u kojoj će uz Djeda Mraza oživjeti mnogi heroji iz bajki. Djeca će imati priliku učestvovati i u kreativnim radionicama, koje se svake godine sa posebnom pažnjom pripremaju samo za njih.
Donacije je ove godine moguće dostaviti na nekoliko punktova. Svakim danom o 09:30 do 22:00 u prostorije Hub-a Homework (ul. Kolodvorska 12), radnim danima u periodu od 17:00 do 17:30 u prostorijama Fly Yoga Sarajevo (Behdžeta Mutevelića do broja 5) i subotom u periodu od 10:00 do 12:00 u Centar „Ruku na srce“ na Dobrinji (ul. Esada Pašalića 8).
Ukoliko niste u mogućnosti lično dostaviti svoj prilog, na žiro račun Udruženja (1990490056036171, Sparkasse Bank) možete uplatiti i novčane donacije sa naznakom: Za akciju “Nijedno dijete bez paketića”. Rok za prikupljanje svih priloga je 12. decembar 2019. godine.
Iako projekat izgradnje novog bloka Termoelektrane Tuzla prate brojne kontroverze, uključujući kršenje pravila definiranih Ugovorom o Energetskoj zajednici, pripremni radovi bi trebali započeti danas.
„Način na koji naši političari predstavljaju ovaj projekat javnosti me podsjeća na priču Hansa Christiana Andersena, Carevo novo ruho. Mislim da je krajnje vrijeme da konačno priznamo da je car gol,” izjavio je Denis Žiško iz Centra za ekologiju i energiju. „U vrijeme kada se nova predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen obvezala postići klimatski neutralnu Evropu do 2050. godine, BiH političari izgradnjom bloka 7 osuđuju Bosnu i Hercegovinu i njene susjede na još najmanje 5 decenija zagađenja i emisija stakleničkih plinova.”
Još u martu ove godine, plan izgradnje bloka 7 je prouzrokovao kritike i upozorenja EU povjerenika za proširenje, nakon što su vlasti Bosne i Hercegovine ignorirale upozorenja da je državna garancija za kineski kredit nezakonita. Pored toga postoji još nekoliko otvorenih pitanja koje “muče” ovaj projekat uključujući, upitnu studiju izvodivosti, pokrenuti postupak na Vrhovnom sudu Federacije BiH u vezi sa Okolinskom dozvolom, slučaj kršenja odredbi Espoo konvencije pokrenut pred UNECE Odborom za provedbu procjene utjecaja na okoliš u prekograničnom kontekstu i činjenica da još uvijek nije određena lokacija na kojoj će se odlagati šljaka i pepeo iz novog bloka.
„Bosanskohercegovački političari ovaj projekat smatraju najvećom poslijeratnom investicijom, ali sve ukazuje na to da će ovo najvjerovatnije biti najveći poslijeratni neuspjeh“, upozorila je Pippa Gallop iz CEE Bankwatch mreže. „Cijena ugljena navedena u studiji izvodivosti nerealno je niska, a buduća cijena CO2, koja će neminovno utjecati na rast cijene energije iz uglja, jedva je uzeta u obzir. Slični problemi su pratili projekat termoelektrane Šoštanj 6 u Sloveniji, koji je završio s ogromnim gubicima, a 10 osoba je optuženo za korupciju. Umjesto što se pretvaraju da je sve u redu, vlasti u Bosni i Hercegovini trebale bi se suočiti sa svim problemima koji se tiču ovog projekta i preispitati ga u potpunosti.”
Mreža za izgradnju mira, koalicija koja okuplja 195 članica, organizacija i škola iz cijele BiH, a koja djeluje sa ciljem da gradi održivi mir u BiH poziva na dostavljanje prijedloga za Mirovnu nagradu 2019, za osobe i škole koje se ističu u svom radu na izgradnji mira i promociji pitanja ljudskih prava. Svrha nagrade je prepoznati izvanredna kreativna postignuća u promicanju tolerancije i evropskih vrijednosti, ljudskih prava i izgradnji mira. Nagrada se simbolično dodjeljuje na Međunarodni dan ljudskih prava, 10. decembar/prosinac.
Iz Mreže za izgradnju mira podsjećaju da je Mirovna nagrada ustanovljena 2013. godine, a dodjeljuje se osobama koji stoje na braniku odbrane ljudskih prava i rade na širenju načela mira i solidarnosti u svijetu, i koji su napravili izvanredan doprinos međunarodnoj društvenoj pravdi i miru, te međureligijskoj suradnji. Od 2016. godine Mirovna nagrada se dodjeljuje i školama koje stoje na braniku solidarnosti, ljudskih prava i izgradnje mira. Škole se potiču da ohrabre i iskoriste inicijativu učenica i učenika u cilju stvaranja kulture mira i održivog razvoja, potičući i čitavo društvo da uči i razmišlja šta svako od nas može učiniti za bolje danas i sutra.
Dosadašnji dobitnici/a Mirovne nagrade od 2013. godine su bili fra Marko Oršolić, Ivica Osim, Danka Zelić, Jadranka Miličević, Aiša Smailbegović-Hadžihalilović i Jasminka Drino-Kirlić. Škole dobitnice Mirovne nagrade od 2016. godine su bile Mješovita srednja škola Maglaj, Osnovna škola Osman Nuri Hadžić iz Sarajeva i Osnovna škola Dositej Obradović iz Doboja. Dodatno su specijalne nagrade dodijeljene mladima iz Jajca, Kući dobrih tonova iz Srebrenice i aktivisti Čedomiru Glavašu.
Prijavljivanje i proces odabira;
Bilo ko može nominirati osobu ili školu za koju smatra da zaslužuje Mirovnu nagradu Mreže za izgradnju mira.
Nominacija samog sebe nije dozvoljena – nominacija mora doći od treće osobe. No, škole se ohrabruju da same pošalju svoju nominaciju za Mirovnu nagradu.
Odabir vrši posebno odabrana komisija Mreže za izgradnju mira na osnovu zaprimljenih prijava. Sastanak komisije je planiran krajem novembra/studenog.
Prijavu je potrebno ispuniti i poslati putem emaila na adresu info@mreza-mira.net ili mreza.mira@gmail.com najkasnije do kraja radnih sati u petak, 22. novembar/studeni 2019. godine.
Prijave podnešene nakon ovoga datuma neće biti uzete u razmatranje.
Odgovor na često postavljena pitanja možete pronaći ovdje. Ako imate više pitanja osjećajte se slobodnim da nas kontaktirate putem telefona: +387 33 741 080.
Hvala Vam na interesu, i radujemo se prijemu Vaših prijava!
Projekat „Muzeji u pokretu“ ima za cilj održivost mira i poboljšanje društvene kohezije kroz angažovanje, osnaživanje i edukaciju učenika i učenica osnovnih škola iz 28 opština i gradova propisanih projektnim prijedlogom. U proteklih 20 godina muzeji u lokalnim zajednicama suočavaju se sa egzistencijalnim problemima usljed kojih opada i kvalitet pružanja usluga i edukativne saradnje sa osnovnim školama. Na osnovu toga primjećuje se opadanje kvalitete obrazovanja i nepoznavanje kulturne baštine BiH od strane učenika i učenica osnovnih škola.
Imali smo zadatak da ispravimo ovu situaciju. Dvije vodeće muzejske institucije – Zemaljski muzej BiH i Muzej savremene umjetnosti RS kroz niz edukativnih programa i radionica prezentovali su rad muzeja i njihovu ulogu u društvu, te različite teme kojima se muzejski stručnjaci bave.
S obzirom da velika većina dječaka i djevojčica, odnosno učenice i učenici osnovnih škola iz navedenih opština nemaju priliku ili mogućnosti da posjete muzeje u svojim gradovima i opštinama, smatrali smo da je projekat „Muzeji u pokretu“ jedinstvena prilika da se muzeji približe i postanu dostupni djevojčicama i dječacima koji nemaju priliku da se upoznaju sa radom muzeja i predmetima i kolekcijama koje baštine. Većini djece ovo je bio prvi susret sa stručnjacima muzeja koji su ih kroz radionice i prezentacije upoznali sa svojim radom.
Projekat “Muzeji u pokretu” realizuje se u okviru projekta Dijalog za Budućnost: Ka pravednijem društvu: Promovisanje socijalne kohezije i raznolikosti u BiH, koji implementiraju UNESCO, UNDP i UNICEF, u partnerstvu sa Predsjedništvom Bosne i Hercegovine. Projekat Dijalog za Budućnost finansira se sredstvima Ureda Ujedinjenih nacija za podršku izgradnji mira/Fonda za izgradnju mira (PBF).
U nedelju (27.10.) je završen 9. Izvor film festival na kojem je učestvovalo 10 srednjih škola u Kantonu Sarajevo.
Premijera filmova u saradnji sa Cinema City je bila 26.10.2019 god.
Zatim, gledanje filmova smo imali 26.10. od 15h do 17h i 27.10. u terminima od 17h do 20h, kada se moglo i glasati za nagradu publike u Izvor centru, ul. Štrosmajerova 6/I.
Pobjedničke ekipe ove godine su bile:
Najbolja film: Treća gimnazija
Najbolja režija: Srednja tehnička škola grafičkih tehnologija dizajna i multimedije Ilidža
Najbolji scenario: Treća gimnazija
Najbolji timski rad: Srednjoškolski centar Hadžići – Gimnazija
Nagrada publike: Gimnazija Dobrinja
Najbolji glumac: Faris Bahtanović (Srednjoškolski centar Vogošća)
Najbolja glumica: Nina Kapetanović (Gimnazija Dobrinja) i Emina Bjelić (Srednja medicinska škola Sarajevo)
Aktivnosti koje Omladinski klub Novi val sprovodi od 2010. godine kroz direktne aktivnosti na terenu ima za cilj spajanje učenika osnovnih škola grada Mostara i Nevesinja (bosanski, srpski i hrvatski plan i program).
Osim projekata koje smo do sada realizovali sa ambasadom Sjedinjenih Američkih Država, projekata sa ciljem pomirenja, dijaloga i interetničke saradnje u ovoj oblasti ima vrlo malo i upravo zbog toga naš cilj je da kroz ovaj projekat potaknemo mlade ljude da počinju razmišljati i poduzetnički.
U Eko centru Blagaj su bile upriličene radionice za 7, osnovnih škola sa ukupno 97 učenika i 10 nastavnika.
Predviđeni plan se odnosi na poduzetničku inicijativu koja bi donosila simboličan prihod školi, školskim sekcijama ili opremila neke od nastavničkih učionica. Na ovaj način bi se i učenici osjećali društveno odgovornije.
Prvih 9 prijedloga biznis projekata koje komisija ocijeni kao najbolje. dobit će nagradu u vrijednosti od 400 dolara , što bi se koristilo isključivo za nabavku opreme, materijala ili sličnih potreba za realizaciju ideje.
Glavni cilj projekta zasnovan je na interetničkoj saradnji osnovnih škola u Federaciji Bosne i Hercegovine i Republici Srpskoj (Mostar i Nevesinje), kako bi se na jednoj strani pokazalo bogatstvo različitosti kao i bogatstvo jednakosti na drugoj. Osim toga, želimo pokazati djeci koliko je važan biodiverzitet i priroda za ljudska bića. To će se raditi kroz edukativne programe i poduzetničke aktivnosti kako bi mladi mogli saznati koliko je važna ekologija, poduzetništvo, kultura i biodiverzitet, ali i koliko je važna interetnička saradnja; pomirenje i koegzistencija na ovim područjima.
Prema posljednjem popisu stanovništva, u Bosni i Hercegovini živi oko 70.000 osoba s oštećenjem sluha. Iako je BiH potpisnica različitih međunarodnih sporazuma i dokumenata koji stoje u službi ljudskih prava, čime se obavezala da svakom pojedincu omogući jednak pristup i mogućnost jednakog uživanja ljudskih prava, osobe s oštećenjem sluha često su izostavljene od praćenja informacija i javnih događaja.
Ipak, u BiH postoje određeni događaji čiji organizatori se trude svoje sadržaje učiniti pristupačnim za sve. Organizatori FuckUp Nights Sarajevo, globalne platforme koja postoji u preko 300 gradova u svijetu i čiji je cilj promjena društvene percepcije neuspjeha, odlučili su da od prvog izdanja na svojim događajima angažiraju i tumača znakovnog jezika.
„Onog momenta kada smo odlučili da dovedemo FuckUp Nights u Sarajevo, shvatili smo da postoji ogromna društvena odgovornost prema svim sugrađanima i sugrađankama, uzimajući u obzir da u Bosni i Hercegovini živi veliki broj osoba sa invaliditetom. Već od prvog izdanja našeg javnog događaja smo angažovali tumača znakovnog jezika i pokušali smo da i na taj način promovišemo ideju stvaranja jednakih prilika za sve naše sugrađane i sugrađanke“, kaže Senad Alibegović, jedan od osnivača ovog događaja.
Od prvog izdanja 2018. godine, FuckUp Nights u Sarajevu uspio je da na svojim događajima okupi veliki broj osoba s oštećenjem sluha. Na prvom izdanju bilo je pet osoba sa slušnim teškoćama koje su došle na poziv organizatora. Budući da se radi o događaju koji razbija tabue povezane sa neuspjehom, i na kojem govore ljudi koji su učili iz svojih poslovnih padova, važno je da ovakve motivirajuće priče dođu do svakog pojedinca i pojedinke.
„Na neki naš podsticaj počeli smo da okupljamo određenu grupu osoba sa slušnim teškoćama tako da smo na posljednjem izdanju imali preko 70 gluhih i osoba oštećenog sluha koje su se odazvale našem pozivu“, kaže Alibegović, i dodaje da „promovišući inkluziju i angažman tumača znakovnog jezika ili bilo koju drugu inkluziju osoba sa teškoćama možemo mobilizovati cijelu jednu apsolutno marginalizovanu, zanemarenu i zaboravljenu grupu sugrađana i sugrađanki“.
Njihov pozitivan primjer motivirao je i druge da svoje događaje prilagode osobama s oštećenjem sluha.
„U posljednje dvije godine godine koliko mi djelujemo, moram priznati da smo imali odličan feedback od međunarodnih organizacija i organizatora događaja koji su imali taj argument da su vidjevši tumače znakovnog jezika i koliko je to važno bilo za zajednicu koju mi okupljamo, odlučili da i sami angažuju tumače“, kaže Alibegović.
Pored ovog događaja, prva bh. povorka ponosa je, također, imala tumača znakovnog jezika. Vođeni činjenicom da povorka ponosa nije samo borba za prava LGBTIQ osoba, već za sve marginalizirane grupe u Bosni i Hercegovini, organizacioni odbor donio je odluku da pruži priliku i osobama s oštećenjem sluha da dobiju informacije o ovom protestu.
„Osobe sa oštećenim sluhom imaju pravo i trebaju po zakonu da imaju sva jednaka prava, a to uključuje imati mogućnost da dobiju sve moguće informacije. Zbog toga smatramo da je važno da se uključe u društvo u cjelosti kroz protestne skupove i kroz bilo koju drugu vrstu događaja koji se dešavaju u Bosni i Hercegovini“, kaže Lejla Huremović, članica organizacionog odbora bh. povorke ponosa.
Iz neadekvatne komunikacije proizilaze drugi problemi
Renato Kričančić jedan je od tumača znakovnog jezika čiji su roditelji osobe s oštećenjem sluha i za sebe kaže da je prvo pričao na znakovnom jeziku, pa tek onda progovorio. Prema njegovim riječima, tumači znakovnog jezika su u velikom broju slučajeva djeca osoba s oštećenjem sluha, ili osobe iz njihove bliže okoline. Trenutno problem predstavlja i nepostojanje adekvatnog sistema certificiranja tumača.
„Odnedavno sam počeo malo intenzivnije raditi na javnim događajima gdje je potreban tumač znakovnog jezika, i zadnji događaj je bio na FuckUp Nights Sarajevo na kojem su se govorile dosta zanimljive teme i na tom događaju je bilo dosta osoba oštećenog sluha i od većine njih sam dobio jako pozitivne komentare“, kaže Kričančić.
Glavna barijera za potpuno i efikasno učešće osoba s oštećenjem sluha u svakodnevnom životu je komunikacija i iz toga proizilaze sve druge barijere u svim segmentima društva i sistema. Upravo zbog ovoga je nastala Facebook platforma „Znak za riječ“ koja ima preko 3000 pratilaca, čiji je cilj podizanje svijesti o znakovnom jeziku i njegovoj važnosti, te pružanje jednake prilike svima za učenje ovog jezika.
„Znakovni jezik je osnovno komunikacijsko sredstvo gluhih i nagluhih osoba, država je u zakonskoj obavezi svakom pojedincu obezbijediti jednak pristup i mogućnosti za puno i potpuno sudjelovanje i djelovanje u društvu“, kaže Ira Adilagić, jedna od osnivačica platforme „Znak za riječ“.
Problem su i mediji
Pored javnih događaja, veliki problem za osobe s oštećenjem sluha predstavlja i praćenje televizijskih programa. Prema Članu 10. Zakona o upotrebi znakovnog jezika na nivou BiH, prilikom izravnih prijenosa ili emitiranja snimaka sjednica tijela i institucija BiH, putem audiovizualnih medija treba se osigurati prevođenje na znakovni jezik. Prema istom Zakonu na nivou Kantona Sarajevo, pored sjednica, mediji imaju obavezu prilagoditi i informativne i edukativne emisije, a posebno emisije za djecu. Ipak, nedovoljna je zastupljenost titlovanih emisija i emisija koje imaju tumačenje na znakovnom jeziku.
„To znači da je 70.000 ljudi, ali i više, u momentu uskraćeno za informacije bilo koje vrste. Pristup informacijama, razmjena, je isto osnovno ljudsko pravo, prema tome mediji – televizijski programi su isto u obavezi biti pristupačnim svim korisnicima. Jednostavan primjer: gledanje domaćih serija kao što je ‘Viza za budućnost’ i druge popularne domaće emisije i serije, nije dolazila u obzir zbog nemogućnosti praćenja, a i dan danas mnogi ljudi pričaju o tome“, dodaje Adilagić.
Kako nam je rekao Renato, angažiranje tumača znakovnog jezika u Sarajevu se vrši preko Udruženja gluhih Kantona Sarajevo, koje smo i pokušali kontaktirati sa pitanjima za ovaj tekst. Cijena angažmana tumača znakovnog jezika se kreće od 10 do 100 KM, ovisno od dužine događaja i kompleksnosti teme. Nažalost, do završetka ovog teksta od njih nismo dobili odgovor.
Pozitivni primjeri su dokaz da događaji mogu biti inkluzivni za sve onda kada postoji volja organizatora, a često jedan primjer može pokrenuti lančanu reakciju promjena ka boljem. Dok inkluzivnost na događajima ne zaživi u većoj mjeri, ono što svako od nas može uraditi je da nauči barem osnove znakovnog jezika koji se u potpunosti može savladati za pola godine.
U sklopu Izvor film festivala smo i ove godine imali seminar 19.09.2019 god., koji je trajao 5 dana u prostorijama Izvor centra. Ovo je već 9. po redu Izvor film festival u kojem učestvuje 10 srednjih škola sa područja Kantona Sarajevo. Ekipa iz svake škole prve dvije sedmice oktobra je snimala svoj film na jednu od zadanih tema “Pravo prijateljstvo” ili “Velikodušnost”.
Glavni mentor i predavač za projekat je Stipe Svetinović, ostali mentori koji su i dio žirija su: Jasna Diklić, Lejla Panjeta, Maja Cerić, Vedran Fajkopvić.
Ovogodišnje škole koje su učestvovale u Izvor film festivalu su:
1. Srednja ekonomska škola
2. Elektrotehnička škola za energetiku
3. Srednja tehnička škola grafičkih tehnologija dizajna i multimedije
4. Treća gimnazija
5. Srednja škola metalskih zanimanja
6. Srednjoškolski centar Hadžići – Gimnazija
7. Srednjoškolski centar Hadžići – Mašinska tehnička škola
8. Srednjoškolski centar Vogošća
9. Gimnazija Dobrinja
10. Srednja medicinska škola
Premijera filmova u suradnji sa Cinema City će se održati sada u subotu 26.10.2019 god.
Svi su pozvani doći gledati filmove 26.10. od 15h do 17h i 27.10. u terminima od 17 do 20h, kada se može i glasati za nagradu publike u Izvor centru, ul. Štrosmajerova 6/I.
Ulaz je slobodan!
