Priručnik za osnovne i srednje škole u Bosni i Hercegovini „Ekoškologija“ prezentovala je autorica Smilja Mrđa pred oko 90 nastavnika/ca, profesora/ica, direktora/ica, i drugih prosvjetnih radnika iz škola u BiH.
Osim same prezentacije učesnici su razmijenili mišljenje o tome kako mlade podstaći da misle o prirodi te da se aktivnije angažuju u svojim lokalnim zajednicama. „Ekoškologija“, kao i današnja prezentacija, pokušava dati odogovor na pitanje kako kreirati, kako je to danas rekla Mrđa, „zelenu nastavu“.
Priručnik je kreiran kroz program Certifikacijskog mehanizma Eko škola u BiH, a koji djeluje u okviru projekta „Misli o prirodi!“ koji implementira Centar za promociju civilnog društva uz finansijsku podršku Švedske. Projekat „Misli o prirodi!“ sastoji se od više segmenata, a jedan od važnijih su svakako škole koje je projekat identifikovao kao najvažniju stepenicu u razvijanju svijesti mladih. Stoga se prije prezentacije prisutnima obratila projektna menadžerica Dajana Cvjetković predstavivši sam projekat „Misli o prirodi!“.
Priručnik je kreiran u deset modula, po pet za svaku vrstu škole, sa temama koje su veoma važne u procesu razvoja okolišne svijesti kod djece. Moduli su definirani u obliku pripreme za nastavnu jedinicu koji pored osnovnih uputa kao što su uzrast djece, nastavni predmet/i, ciljevi i zadaci nastavne jedinice, metode i oblici rada, ishodi učenja i korelacija s drugim predmetima sadrži i dio koji je kreiran u vidu radionica koje opisuju implementaciju nastavne jedinice sa vremenskom odrednicom a koje treba da olakšaju nastavnom osoblju pristup djeci kada su u pitanju rješavanja određenih okolišnih problema. Autorica priručnika i autor ilustracija u priručniku su oplemenili sadržaj priručnika originalnim pričama i ilustracijama koji ovaj priručnik čine posebno zanimljivim tekstom.
Eko HUB Blagaj, kojim koordinira Omladinski klub Novi Val, organizuje akciju čišćenja sa lokalnom zajednicom Ljubinje, 05.02.2021 (Petak) sa okupljanjem učesnika u mjestu Ubosko (Ljubinje) u 09:30h i početkom akcije u 10:00h koja traje do 15:00h.
Akcija čišćenja će se održatina lokaciji –Ljubinje (Ubosko – Nekropola stećaka).
Ovoj akciji čišćenja sprovesti će članovi udruženja: Kulturno umjetničko društvo Ljubinje, Opština Ljubinje, Novi Val Blagaj, u saradnji sa lokalnim stanovništvom, gdje je predviđeno 20 učesnika.
U slučaju vremenskih nepogoda akcija čišćenja će biti odgođena, gdje će se u dogovoru sa predstavnicima lokalne zajednice Ljubinje odrediti novi datum. Svi učesnici će dobiti potrebnu opremu za ovu akciju, kao hranu i osvježenje.
Eko HUB Blagaj, kojim koordinira Omladinski klub Novi Val Blagaj, pokrenut je u sklopu projekta “Misli o prirodi!” koji implementira Centar za promociju civilnog društva, a finansijski podržava Švedska.
Napomena:
Pozivamo sve učesnike da se strogo pridržavaju svih epidemioloških mjera tokom realizacije akcije čišćenja. Od strane organizatora će biti obezbjeđena zaštitna oprema.
British Council predstavlja novi projekat u oblasti vizuelnih umjetnosti – Ekologije budućnosti koji će započeti nizom radionica u saradnji sa LUX-om. Prva radionica na temu “Intimne ekologije” održaće se u četvrtak 28. januara u 13.00 časova. Prijave su otvorene na British Council stranici.
Nakon izložbi Nova religija Dejmijena Hersta, Taština malih razlika Grejsona Perija i Percepcije Trejsi Emin, Sare Lukasi drugih, i bavljenja temama kao što su mitovi savremenog svijeta, nove društvene klase i rodna ravnopravnost u muzejskim kolekcijama, British Council nastavlja sa realizacijom projekata u oblasti vizuelnih umjetnosti. Naredni ciklus biće posvećen itekako aktuelnoj temi – ekologiji i onome što bi ta nauka mogla da postane uzimajući u obzir promjene koje se svakodnevno dešavaju oko nas.
Kao uvod u projekat British Council će organizovati četiri radionice u saradnji sa renomiranim LUX-om, umjetničkim kolektivom iz Londona koji podržava i promoviše umjetničke prakse pokretnih slika.
Prva radionica „Intimne ekologije“ održaće se u četvrtak 28. januara u 13.00 č, a nju će voditi Fiona Mekdonald, poznatija pod pseudonimom Feral Practice. Kao umjetnica u svojim projektima ona se bavi ljudskim i drugim živim i neživim bićima kreirajući etičke i maštovite veze među ovim vrstama. Njena istraživanja oslanjaju se na umjetnička, naučna i subjektivna iskustva kojima istražuje raznolike estetike i stvara sugestivne prostore nepoznatih priroda. Feral Practice će predstaviti audio-vizuelne radove, kao i svoje eksperimente u preusmjeravanju pažnje i komunikaciji među pomenutim vrstama. Između ostalog, radionica će se dotaći pojmova poput Adornove negativne dijalektike, šume koja misli Eduarda Kona i žive materijalnosti Džejn Benet. Tokom radionice, učesnici će imati priliku da se upoznaju sa procesom promjene percepcije, pažnjom, spekulacijom, maštom i improvizacijom kako bi dublje i drugačije stupili u kontakt sa neljudskim bićima, te kako bi percipirali i njih i sebe na nove načine.
Prijave za ovu besplatnu radionicu su otvorene na stranici British Councila do ponedjeljka 25. januara.
Nakon Feral Practice, u okviru radioničarskog dijela, svoje procese rada predstaviće i Ričard Lejzel, Majkl Smit i Ben Rivers. Ove radionice će biti održane u februaru.
Radionice su prvenstveno namijenjene umjetnicima, studentima umjetnosti, studentima arhitekture i aktivistima koji se bave ekološkim i pitanjima zaštite životne sredine.
Trening za građane/ke novinare/ke pod nazivom „Kako izvještavati o okolišu?“ održan je u online formatu 20. i 21. januara, okupivši više od 20 aktivista i aktivistkinja za zaštitu okoliša. Trening je održan u okviru projekta „Misli o prirodi!“ koji provodi Centar za promociju civilnog društva uz finansijsku podršku Švedske.
Treningu su prisustvovali članovi i članice organizacija civilnog društva, poput REIC-a iz Sarajeva, UG „Nešto Više“ iz Mostara ili UG LIR Evolucija iz Banjaluke, ali i samostalnih aktivista i aktivistkinja zainteresovanih za zaštitu okoliša. Učesnici/e su imali priliku proširiti i ojačati svoja znanja i vještine predstavljanja informacija, zaključaka i preporuka javnosti. Trening je poslužio i kao svojevrsna prilika građanima i građankama da iznesu okolišne probleme sa kojima se suočavaju u svojim sredinama, a zajedno sa edukatorima/icama pronalazili su najefikasnije načine na koje ih mogu predstaviti javnosti.
Trening je vodila novinarka N1 Televizije Tina Jelin Dizdar koja je održala predavanja o osnovama novinarstva i razlici između građanskog i profesionalnog novinarstva, te vodila vježbu na kojoj su učesnici/e pisali vijesti na teme iz oblasti okoliša po vlastitom izboru te diskutovali o njima. Osim Jelin Dizdar, svoje iskustvo izvještavanja o okolišnim temama podijelio je novinar RTV FBiH Sanel Kajan, službenica za komunikacije u World Wildlife Fundu Adria Milena Dragović govorila je o PR-u i odnosu sa medijima, dok je direktorica Radio Sarajeva Suada Peštek održala predavanje na temu društvenih mreža i novih medija u svrhu promocije okolišnih tema.
Trening „Kako izvještavati o okolištu?“ jedna je u nizu edukacija u cilju povećanja medijske pokrivenosti okolišnih tema koje se organizuju u okviru projekta „Misli o prirodi!“. Prošle godine održan je trening za novinare i novinarke na temu zaštite okoliša, a trenutno je u toku serija predavanja na istu temu za studente i studentice novinarstva.
Inicijativa za monitoring evropskih integracija BiH poziva nadležne institucije da se oglase i postupe povodom informacija koje su tokom jučerašnjeg dana objavljene anonimno na Facebook stranici “Nisam tražila”, od strane žena koje su doživjele seksualno uznemiravanje i zlostavljanje, te o njemu progovorile. Tražimo od ovih institucija da hitno saopšte javnosti koje će mjere poduzeti povodom uznemiravajućih informacija o masovnom zlostavljanju i uznemiravanju više desetina žena iz BiH.
Podsjećamo da je spolni odnošaj zloupotrebom položaja krivično djelo, a naročito otežavajuća okolnost je činjenje istog unutar obrazovnih ustanova. Kredibilne javne informacije o kontinuiranim pokušajima izvršenja krivičnog djela, od kojih nekih i nad maloljetnim osobama, više su nego dovoljan razlog da nadležna policijska tijela i pravosudne institucije pokrenu istragu unutar ustanova čiji su uposlenici izvršili ili pokušali izvršiti takvo djelo.
Na spomenuta svjedočanstva već je saopštenjem reagirala Akademija scenskih umjetnosti u Sarajevu, te se nadamo da će ovaj prvi korak u prihvatanju odgovornosti za dosadašnje propuštanje da se studenti/ce zaštite od seksualnog nasilja poslužiti kao primjer i drugim ustanovama. Pozivamo sve ustanove i institucije u kojima je vršeno seksualno nasilje, da pruže podršku ženama i djevojkama koje su preživjele seksualno nasilje, da imenuju zlostavljače, sarađuju sa policijskim i pravosudnim institucijama, te uvedu propise i mehanizme kojima će se ovakvo ponašanje sprječavati i sankcionisati u okviru samih ustanova. Kulturi šutnje i prećutnog odobravanja seksualnog i drugog nasilja ne smije biti mjesta u bilo kojoj instituciji, te pozivamo ustanove i institucije da hitno adresiraju i mijenjaju ove prakse i preventivno djeluju radi sprečavanja seksualnog nasilja.
Očekujemo da se u ove procese uključe i postojeći mehanizmi za zaštitu ljudskih prava i osiguravanje rodne ravnopravnosti u BiH: Institucija ombudsmena za ljudska prava BiH, Agencija za ravnopravnost spolova BiH i entitetski gender centri – kako bi osigurali da se oni vode uz poštovanje najviših standarda zaštite svjedokinja, koje moraju imati punu i nedvosmislenu podršku i zaštitu nadležnih institucija i ustanova, civilnog sektora i društva.
Inicijativa daje punu podršku svim ženama koje su progovorile o seksualnom nasilju kojem su bile izložene. Procesuiranje i kažnjavanje krivičnih djela nije i ne smije biti odgovornost žrtava, naročito kada se radi o seksualnom nasilju, čije prijavljivanje često dovodi do sekundarne viktimizacije i do novog zlostavljanja. Osobe koje su preživjele zlostavljanje i uznemiravanje često nemaju podršku zajednice kada se odluče prijaviti takva krivična djela i trpe pritiske okoline kada to urade, što, zajedno sa neadekvatnim tretmanom od strane institucija, dovodi do faktičke nekažnjivosti seksualnog nasilja u našem društvu.
Stoga je od ključnog značaja da istražni organi i pravosudne institucije hitno i odlučno reagiraju na informacije koje su jučer iznijete, makar i anonimno; da pokažu spremnost i jasnu opredijeljenost da zaštite od nasilja žene i djevojčice i kazne zlostavljače, te da pošalju jasnu poruku da se nasilje nad ženama i djevojčicama više neće tolerisati u bh. društvu.
Bosna i Hercegovina na svom evropskom putu treba i mora primjenjivati najviše standarde zaštite ljudskih prava, te se ugledati na propise i prakse zemalja članica EU. Nova strategija rodne ravnopravnosti EU navodi da će EU i njene članice poduzeti sve neophodne mjere za borbu protiv rodno zasnovanog nasilja, posebno seksualnog nasilja, te pružiti podršku preživjelima ovog nasilja, i sankcionisati počinitelje. Prvi korak za BiH, njene entitete i Brčko distrikt u cilju osiguravanja adekvatnog suzbijanju seksualnog nasilja svakako je usklađivanje krivičnog zakonodavstva s Istanbulskom konvencijom, usvajanje pratećih podzakonskih akata, edukacija državnih, pravosudnih i policijskih službenika/ca i uspostavljanje funkcionalnog institucionalnog psiho-socijalnog sistema podrške preživjelima seksualnog nasilja.
Građani Bosne i Hercegovine (BiH) svaki mjesec uz račun za struju plaćaju i naknadu za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora.
Za šest godina uplatili su najmanje 207 miliona maraka koje su entitetske vlasti podijelile uglavnom privatnim firmama kao podsticaj za proizvodnju tzv. čiste struje. Ove firme su vlasnice 525 malih hidroelektrana (MHE), vjetroelektrana, solarnih te elektrana na biomasu i bioplin i proizvode oko dva posto ukupne proizvodnje električne energije u zemlji, ali ostvaruju velike prihode od podsticaja.
Iako je podsticanje rada ovakvih postrojenja trebalo zaštititi prirodu, velike sume novca koje svaki mjesec obezbjeđuju građani pretvorile su proizvodnju struje iz obnovljivih resursa u unosan posao sa malo ulaganja i još manje brige za okoliš.
Građani BiH svaki mjesec uplate skoro tri miliona KM za proizvodnju struje iz obnovljivih izvora.
Novinarke Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) su razgovarale sa stotinu bh. građana. Većina ne zna da uz struju plaća ovu naknadu niti kako se taj novac dalje raspoređuje.
Sarajliji Mirsadu Pajeviću se ne sviđa što mora finansirati i ovaj trošak: “Sljedeći put ću platiti samo ono što očitam na električnom brojilu – znači, svoju potrošnju bez ovih naknada”.
Mala postrojenja, velika dobit
Bosna i Hercegovina je 2005. godine potpisala Ugovor o uspostavi Energetske zajednice sa Evropskom unijom (EU) i još sedam zemalja: Albanijom, Bugarskom, Hrvatskom, Sjevernom Makedonijom, Crnom Gorom, Rumunijom i Srbijom. Ugovorom se obavezala na provođenje EU Direktive o upotrebi energije iz obnovljivih izvora. Cilj je bio da se povećaju strana i domaća ulaganja u obnovljive izvore i proizvodnja čiste energije te osiguraju nova radna mjesta i zaštiti okoliš.
Kako bi obaveze sprovele u djelo, Federacija BiH (FBiH) i Republika Srpska (RS) su izglasale zakone i akcione planove. Obavezale su se da do 2020. godine 40 posto planirane potrošnje struje bude iz obnovljivih izvora, a odlučile su da će to ostvariti pogodnostima i podsticajima za proizvođače.
Tako su FBiH i RS počele potpisivati ugovore sa, uglavnom, privatnim firmama na 12, odnosno 15 godina za proizvodnju struje u MHE, vjetroelektranama i solarnim elektranama, a na pet godina u ostalim elektranama.
“Ja ne znam, stvarno, nijedan drugi primjer biznisa gdje vam neko 15 godina unaprijed garantuje i tržište i cijenu”, kaže ekonomista Damir Miljević, autor analize ekonomsko-društvene koristi i šteta koje nastaju u sistemu podsticaja MHE.
Ovim ugovorima se entitetske elektroprivrede obavezuju da će svu struju otkupljivati po garantovanim cijenama koje neće biti mijenjane bez obzira na tržišne promjene. Uz to proizvođači dobivaju i novčani podsticaj čiji iznos zavisi od količine proizvedene struje.
To plaćaju građani kroz mjesečnu naknadu za obnovljive izvore energije, a raspoređuju entitetski operatori sistema podsticaja. Zahvaljujući ovakvom sistemu, proizvođači zarađuju duplo više od elektroprivreda.
Željko Ratković, direktor Odjela za investicije u “Elektroprivredi RS-a”, objašnjava zašto vlasnik postrojenja skupo prodaje struju elektroprivredama: „Jednostavno, u skladu sa zakonskom regulativom obezbjeđuje veću cijenu energije, nego što npr. ‘Elektroprivreda’ sad prodaje i izvozi tu energiju ili prodaje domaćim potrošačima“.
Istovremeno, njihovi troškovi prema državi se svode na plaćanje koncesione naknade za koju ne postoji jedinstven obračun, a kreće se od 1 do 15% ukupnih prihoda od prodaje struje i o tome se diskreciono odlučuje u svakom pojedinačnom ugovoru.
Od 2018. godine u RS-u se obračunava jedinstvena naknada od 0,0055 na iznos proizvedene struje. Međutim, ovaj obračun je obavezan samo za nova postrojenja dok je vlasnicima postojećih ostavljeno na volju da odluče hoće li plaćati ovako ili po procentu iz svojih ugovora.
Prema podacima koje su prikupili novinari CIN-a, najviše novca u posljednjih šest godina je isplaćeno za 103 mini hidroelektrane − nešto više od 136 miliona maraka. Za vjetroelektrane je dato skoro 30 miliona KM pomoći, rad solarnih elektrana je pomognut sa oko 37 miliona, elektrane na bioplin sa tri miliona maraka, a elektrane na biomasu sa 670 hiljada maraka. Ovi iznosi su i veći jer Federalni operator za obnovljive izvore energije i Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije nemaju podatke o isplaćenim podsticajima u 2016. i 2017. godini.
Uprkos svemu, entitetske vlasti svake godine izdaju nove koncesije koje znače novi trošak kroz podsticaje i poskupljuju naknade za obnovljive izvore energije koje plaćaju građani. Tako je u 2020. investitorima isplaćeno deset puta više podsticaja u odnosu na 2015. godinu. Najveći broj podsticaja odobren je za izgradnju MHE.
“Nismo mi ti koji smo izmislili i sistem podsticaja za MHE i sam termin MHE. To je naša obaveza koja je opet u skladu sa Ugovorom o osnivanju Energetske zajednice i u skladu sa akcionim planovima”, kaže pomoćnik ministra za energetiku RS-a Milan Baštinac.
Međutim, ovaj ugovor ne nameće BiH način na koji će podržati proizvodnju iz obnovljivih izvora niti u kojoj mjeri će koristiti različite izvore energije. Pravila su svojevoljno kreirale entitetske vlasti.
Pomoćnik ministra za energetiku u RS-u Milan Baštinac kaže da se može graditi još nekoliko MHE pa se Ministarstvo okreće drugim izvorima energije:
“Pokušavamo da što više promovišemo projekte iz vjetra, iz solara, nešto čak iz biomase“, rekao je.
Jedna firma više postrojenja
Najviše novca kao podsticaj za proizvodnju su dobile firme “Hidroinvest”, “Strajko-inžinjering” i ECO-KW braće Tihomira i Roberta Brajkovića.
Nešto manji iznos dobilo je osam mini hidroelektrana slovenske firme “Interenergo” kojim je za šest godina isplaćeno 22,3 miliona podsticaja.
Novinari CIN-a su utvrdili nepoštivanje propisa prilikom izgradnje i puštanja u rad dvije MHE u njihovom vlasništvu na rijeci Ugar. O tome, kao i o drugim sumnjivim poslovima izgradnje MHE čitajte detaljno na stranici CIN-a.
Ekološke i ekonomske štete
MHE su se pokazale kao najštetnija koncesiona djelatnost u oblasti obnovljivih izvora energije zbog uništavanja prirodnih bogatstava i male koristi po društvo.
Iako u posljednje vrijeme entitetske institucije i funkcioneri priznaju njihov štetni utjecaj, MHE i dalje rade, a vlasnici i dalje dobivaju novac građana.
Regulatorna komisija za energetiku RS-a, zadužena za nadzor na tržištu struje u entitetu, u svom izvještaju iz 2019. godine upozorila je da se mnoge MHE grade u planiranim ili već zaštićenim područjima, što ne bi trebalo da se dešava. Skrenula je pažnju i na loše posljedice sve češće izgradnje MHE u nizu i na jednom slivu, kao što je slučaj na Ugru, Govzi i Prači. Upravo na ovim rijekama se nalaze postrojenja slovenskih firmi i firmi braće Brajković koje su dobile najviše novca od podsticaja u posljednjih šest godina.
Vlasti u BiH uglavnom izdaju dozvole za gradnju MHE čije se mašinske zgrade grade nizvodno od brane, a voda dovodi kroz cijev. U koritu bi morala ostati dovoljna količina vode za održavanje normalnog života u rijeci, ali to često nije slučaj jer se pri dodjeli dozvola za gradnju ne rade provjere o ekološki prihvatljivom protoku vode u koritu.
Profesor Drešković ovome dodaje i negativan utjecaj koji imaju vještačke akumulacije stvorene izgradnjom MHE na zdravlje ljudi jer povećavaju isparavanja, vlažnost zraka i zamagljivanja prostora. On smatra da se treba orijentisati na druge izvore energije i propitati najoptimalniji način njihovog iskorištavanja: “Slatka voda je resurs. Ko bude imao slatku vodu, on će preživjeti, a mi se potpuno suprotno trenutno ponašamo“.
Vlasnicima malih hidroelektrana u RS-u su u 2019. godini isplaćena skoro 34 miliona maraka podsticaja. Istovremeno, oni su lokalnim zajednicama, u kojima su izgradili MHE, dali jedanaest puta manje novca.
Ekonomista Damir Miljević kaže da društvo nema nikakvu korist od MHE: “E, sad je pitanje da li hoćete da gradite sistem koji favorizuje pojedince ili sistem koji favorizuje društvo”.
Istovremeno se u Federalnom parlamentu i Vladi FBiH više puta polemisalo o mogućoj zabrani izgradnje MHE i obustavi podsticaja za ova postrojenja. Prije nekoliko mjeseci premijer Vlade Fadil Novalić održao je sastanak sa predstavnicima ekoloških udruženja i nadležnim ministarstvima. Tada je MHE okarakterisao kao “značajan društveni problem”.
Ipak, iz Federalnog ministarstva energetike za CIN kažu da će vjerovatno za sada sve ostati na istome. Za zabranu gradnje MHE, kažu, potrebno je prvo izmijeniti propise, a ukidanje podsticaja bi se moglo primijeniti samo na buduća postrojenja. U institucijama RS-a ne razmatraju ovu mogućnost.
Čak 82 od stotinu bh. građana sa kojima su razgovarali novinari CIN-a nije znalo da uz račun za struju plaćaju i naknadu za obnovljive izvore. Dok jedni kažu da plaćaju račune ne obraćajući pažnju na pojedinosti, drugi smatraju da nije uredu na ovakav način uzimati novac od građana i finansirati privatne biznise.
“To je isto kao da ja sad odem u hotel, jedem i prespavam i onda pošaljem račun nekom drugom da plati”, smatra Anto Ljubaš iz Bugojna.
Zbog štetnih supstanci koje sadrži, e-otpad nije dozvoljeno odlagati zajedno sa ostalim otpadom. Za to su predviđeni ZEOS e-kontejneri, Zeleni namještaj ili Reciklažno dvorište, gdje električni i elektronski otpad mogu odlagati građani, dok pravnim licima ZEOS nudi besplatno preuzimanje e-otpada na željenoj adresi. Emil Šehić, direktor ZEOS eko-sistema, koje dnevno sakupi oko 7.000 kilograma e-otpada, gdje najveći udio u strukturi imaju veliki kućanski aparati, mali kućanski aparati, rashladni uređaji, TV – monitori, sijalice, kaže nam da “uspostavljeni sistem tokom osam proteklih godina pokazuje kontinuirani rast sakupljene količine e-otpada i firmi koje koriste uslugu besplatnog zbrinjavanja. Također, i građani sve više koriste naše kontejnere za odlaganje e-otpada kao i ostale mogućnosti koje im stoje na raspolaganju.“
Cilj je, dodaje, da se sakupljena količina e-otpada ove vrste svake godine povećava kroz razvoj kolektivne svijesti građana i njihovo aktivno učešće u zaštiti životne sredine, ali i kroz stalni rast broja kompanija koji žele koristiti besplatnu i jednostavnu uslugu. „Čitav proces popunjavanja naloga, putem stranice www.zeos.ba, traje jednu minutu”, ističe Šehić, i dodaje kako u prosjeku godišnje sarađuju sa oko 400 kompanija.
Nakon sakupljanja e-otpada, poštujući ekološke standarde, ZEOS vrši njegovu obradu, preradu i reciklažu.
„Ukoliko se električni otpad ne zbrinjava odgovorno, opasne supstance mogu da zagade tlo, vodu i postanu dio lanca ishrane. Električni otpad je vrlo specifičan prvenstveno zbog hemijskih elemenata koje sadrži. Njegova struktura predstavlja opasnost po zdravlje građana onog trenutka kada se razbije, spali ili neovlašteno počne obrađivati bez stručnog nadzora i opreme. To nije smeće koje se može odložiti bilo gdje, e-otpad je resurs koji može da se reciklira kroz ZEOS-ove kapacitete u našoj državi i svaki komad na deponiji je veliki gubitak za državu i stanovništvo u cjelini”, apeluje Šehić i pojašnjava “Reciklaža nema smisla ukoliko je e-otpad pomiješan sa drugim vrstama otpada koje otežavaju njegovo sortiranje ili obradu. Ali, kada se e-otpad pravilno odloži, sirovine se mogu reciklirati i koristiti u proizvodnji novih proizvoda!”
Kako bi uticali na podizanje svijesti građana, a posebno edukovali mlade, ZEOS provodi projekte ekološke osvještenosti koji podrazumijevaju prikaz pravilnog odlaganja e-otpada, proces reciklaže kao i mjesta za reciklažu.
„S obzirom na to da se navike najlakše usvajaju u periodu odrastanja, djeca i omladina su primarna skupina naših aktivnosti i na taj način stvaramo siguran temelj za budućnost bez otpada“, kaže Šehić i navodi da su unatoč pandemiji realizirali više od 30 takvih aktivnosti, kao i da su partner projekata Eko škole koji obuhvata 40 škola širom FBiH.
Iako se u vrlo izazovnoj 2020. godini zakonska stopa sakupljanja e-otpada povećala za 5%, iz ZEOS eko-sistema ponosno najavljuju kako će i ove, kao i prethodnih godina, zakonski ciljevi biti premašeni.
„Ove godine taj procenat iznosi 35%, a naš uspjeh smatramo ostvarenjem propisanih stopa prerade i reciklaže e-otpada, na čemu smo zahvalni svim učesnicima sistema. Ovo je još jedna potvrda da smo kroz naš dugogodišnji rad izgradili kompaniju koja je pouzdan partner u reciklaži e-otpada“, ističe Šehić i pojašnjava da se navedenazakonska obaveza posmatra kao procenat sakupljenog e-otpada u odnosu na količinu e-opreme koju su na tržište plasirali uvoznici, proizvođači i distributeri.
Prema Statutu koji definiše princip neprofitnog poslovanja, sva dobit ZEOS-a koristi se za razvoj osnovne djelatnosti. Tako su u ovoj godini tri trgovačka centra dobila svoj Zeleni namještaj za male aparate i sijalice, otvoreno je reciklažno dvorište za e-otpad na Otoci u Sarajevu, a građanima Goražda na raspolaganje je stavljen jedan e-kontejner/kontejner za e-otpad.
„Ponosni smo i na uspostavljenu saradnju sa KJKP Rad Sarajevo, kao jednim od ovlaštenih sakupljača, a u 2021. godini, novih 36 uličnih e-kontejnera bit će postavljeno u općine širom FBiH“, najavljuje direktor ZEOS eko-sistema Emil Šehić.
Kraj 2020. godine ZEOS završava provođenjem društveno odgovorne kampanje informisanja šire javnosti „Zelena stanica“, u okviru koje građane poziva da budu ekološki aktivni te da sve predmete kojih se žele riješiti, a radili su na struju ili baterije, uključujući i plinske sijalice, odlože na uređeno reciklažno dvorište za e-otpad u naselju Otoka. Za savjesno odlaganje ZEOS je pripremio i prigodne poklone za građane.
Eko HUB Blagaj, kojim koordinira Omladinski klub Novi Val održao je još jednu akciju čišćenja sa lokalnom zajednicom Blagaj, 16.12.2020 (Srijeda) sa okupljanjem učesnika u 09:30h u Eko centru Blagaj.
Akcija je počela u 10:00h,a trajala je do 14:00h.
Akcija čišćenja se održala na lokaciji – Blagaj (kulturno historijska staza – Vrelo Bune).
Ovoj akciji čišćenja sudjelovali su članovi udruženja: STK „Blagaj City“, SPK Blagaj, „Grad Mostar“, kao i lokalno stanovništvo sa ukupno 23 učesnika.
U toku ove akcije skupljeno je 30 vreća otpada, 6 kamiona građevinskog šuto materijala, a trimerisano je 350 m dužine kulturno historijske staze.
Ovoj aktivnosti su se pridružili i članovi tima projekta „Misli o prirodi!“ koji su se zajedno sa članovima Eko HUB Blagaj obratili medijima u 11:00h.
Svi učesnici su dobili potrebnu opremu za ovu akciju, kao hranu i osvježenje od strane organizatora.
Eko HUB Blagaj, kojim koordinira Omladinski klub Novi Val Blagaj, pokrenut je u sklopu projekta “Misli o prirodi!” koji implementira Centar za promociju civilnog društva, a finansijski podržava Švedska.
Napomena:
Sve epidemiološke mjere tokom realizacije akcije čišćenja su sprovedene, a od strane organizatora je obezbjeđena zaštitna oprema.
Eko HUB Blagaj, kojim koordinira Omladinski klub Novi Val, organizuje akciju čišćenja sa lokalnom zajednicom Blagaj, 16.12.2020 (Srijeda) sa okupljanjem učesnika u 09:30h u Eko centru Blagaj i početkom akcije u 10:00h koja traje do 14:00h.
Akcija čišćenja će se održatina lokaciji – Blagaj (kulturno historijska staza – Vrelo Bune).
Ovoj akciji čišćenja sprovesti će članovi udruženja: STK „Blagaj City“, „Bunica Boating“, „Laks d.o.o“, „Grad Mostar“ kao i lokalno stanovništvo gdje je predviđeno 20 učesnika.
Ovoj aktivnosti će se pridružiti i ambasadorica Švedske u BIH Johanna Strömquist koja će se obratiti medijima u 11:00h na lokaciji izvora Vrela rijeke Bune.
U slučaju vremenskih nepogoda akcija čišćenja će biti odgođena, gdje će se u dogovoru sa predstavnicima lokalne zajednice Blagaj odrediti novi datum. Svi učesnici će dobiti potrebnu opremu za ovu akciju, kao hranu i osvježenje.
Eko HUB Blagaj, kojim koordinira Omladinski klub Novi Val Blagaj, pokrenut je u sklopu projekta “Misli o prirodi!” koji implementira Centar za promociju civilnog društva, a finansijski podržava Švedska.
Napomena:
Pozivamo sve učesnike da se strogo pridržavaju svih epidemioloških mjera tokom realizacije akcije čišćenja. Od strane organizatora će biti obezbjeđena zaštitna oprema.
Džemal Jašarević-Džemo, sportista nevjerovatnog i optimističnog duha i glavni akter dokumentarnog filma Džemo je podržao borbu za spas naših rijeka, a protiv gradnje malih hidrocentrala širom Bosne i Hercegovine.
Džemo je odlučio trčati uzduž rijeke Neretve, i to od Starog mosta do Bunskih kanala.
Ovaj “počasni krug” je posvećen odbrani svih rijeka u BiH napadnutih gradnjom malih hidrocentrala – a posebno pritokama prekrasne Neretve poput Kraljuščice, Neretvice, Doljanke, a onda i Bunskih kanala – našim vodenim tokovima koji trebaju podršku i zaštitu javnosti od dalje eksploatacije i devastacije koja nastaje gradnjom malih hidrocentrala.
“Odlučio sam učestvovati u ovoj inicijativi jer želim pružiti svoj doprinos u spašavanju prirodnog blaga. Volio bih da ono bude sačuvano kako bi u njemu mogle uživati generacije koje dolaze. Bilo bi sjajno kada bi moj angažman potaknuo više ljudi da se pridruže borbi za naše rijeke”, rekao je Džemo.
Za mnoge Bunski kanali, mjesto na kojem se spajaju Buna i Neretva, predstavljaju jedan od najljepših prirodnih prizora. Upravo na tom lokalitetu su planirane dvije male hidrocentrale. Aktivisti iz udruge Majski cvijet biju bitku već šest godina kako bi zaustavili projekat koji zajednica ne želi. Do sada su izdejstvovali dvije pobjede, okolišna dozvola je poništena, a investitor nije dobio ni urbanističku saglasnost. No Bunski kanali, kao i mnoge druge rijeke u BiH neće biti sigurne dok se ne zabrani gradnja malih hidrocentrala.
“Sretan sam i zahvalan sam na podršci koju je Džemo pružio danas, te sam zahvalan svima koji su učestvovali u ovoj inicijativi. Borba je duga, a pravda spora ali nećemo odustati sve dok Bunski kanali ne budu slobodni. Uspjeli smo poništiti okolinsku dozvolu, osporiti investitoru izdavanje urbanističke saglasnosti. Idemo dalje, imamo velike planove za ovaj lokalitet, želimo ga urediti i učiniti dostupnim svim ljudima da uživaju. Zahtijevat ćemo od odgovornih da se Bunskim kanalima vratiti status spomenika prirode”, kazao je Oliver Arapović, predsjednik udruge Majski cvijet.
Pokret za odbranu rijeka u BiH čeka konkretna zakonska i podzakonska rješenja koje je Vlada FBiH obećala. Od Vlade Federacije BiH je zatraženo da što hitnije zaštiti rijeke i to: – izmjenom pravilnika o okolinškim dozvolama da sve dozvole za centrale veće od 150kW izdaje Federacija, a ne kantoni – izmjeni pravilnik kako bi se omogućilo formiranje posebnih komisija za ocjenu studija utjecaja izgradnje MHE – izradu novog pravilnika kojim bi se precizirao način formiranja i rada komisija za ocjenu studija utjecaja MHE (od strane Federalnog ministarstvo okoliša i turizma) – ukidanje poticaja za MHE od strane Vlada Federacije Bosne i Hercegovine i Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije. – a onda i zakonima onemogući daljnju gradnju. Osim toga je važno da Vlada FBiH što prije izvrši revizuju svih izdatih dozvola i sagalasnosti za gradnju malih hidrocentrala, te u konačnici zaštiti ustavom vodu. (više via Eko Akcija http://voda.ekoakcija.org/bs/sadrzaj/zastita-rijeka-sta-nadlezne-institucije-mogu-i-moraju-uraditi)
Aktivisti i aktivistice koji brane rijeke pozivaju i drugi entitet u Bosni i Hercegovini, Republiku Srpsku (RS), da poduzme slične korake. Nakon inicijative FBiH ranije ove godine, RS je takođe predložila sličan zaključak o zabrani daljnje izgradnje MHE, ali je Narodna skupština RS odbila prijedlog uprkos zahtjevu lokalnih zajednica. Potrebno je da nadležni što prije krenu u zaštitu rijeka i u ovom entitetu!
