Sljedeći vikend u Sarajevu nas očekuje novi festival queer (LGBTIQ) umjetnosti Kvirhana koji će se održati na dvije lokacije: bašta Zemaljskog muzeja BiH i Džipsi Džipsi.
Sarajevski otvoreni centar i Tuzlanski otvoreni centar organizuju novi festival queer umjetnosti pod nazivom Kvirhana u Sarajevu od 25. do 27. juna, i u Tuzli 2. i 3. jula.
Naziv Kvirhana nastao je od riječi kvir (queer) koja predstavlja sveobuhvatan pojam za LGBTIQ zajednicu, te riječi han, koja u b/h/s jeziku označava gostionicu, utočište za putnike, svratište.
‘’U Bosni i Hercegovini rijetki su prostori u kojima LGBTIQ+ osobe mogu autentično i istovremeno biti ono što jesu i biti prihvaćeni_e. Festivalom Kvirhana želimo kreirati prostor gdje će kvir osobe ne samo biti ono što zaista jesu, nego i slaviti svoje identitete. Iako je Kvirhana primarno siguran i slavljenički prostor za lezbejke, gej, biseksualne, transrodne i kvir osobe, ona je i mjesto susreta i slobode za sve one koji podržavaju LGBTIQ+ osobe ili propituju ustaljene norme vezane za spol, rod i seksualnost. Kvirhana je mjesto za sve one kojima su ljubav, podrška, otvorenost i autentičnost prava mjera odnosa prema drugima.’’, kažu iz Sarajevskog otvorenig centra.
Otvorenje festivala bit će u bašti Zemaljskog muzeja u petak od 17.30 sati, a program će otvoriti film ”Ja bi’ da to imam doma” koji su režirali Ana Opalić i Noah Kraljević. Nakon toga planiran je koktel i patry uz DJ YNGOD, a od 21.30 nastupit će mlada trap-rap muzičarka Muha.
Drugi i treći dan festival se seli u Džipsi Džipsi. U subotu u 13 sati program će početi izložbom portreta roditelja LGBTIQ djece ”Volim te bez ali”, autora Benjamina Strike, a nastaviti panel diskusijom ”Ljubav tebi, meni i nama” koju će moderirati Delila Hasanbegović-Vukas. Nakon toga, tri sata su rezervisana za dva filma: ”Transformistas” i ”Transkids”.
Noćni program otvorit će drag nastup kolektiva drag umjetnica_ka Dragoslavia, a nastaviti DJ Anja The Batman.
Program posljednjeg dana festivala počet će u 11 sati sa Spoken Poetry performansom. Od 12 sati prikazat će se film Ade Hasanovića ”Nek’ je što šarenije” o prvoj bh. povorci ponosa, a zatim film ”Uferfrauen” koji prikazuje šest protagonista koji su živjeli u bivšoj Njemačkoj Demokratskoj Republici.
Od 15 sati Darko Pandurević moderirat će panel diskusiju ”Koraci do slobode ljubavi” o istospolnim partnerstvima. Nakon toga, ekipa iz Tuzlanskog otvorenog centra promovisat će knjigu “Pričam ti u duginim bojama: Životne priče queer osoba” a promociju će moderirati Dina Bajraktarević.
Kvirhana će biti zatvorena What's Cooking radionicom i svirkom Esme i Zlaje.
Tema ovogodišnje Kvirhane ‘’Tamo gdje je porodica’’ odabrana je zbog činjenice da su mnoge LGBTIQ osobe odbačene od strane svojih porodica zbog svoje seksualnosti i/ili rodnog identiteta, te su drugu porodicu pronašle u LGBTIQ zajednici. Organizatori_ce žele poslati poruku o važnosti podrške roditelja koji prihvataju svoju LGBTIQ djecu, al i da će LGBTIQ zajednica uvijek biti tu za one koji nemaju tu sreću.
Organizatori_ce napominju da će, u skladu sa epidemiološkim mjerama, broj prisutnih na događajima u okviru festivala biti ograničen na sto osoba u jednom trenutku.
Sezona kupanja na Panonskim jezerima otvorena je početkom juna, a upravo posjeta tom dragulju turističke ponude Bosne i Hercegovine može biti jedan od razloga da provedete nekoliko nezaboravnih dana u Tuzli.
Vrijedi naglasiti kako je Tuzla jedini grad u Europi koji ima slana jezera, ali i jedini grad na svijetu čija se slana jezera, kupalište i plaža nalaze u strogom centru grada. Ovaj grad krije brojne zanimljivosti i itekako ga vrijedi posjetiti, a u nastavku pročitajte i šta vas to očekuje u Tuzli.
Odlučite li se posjetiti grad soli, ne zaboravite pregledati najbolje ponude za odmor u ovom gradu na platformi www.odmoriubih.ba, na kojoj možete ostvariti i 15% popusta na kupovinu, ukoliko platite Visa karticom.
1. Panonska jezera
Spektakularni kompleks Panonskih jezera čine tri jezera različite veličine i dubine, te Slani slapovi sa pet kaskada i dva bazena za kupanje. To je najveći wellness centar u BiH, jer je naučno dokazano kako udisanje isparenja slane vode pogoduje opuštanju nakon stresa, liječenju bolesti disajnih organa, smanjenju glavobolja i opštem poboljšanju zdravstvenog stanja.
U sklopu kompleksa su i Arheološki park sa rekonstrukcijom dijela sojeničkog naselja iz mlađeg kamenog doba, čiji su ostaci pronađeni na prostoru Tuzle, te Muzej geološka postavka „Panonica“. Na prostoru „Panonice“ na raspolaganju su vam i dječiji zabavni park, fitness centar sa spravama za vježbanje na otvorenom, sportski tereni i brojni drugi ugostiteljski i zabavni sadržaji. Najveća atrakcija kompleksa su, svakako, dva velika vodena tobogana.
Grad Tuzla upravo je za projekat Panonskih jezera dobio nagradu Ulysses (Odisej), koju za inovacije u oblasti turizma dodjeljuje Svjetska turistička organizacija Ujedinjenih nacija (UNWTO).
2. Grad sa najviše parkova
U produžetku Panonskih jezera je sportsko-rekreativni centar Slana banja, koji je jedan od najvećih i najuređenijih gradskih parkova u našoj zemlji, prostor ispunjen zelenilom, idealan za šetnju i rekreaciju u prirodi. Treba znati kako jeTuzla grad sa najvećim parkovskim površinama u Bosni i Hercegovini.
Pored uživanja u sadržajima „Panonice“ i Slane banje, preporučujemo vam i lijepo uređeni Gradski park u pješačkoj zoni historijske jezgre Tuzle, gdje pored klupa za odmor i opuštanje na raspolaganju imate i besplatan bežični internet.
U Gradskom parku postavljeni su zanimljivi spomenici inspirisani srednjim vijekom, a dominantno mjesto zauzima statua prvog bosanskog kralja Tvrtka I Kotromanića na prijestolju. Samo koji metar dalje nalazi se i kameni obelisk, na kojem je ispisan tekst Povelje Kulina bana.
Ovaj park mostom je povezan sa kompleksom Slana banja i Panonskim jezerima, pa iz centralne gradske jezgre šetnjom možete doći na kupanje na Panonska jezera.
3. Lijepi i široki trgovi
Bogatu turističku ponudu Tuzle upotpunjuju i široki trgovi. Trg Slobode je najveći i njime dominira rekonstruisana zgrada Baroka iz austrougarskog perioda. Prostor je uređen za druženje i razne manifestacije, a u njegovom središtu je fontana po čijem rubu su ispisani zapisi sa stećaka. Na Trgu Slobode je i Čaršijska džamija i česma iz osmanskog doba, koja je jedan od prepoznatljivih simbola Grada Soli.
Soni trg, na kojem se nalaze ostaci glavnog sonog bunara iz vremena osmanske vlasti, je još jedna nezaobilazna lokacija. I taj trg krasi veoma lijepa fontana, izgrađena u obliku stilizirane posude za iskuhavanje soli iz neolita, ukrašena mozaikom koji je djelo svjetski priznatog majstora Felicea Nittoloa. Fontana je poklon Tuzli italijanskog grada Ravene.
Na Sonom trgu u granit su uklesane riječi koje svjedoče o historiji ovog prostora: “Tuzla je jedno od najstarijih naselja u Evropi. Sedam hiljada godina od neolita do danas, ljudi proizvode so i žive na ovom prostoru. Građani Tuzle obnoviše Soni trg 2004. godine, sa vjerom da je ljubav izvor nastanka i vječitog trajanja svijeta.“
4. Brojni kulturni sadržaji
Tuzla nudi i različite značajne kulturne sadržaje. Fundus Međunarodne galerije portreta Tuzla broji preko 5000 značajnih umjetničkih djela. Njen depadans je Atelje Ismet Mujezinović, u kojem je živio i radio ovaj poznati slikar, koji slovi za jednog od najznačajnijih bh. umjetnika. U Ateljeu se organizuju koncerti, izložbe, promocije knjiga, a njegova bašta idealno je mjesto za događaje, ali i skriveni kutak u centru grada gdje se može predahnuti.
Značajna kulturna institucija je i Muzej Istočne Bosne sa 30 hiljada eksponata, od kojih su neki stari i 7.000 godina.
O proizvodnji soli u Tuzli, koja u kontinuitetu traje od neolita do danas, svjedoči postavka Muzeja soli, jedinog takvogu BiH. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine proglasila je staru solanu Kreka, Muzej soli sa pokretnim naslijeđem, kompleks solnih bunara sa pumpnom stanicom i solni bunar iz osmanskog perioda nacionalnim spomenikom BiH.
Treba naglasiti i kako je prvo profesionalno pozorište u Bosni i Hercegovini osnovano upravo u Tuzli, a pažnji ljubitelja književnosti preporučujemo postavku Spomen soba Meši Selimoviću i Dervišu Sušiću.
5. Zabava za sve generacije
U Tuzli će pronaći zabavu po svom ukusu bez obzira kojoj generaciji pripadate. Najmlađe će zasigurno oduševiti ponuda Zoo vrta Bingo, koji se nalazi u predgrađu Šićki Brod. U sklopu zoo vrta su restoran, igralište, fudbalski teren i šetalište, te malo jezero koje ambijentu daje posebnu čar.
Tokom ljeta Grad Tuzla organizuje manifestaciju Ljeto u Tuzli, koja nudi ponešto za sve starosne skupine; izložbe, koncerte, razne radionice… Značajan je i Festival Kaleidoskop, tokom kojeg se prepliću filmske projekcije, koncerti zanimljivih bendova, izložbe, druženja sa umjetnicima… Nadamo se da će i ove godine u skladu sa epidemiološkim mjerama biti moguće održavanje ovih tradicionalnih događaja.
Svojim gostima Tuzla nudi i zabavu u nekoliko odličnih klubova i cafe barova, od kojih su zasigurno među najpoznatijima Club Palma i Cafe bar Sloboda na Sonom trgu.
6. Vrhunska gastro ponuda
Tuzla će svoje goste oduševiti i bogatom gastronomskom ponudom u nekoliko vrhunskih ugostiteljskih objekata. Sigurno je kako će vam Tuzlaci pohvaliti svoje ćevapčiće, a vjerovatno najbolje mjesto za probati ih je ćevabdžinica Limenka.
U restoranu Čaršijska česma možete probati razne vrste bosanskih jela, popiti kafu ili bozu, te zasladiti se tradicionalnim slasticama. Spoljašnost objekta podsjeća na staru bosansku kuću, a unutrašnjost je puna tradicionalnih detalja. Pivnica Taverna je nezaobilazno mjesto za one koji žele uživati u jedinstvenom Tuzlanskom pivu, ali i brojnim kulinarskim delicijama.
Mama Mia Origins Steak je vinski hram koji hodočaste ljubitelji vina i kvalitetne hrane. Tamo možete uživati u mesu pripremljenom po načinu suhog zrenja, a vrhunska ponuda hrane i pića, funkcionalan i lijepo dizajniran enterijer i profesionalnost i ljubaznost osoblja razlozi su što je popularna Mama Mia zasigurno jedan od top ugostiteljskih objekata u Bosni i Hercegovini. Restoran Royalu prijatnom ambijentu gostima nudi raznovrsnu mediteransku kuhinju.
7. Shopping destinacija
U modernom tržnom centru Bingo City Centar Tuzla nalazi se Hipermarket Bingo površine 6000 kvadratnih metara, restoran sa igraonicom za djecu, CineStar kino sa pet dvorana, te Bingo Bowling kuglana sa 12 staza. Na najboljoj adresi za kupovinu u Tuzli posjetioce očekuje sjajan izbor poznatih regionalnih i međunarodnih modnih brendova.
U šoping centru Tuzlanka možete pronaći odličnu ponudu odjeće i modnih dodataka za sve uzraste. Djeca se tamo mogu zabaviti u dječijoj igraonici Jungle Kids, a predahnuti od kupovine možete u nekom od cafe barova ili restorana u sklopu centra.
Tokom šetnje centrom grada, na adresi Soni trg 8, pronaći ćete Turistički info centar Turističke zajednice Grada Tuzla, u kojem možete preuzeti besplatnu mapu grada ili dobiti više informacija od ljubaznog osoblja.
Ukoliko vam navedeni razlozi nisu dovoljni, u blizini Tuzle nalazi se više destinacija koje možete posjetiti u okviru poludnevnih izleta i uživati u prirodi ili posjetiti stare srednjovjekovne gradove i tvrđave.
Sve u svemu, sigurno nećete pogriješiti ukoliko odlučite da nekoliko dana provedete u Tuzli, gradu koji posjetitelje dočekuje otvorena srca i u kojem se ima mnogo toga za vidjeti i doživjeti. Za boravak su Vam na raspolaganju brojni hoteli različitih kategorija, a ponude možete pogledati na turističkoj platformi odmoriubih.ba.
Udruženje građana “Zelena rijeka” iz Konjica, uz podršku Federalnig ministarstva okoliša i turizma, Ministarstva saobraćaja i komunikacija BiH, te općine Konjic, organizira šestu po redu Neretva MEDIA Regatu koja će se održati u Konjicu 02. i 03. juna 2021. godine. Za krajnji cilj održavanja ovogodišnje Neretva MEDIA Regate na Neretvi udruženje ističe promociju važnosti očuvanja prirodnih ljepota i životne sredine konjičke regije, te promociju Konjica kao destinacije za domaće i regionalne posjetioce. Regata je ove godine, uz pomoć sponzora i partnera, a u skladu epidemiološke situacije, organizirana kao dvodnevni događaj gdje će učesnici imati priliku da uživaju u različitim aktivnostima i obilascima.
U okviru regate su već napravljenje određene, tradicionalne, aktivnosti, i to čišćenje korita Neretve i markiranje novih pješačkih staza oko sela Džajići. Neretva MEDIA Regata je reakcija udruženja građana “Zelena rijeka” na potrebe zaštite okoliša i prirode, te se, kroz održavanje regate, planira skrenuti pažnja javnosti na sve veću potrebu zaštite i educiranja o načinima očuvanja životne sredine, naročito vodenih površina. Održavanje Neretva MEDIA Regate će skrenuti pažnju javnosti na trenutno stanje rijeke, aktivnosti koje se dešavaju na ovom području, te eventualna poboljšanja u zaštiti flore i faune.
Planirano je da učesnici ovog takmičenja budu predstavnici svih medija sa prostora Bosne i Hercegovine koji će se takmičiti u rafting spustu niz rijeku Neretvu. Zadatak takmičara je da što prije završe spust, na relaciji od Glavatičeva do Džajića buka (cca 18km vodene dužine). Predviđeno je da svakim čamcem upravlja posada od 6 članova (po dva predstavnika iz tri različita medija) sa profesionalnim skipperom, koji će biti zadužen za siguran spust i podršku takmičarima.
Za više informacija o samom događaju i udruženju posjetite web stranicu www.zelenarijeka.ba.
Eko HUB Blagaj, kojim koordinira Omladinski klub Novi Val, održao je drugu akciju čišćenja sa lokalnom zajednicom Čapljina.
Akcija čišćenja se održala na lokaciji – Čapljina, Stari grad – Gabela.
Eko HUB Blagaj ovu akciju čišćenja je sproveo sa članovima udruženja ekološke udruge „Lijepa naša“, članovima udruge EHOO, regionalnog resursnog centra Čapljina kao i volonterima Omladinske organizacije Novi Val.
U toku akcije skupljeno je ukupno 20 vreća otpada, gdje je i trimerisano ukupno 700 kvadrata prilaznih puteva na području lokalne zajednice Čapljina ( Stari grad- Gabela ).
Ovim putem se zahvaljujemo svim učesnicima koji su podržali akciju čišćenja na bilo koji način.
Svi učesnici su se pridržavali epidemioloških mjera u toku ove akcije čišćenja.
Eko HUB Blagaj, kojim koordinira Omladinski klub Novi Val Blagaj, pokrenut je u sklopu projekta “Misli o prirodi!” koji implementira Centar za promociju civilnog društva, a finansijski podržava Švedska.
Već dvadeset godina u KS-u su reforme obrazovanja bile tema praznih obećanja, a posao na kojem se konačno počelo raditi prije nekoliko godina pratile su smjene vladajućih garniture I različitih interesnih lobija. Rokove je pomjerala i godina pandemije. Pored politika koje su osnovni problem bilo kakvih pa i promijena u obrazovanju tu je svakako i svijest ljudi koji odlučuju ali i oni koji su aktivni sudionici obrazovnih procesa. Konačno završeni prijedlog predmetnog kurikuluma, prema ishodištima učenja i zajedničkoj nastavnoj jezgri, daje precizne upute šta dijete u određenom uzrastu mora i treba znati, kako usvojiti te vrednovati to znanje. Priča o podsticanju stalnog intelektualnog razvoja učenika i dodatnoj edukaciji nastavnika, čini se, nema podršku obrazovne zajednice, uglavnom zbog razmiricama na relaciji prethodnog i aktuelnog saziva ekspertnog tima, što ugrožava cijeli proces.
Bosansko Filološko društvo u okviru svog projekta Projekt „Nastava gramatike bosanskog jezika u osnovnim i srednjim školama Kantona Sarajevo“ uradilo je anketu o stavovima nastavnika u osnovnim i srednjim školama kantona sarajevo o poučavanju jezičkih i gramatičkih sadržaja u nastavi bosanskog jezika i književnosti. Važno je reći da je ovo društvo tek udruženje građana kojima je očigledno stalo da još jedna u nizu kurikularnih reformi obrazovanja bude temeljena na istraživanju koja bi eventualno pomogla u sagledavanju godinama nagomilanih problema u obrazovanju.
U BiH imamo podijeljen obrazovni sistem, administrativno na 12 odvojenih cjelina – na deset kantona, Republiku Srpsku i Distrikt Brčko. Takav sistem podrazumijeva tri nacionalna plana i programa: srpski, hrvatski i bosanski. Djeca su po tom osnovu podijeljena, a zakonsko opravdanje vlasti je navodna zaštita ljudskih prava koje kaže da svi ljudi imaju pravo da se obrazuju na svom maternjem jeziku. Politike koje preovladavaju posljednjih trideset godina učini li su i da oni koji bi trebali voditi glavnu riječ o ovoj temi podjeljeni u mišljenjima da li su u pitanju tri različita jezika ili je u pitanju jedan. Ono što je problem jeste da i kod stručnjaka više preovladava političko a ne stručno mišljenje.
Događaj će se održati u utorak 15.6.2021. godine, u periodu od 11:00 do 13:00 h, putem Zoom platforme.
IMEP je inicirao i podržao istraživanje koje je izveo tim prof. dr. Enesa Osmančevića, kroz koje su se evidentirali i analizirali medijski portali u Bosni i Hercegovini.
Ustanovljeno je da u BiH ima 615 portala koji potpuno ili djelimično zadovoljavaju medijske i publicističke kriterije. Odakle su, koji je intenzitet produkcije, imaju li impresum…?
Odgovore možete čuti na prezentaciji istraživanja, a nakon toga, kroz izlaganja Amele Odobašić, pomoćnice direktora za emitovanje Regulatorne agencije za komunikacije, i Dženane Burek, direktorice Vijeća za štampu, otvorićemo diskusiju na temu izazova oko uređivanja online informativne medijske prakse u BiH.
Pozivamo Vas da nam se pridružite na prezentaciji istraživanja kao i u otvorenoj diskusiji sa učesnicima/icama.
Popunite prijavni obrazac putem ovog linka i IMEP tim će Vam dostaviti pristupne podatke za učešće na online događaju.
Poznata bh. dizajnerica nakita Iman della Luna Glušac koja će ovo ljeto svoje radove predstaviti na Milano Jewelry Weeku, podržala je kampanju #jaBiHdatecem za spas naših rijeka u BiH. Danas je zajedno sa aktivistkinjama Fondacije Atelje za društvene promjene – ACT odnijela broševe hrabrosti koje je posebno dizajnirala i poklonila Hrabrim ženama Kruščice. Podsjećamo Hrabre žene Kruščice od avgusta 2017. godine se suprotstavljaju investitorima i neprestano brane rijeku Kruščicu, kako pred bagerima tako i pred specijalnim policijskim snagama koje su ih pretukle prije skoro četiri godine dok su one tijelima onemogućavale proboj mašina u korito rijeke.
Osim što su Hrabre žene Kruščice izvojevale veliku pobjedu nad investitorom, zaštitile svoju rijeku zajedno sa muškarcima iz zajednice i samostalno plaćale advokate za sporove koji su vođeni protiv njih, ova borba im je obezbijedila i lidersko učešće u Mjesnoj zajednici Kruščica, u kojoj sada djeluje osam žena pod vodstvom Tahire Mike Tibold – jedina lokalna zajednica u BiH pod vodećim ženskim vodstvom.
„Žene i muškarci Kruščice se i dalje bore za svoju rijeku i sve rijeke u BiH. Mi nećemo odustati, rijeku smo branili tijelima, branit ćemo opet. Uspjeli smo natjerati Općinsko vijeće Vitez da jednoglasno usvoji inicijativu za brisanje dvije male hidrocentrale na Kruščici. Apel još jedan i kantonalnim i federalnim vlastima da ukinu gradnju malih hidrocentrala jer one uništavaju život, nama ljudima, u selima koji ovise o rijekama. Podrška mladih ljudi, poput umjetnice Iman nam daje snagu da se nastavimo boriti još jače. Moramo biti hrabri u ovoj borbi, hvala na ovom gestu!“ – kazala je Mika.
„Otpor Hrabrih žena Kruščice nije samo borba protiv uzurpatora prirodnih resursa i temeljnih ljudskih prava, nego i autentični oblik organizovanog djelovanja žena u današnjem dominantno muškom, patrijarhalnom društvu. Borba ovih žena je postala inspiracija za borbe protiv uzurpatora diljem Balkana i za svoj angažman su do sada dobile brojna priznanja, a ovaj put će dobiti unikatne broševe hrabrosti kao simbolično priznanje za njihovu borbu za sve sve nas“, poručila je Iman della Luna Glušac. Sa osnivačicom brenda, Iman della Luna Glušac i Almom Selimović, kreativnom direktoricom Studija 59, na ovom projektu radi tim domaćih umjetnica, dizajnera i zanatlija.
„Ovo priznanje je još jedna prilika da se pozovu zastupnici i zastupnice u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, na usvajanje Zakona o dopunama zakona o električnoj energiji u Federaciji Bosne i Hercegovine što prije. Poruka je upućena naročito šefovima klubova stranaka SDP-a, Damiru Mašiću i DF-a, Almi Kratini, čije partije nisu podržale zakon u hitnoj proceduri u aprilu 2021, kao i HDZ BiH/HNS-a, Marijanu Klajiću i HDZ-a 1990, Bori Krišto čije stranke su ostale suzdržane. Vrijeme curi i sve više rijeka se trpa u cijev, potrebna je hitna reakcija! Poruka je ista i za delegate Doma naroda FBiH, a za predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta FBiH Tomislava Martinovića da ovaj zakon što prije stavi na dnevni red“, dodaju iz Fondacije ACT.
Učesnici/e konkursa su u obavezi da dostave medijski materijal na temu zaštite okoliša u Bosni i Hercegovini objavljen u razdoblju od 1.1.2020. godine do 30.4.2021. godine.
Pravo učešća imaju profesionalni novinari/ke i fotoreporteri/ke novinskih agencija, dnevnih listova, nedjeljnika i mjesečnika, javnih emitera i lokalnih televizija, radio stanica i internet portala (sa obavezno istaknutim impressumom).
Novinarska nagrada „Eko novinar/ka“ dodjeljuje se u tri kategorije:
U kategoriju spadaju svi video ili audio prilozi na temu zaštite okoliša objavljeni na TV ili radio stanici, na internet portalu ili drugoj medijskoj platformi u trajanju od minimalno 1 minute.
Tekst (članak, vijest, kolumna, blog…)
U kategoriju spadaju svi novinarski tekstovi na temu zaštite okoliša, bez obzira na medijski žanr, objavljeni u printanim medijima i/ili na internet portalima, sa minimalno 1000 karaktera.
Fotografija U kategoriju spadaju novinarske fotografije koje upečatljivo oslikavaju temu konkursa.
Učesnici/e konkursa u obavezi su da putem e-maila dostave sljedeće informacije:
Medijski materijal:
tekstove objavljene u printanom izdanju – dostavlja se u PDF ili JPG formatu sa jasno vidljivim logotipom printanog medija, potpisom autora/ke i datumom objave;
tekstove objavljene na internet portalu/web stranici medija – dostavlja se link sa jasno vidljivim logotipom medija, naznačenim autorom/kom i datumom objave;
TV/radio priloge objavljene na TV ili radio stanici – dostavlja se link ili materijal putem online servisa za slanje većih dokumenata sa jasno vidljivim logotipom medija, potpisom autora/ke i datumom objave;
fotografije – dostavlja se u JPG ili PNG formatu optimalne rezolucije sa jasno vidljivim logotipom medija, potpisom autora/ke i datumom objave;
Kratku biografiju novinara/ke
Kontakt podatke (telefon, email adresa, mjesto prebivališta)
Jedan novinar/ka može aplicirati sa više medijskih materijala u jednoj ili u različitim kategorijama.
Prijave je potrebno slati na info@mislioprirodi.ba do 31.7.2021. godine do 23:59 sati.
Nepotpune prijave, odnosno prijave koje nisu u skladu sa propozicijama konkursa neće se razmatrati.
Pobjednički materijali će biti promovisani na web stranici projekta „Misli o prirodi!“, Centra za promociju civilnog društva, kao i na nalozima organizacije i projekta na društvenim mrežama.
Kriteriji
Kriteriji koji će se bodovati prilikom izbora najboljeg rada za svaku kategoriju su:
Relevantnost u odnosu na temu (30 bodova)
Da li je rad u skladu sa temom poziva – zaštitom okoliša.
Objektivnost/profesionalnost i brojnost izvora (20 bodova)
Da li su informacije priložene u novinarskom radu pouzdane, provjerene na osnovu objektivnih i profesionalnih kriterija u skladu sa osnovnim principma novinarstva. Da li su pri izradi novinarskog rada korištena minimalno tri izvora u skladu sa osnovnim principima novinarstva, te da li su uzeti komentari i da li je data prilika za izjašnjavanje svih zainteresovanih strana koje se spominju u radu.
Kvalitet (20 bodova)
Da li je novinarski rad kvalitetan u kontekstu opštih medijskih prinicipa. Da li je tekst napisan u strukturi koja odgovara opštim medijskim pravilima, odnosno da li TV/radio prilog i fotografija tehnički zadovoljava i na kojem nivou opšte medijske prinicipe. Da li novinarski rad izaziva emociju i reakciju kod čitalaca/čitateljki, odnosno gledalaca/gledateljki.
Originalnost i ekskluzivnost (10 bodova)
Da li je tema koju obrađuje novinarski rad originalna i ekskluzivna ili je obrađena na originalan način. Da li novinarski rad obrađuje temu koja je do tada bila nepoznata ili malo poznata široj javnosti ili već poznatu temu obrađuje iz novog ugla. Da li novinarski rad donosi neke nove informacije o određenoj temi.
Utjecaj/Usmjerenost ka rješenju (20 bodova)
Da li je novinarski rad utjecao na određene promjene po pitanju teme koju je obradio. Da li je rezultirao određenim mjerljivim reakcijama građana/ki, promjenom odnosa vlasti prema datom problemu, da li je doveo ili približio obrađeni problem njegovom rješenju ili na bilo koji način proizveo određene pozitivne promjene.
Evaluacija
U svakoj od tri kategorije bit će odabran po jedan novinarski rad koji će dobiti nagradu „Eko novinar/ka“. Evaluaciju radova vršit će stručna komisija.
Nagrada
Nagrada za najbolja audio/video prilog na temu zaštite okoliša – Xiaomi Redmi Note 10 Pro 128GB (8GB RAM)
Nagrada za najbolji tekst – Xiaomi Redmi Note 10 Pro 128GB (8GB RAM)
Nagrada za najbolju fotografiju – objektiv po izboru dobitnika/ca u vrijednosti do 650,00 KM
Najboljima će biti uručene i specijalne plakete kao priznanja za profesionalno izvještavanje i unapređenje medijskog izvještavanja na temu zaštite okoliša.
Proglašenje pobjednika/ca
Službeno proglašenje pobjednika/ca i dodjela nagrada bit će održano na Godišnjoj konferenciji projekta „Misli o prirodi!“. O tačnom mjestu i vremenu održavana Godišnje konferencije učesnici/e će biti naknadno obaviješteni.
