U Trebinju održan SHL Event „Stvarajmo zajedno“

Sada već tradicionalni SHL Event „Stvarajmo zajedno“ održan je od 18. do 20. juna u Trebinju. Događaj je okupio preko 100 mladih ljudi iz cijele Bosne i Hercegovine s ciljem daljeg povezivanja i osnaživanja mladih koji su pokretači promjena u svojim lokalnim zajednicama.

Na događaju su sudjelovali mladi koji su bili aktivni u progamima Fondacije Schüler Helfen Leben u proteklom periodu. Mladi su na ovom događaju razmijenili iskustva i prakse iz omladinskog angažmana, izabran je najbolji projekat koji je SHL podržao u prethodnom periodu i novi SHL Ambasador aktivizma, te su sudjelovali u velikoj volonterskoj akciji u okviru koje su mladima u Trebinju na poklon oslikali dva murala.

„SHL Event je kruna našeg rada u toku cijele godine na kojem okupljamo mlade ljude iz cijele Bosne i Hercegovine. Okupljamo one koji imaju šta da kažu i poruče, te one koji ne čekaju da im stvari budu servirane na gotovo, već sami preuzimaju inicijative i rješavaju svoje probleme.“ – rekla je Aida Bećirović, direktorica Fondacije SHL BiH.

Ceremonija otvaranja održana je u Domu mladih u Trebinju, a nakon nje mladi su imali priliku da razgovaraju sa Radetom Aleksićem, ocem pokojnog Srđana Aleksića.  Rade Aleksić govorio je mladima o svom sinu i njegovom djelu i važnosti onoga što je Srđan ostavio u naslijeđe svima nama.

„Izuzetno mi je drago što ste vi ovdje i što sam danas s vama. Drago mi je što ste u Trebinju, drago mi je što ćete ostaviti trag i u duši ljudi onako kako je uradio moj Srđo, ali i vidljivi trag na fasadama zgrada.“ – rekao je gospodin Aleksić.

 Glavni dio SHL Eventa „Stvarajmo zajedno“ jeste velika volonterska akcija u sklopu koje su naslikani murali na zidovima Doma mladih i Tehničke škole. Nakon Mostara i Jajca, ekipa iz Obojene klape koja je pripremila murale i mladi iz preko 40 gradova BiH, i Trebinje je dobilo mural koji je stvoren zajedničkim snagama. Osim oslikavanja murala, mladi su učestvovali i u uređenju školskog dvorišta Tehnčke škole.

Novi Ambasador aktivizma

 Na SHL Eventu „Stvarajmo zajedno“ za novog SHL Ambasadora aktivizma izabran je Mehmed Mahmutović iz Bihaća koji će u narednih godinu dana raditi na promociji omladinskog aktivizma. Mehmed je student Ekonomskog fakulteta u Bihaću, aktivista i član Upravnog odbora Omladinske novinske asocijacije u BiH i mladi književnik u nastanku.

„Smatram da od danas treba da budem još uporniji u svemu što radim, ali pored toga sada treba da još više mladih  motiviram i uključujem u aktivizam.“ – rekao je Mehmed.

Kao četvrti SHL Ambasador aktivizma, Mehmed će u narednih godinu dana raditi sa aktivistima fondacije kroz programe i projekte, te ih dalje motivirati da djeluju.

Osim novog Ambasadora aktivizma, učesnici događaja izabrali su i projekat za koji oni smatraju da je najbolji, a koji je podržan od strane SHL-a u prethodnoj godini. Mladi su još jednom pokazali da prepoznaju probleme oko sebe tako što su za najbolji projekat odabrali  „Tabu 21. vijeka“ iz Bijeljine koji se bavio seksualnim obrazovanjem mladih.

„Mladi nisu dovoljno edukovani o polno prenosivim bolestima, rizičnim seksualnim odnosima, itd., što predstavlja veliki problem. Mladi imaju kome da se obrate, ali nemaju hrabrosti da to urade. Mi smo tu da srušimo tabue i da pokažemo da o tome treba da se priča.“ – rekao je Igor Krnjić, koordinator projekta.

SHL Event „Stvarajmo zajedno“ bio je prilika da mladi obnove već postojeća prijateljstva, stvore neka nova ali i da razgovaraju o problemima u svojim lokalnim zajednicama te zajedno pronađu rješenja za iste.

 

Poziv za mlade: budite dio regionalnog žirija za izbor najboljeg filma za mlade

Tri filmska festivala, DokuFest, Pančevo Film Festival i Pravo Ljudski Film Festival biraju svoj prvi regionalni mladi žiri za izbor najboljeg filma za mlade, na sva tri festivala.

Mladi kreativci i kreativke u dobi između 16 i 20 godina iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Kosova mogu se prijaviti za učešće u žiriju u sklopu projekta Re:thinking Films, a pored filmskog programa i razgovora o filmovima, sudjelovati će i u radionicama medijske i filmske pismenosti.

Takmičarski programi za mlade sačinjeni su od aktuelnih, angažovanih, kreativnih dokumentarnih filmova koji se bave kako globalnim, tako i lokalnim temama, a od posebnog su interesa za mlade. Mladi žiri na svakom od tri festivala bira najbolji film za mlade, koji je iz estetskih ili narativnih razloga najdraži mladima.

Radionice filmske i medijske pismenosti, koje će učesnici i učesnice žirija paralelno pratiti tokom sva tri filmska festivala, će se fokusirati na filmsku pismenost, audivizualno izražavanje, ali i alternativne načine izražavanja mišljenja i društvenog angažmana putem medija, sa fokusom na video, društvene mreže i blog.

Poziv je otvoren za sve mlade ljude iz BiH, Srbije i Kosova, između 16 i 20 godina. Radni jezik radionica, te diskusija za odabir najboljeg filma za mlade, je engleski. Sve troškove učešća (putovanje, hrana i smeštaj u Prizrenu: 03 – 11.08.2018., Pančevu: 05 – 09.09.2018. i Sarajevu: 07 – 12.11.2018.) snose organizatori.

Molimo vas da se prijavite putem sljedećeg formulara.

Rok za prijavu je 29.06.2018.

Malinari vrijedno rade, očekujemo veću zaštitu države!

Mirzeta Hadžiavdića smo pronašli pred ulazom kompanije „Herbos Nature“ u Hrasnici, gdje sa timom službe za kontrolu kvaliteta vrši nadzor u hladnjačama i preradi. U toku je pakovanje zaleđene maline. Pored ove, kompanija ima svoje ispostave sa hladnjačama manjeg kapaciteta i otkupnim mjestima u Bratuncu i Ustikolini. Mirzet nam pojašnjava da se kompanija bavi otkupom, preradom i izvozom šumskih plodova i jagodastog voća na tržište Evropske unije, Švicarske i Turske.

Iz skupine jagodastog voća, malina dominira i ove godine „Herbos Nature“ je jedini otkupljivač u Kantonu Sarajevo. Proizvođači malina dostavljaju tek ubrane plodove, kažu da je berba krenula znatno ranije u odnosu na proteklih 10 godina, a mnoge hladnjače su zatvorene od prošlog ljeta, što sada donosi i veća opterećenja za one koji su opstali. Prevelika ponuda obara cijenu maline, a nedovoljni kapaciteti hladnjača stvaraju dalju paniku među malinarima. Hadžiavdić upozorava da su na sva ova pitanja predstavnici hladnjača upozoravali već ranije, te da oni sami ne mogu odgovoriti na sve izazove u sektoru. „Pomoć države proizvođačima neophodna da bi ovaj sektor opstao“, poručuje.

„Problem u Bosni i Hercegovini je što mi upozoravamo na ključna pitanja i rizike znatno ranije, a u javnosti se tema malina pojavljuje tek u trenutku kada je vrijeme branja, te je tada pitanje šta institucije mogu uraditi. Ono na čemu mi insistiramo je strateški pristup, koji će zaštititi malinare, i prerađivače i hladnjače, odnosno dalje distributere. Poštenim odnosom i adekvatnim procjenama možemo stvoriti okvir za zaštitu i umanjiti udare oscilacija kako na domaćem tržištu, tako i prema svjetskim kretanjima“, govori nam Mirzet.

„Otkup se razlikuje od godine do godine. Mnogo je stvari na koje mi ne možemo utjecati. Imali ste prošle godine hiperprodukciju širom svijeta, kao rezultat toga cijene padaju. Na nas utiče kako je malina postala trend i u Poljskoj, Srbiji, Ukrajini, Bugarskoj, pa i na Kosovu. Većina naše maline ide zamrznuta na zapadnoevropska tržišta. Otkupna cijena kilograma maline prošle godine iznosila je 1,80 KM plus 5% paušalne naknade po kilogramu, a u posljednjih pet godina bilo je trenutaka i kada je dostizala cijenu od 3,50 KM. U Bosni i Hercegovini imamo situaciju da su proizvođači uglavnom mali i ograničeni na nekoliko dunuma, govorim u prosjeku, te ako gazdinstvo ovisi o tome – izazovi postaju sve veći. S druge strane, sa promjenama u otkupnoj cijeni se možda mogu nositi oni kojima je ovo porodični posao, pa jedna porodica može pokriti branje malina na ograničenom prostoru, na par dunuma zemlje. Ali za veće površine, čim morate nekome dodatno plaćati za to, polako se krene gubiti računica, u odnosu na uloženo“, pojašnjava.

„Sarađujemo sa preko hiljadu kooperanata. Kroz saradnju sa USAID/Sweden FARMA II Projektom smo osigurali sufinansiranje šok komore za duboko zamrzavanje, što je mnogo rasteretilo naš prijem 2017. godine,  također – uzeli smo učešće na najvećem sajmu hrane na svijetu u Kelnu. Otvorili smo prostor prema novim tržištima, i tu leže novi izazovi. Investirali smo protekle tri godine, uložili u nabavku sortex mašine, koja je u Bosni još uvijek inovacija, da bismo obezbijedili kvalitet za kupce za koje radimo i trudimo se da ni jedan naš kooperant ne ostane bez sigurnog otkupa i plasmana proizvoda. Moramo dalje rasti, osigurati adekvatnu tehnologiju, koja će omogućiti da se naš proizvod prepozna kao kvalitetan. Bosanskohercegovačka malina ima šansu da se nudi kao visokokvalitetni proizvod, te da kao rezultat toga u narednom periodu dobijemo više na cijeni. Duboko smrznuta malina, koja nema plijesni, oštećenja, tragova fermentacije, te bez deformisanih plodova, je nešto što je na cijeni na zapadnoevropskim tržištima“, dodaje.

Mirzet poručuje da je na tom putu, jedini ključ uspjeha je kompromis sa proizvođačima i povjerenje, a koje „evo već par godina bez podrške države postaje sve teže i teže. Mi se borimo i ostaćemo uz naše kooperante, svjesni činjenice da jedni bez drugih ne možemo uspjeti u ovom sektoru.“

„Inače, na prodajnu cijenu svježe maline se dodaju troškovi rada, repromaterijala, smrzavanja i transporta. Imamo dovoljno kvalitetne proizvode, možemo opskrbiti tržišta, izvozimo skoro 100% proizvodnje. Ono što je samo potrebno jeste strateški pristup u kojem će postojati veća koordinacija svih strana. Zajedno moramo raditi na povećanju prinosa, podizanju kvalitete i prilagođavanju novim tehnologijama. Tu je potrebno i stimulisanje proširenja rashladnih kapaciteta, kako nam ne bi malina propadala, jer u suprotnom, tu gube svi“, zaključuje Mirzet.

Izvoz smrznute maline prelazi 70 miliona konvertibilnih maraka godišnje. Od proizvođača, berača do prerađivača preko 20 000 ljudi je neposredno vezano za ovaj sektor. Mirzet Hadžiavdić i dalje vjeruje da ovaj sektor može izdržati pritiske, ali da država zajedno sa proizvođačima i prerađivačima mora promijeniti odnos i donijeti veću zaštitu svima u lancu vrijednosti.