Kategorija: Vijesti iz Centra

Vijesti iz Centra za kulturnu i medijsku dekontaminaciju

Konkurs za novinarsku nagradu “Srđan Aleksić”

Helsinški parlament građana Banjaluka i Mreža za izgradnju mira raspisuju:
K O N K U R S
za novinarsku nagradu “Srđan Aleksić”
za profesionalno izvještavanje o marginalizovanim grupama i za razvoj društveno odgovornog novinarstva

  1. Na konkursu mogu učestvovati organizacije civilnog društva iz Bosne i Hercegovine, koje do 31. oktobra/listopada 2019. godine pošalju prijedloge emisija, medija ili novinarki/novinara, koji profesionalno i u kontinuitetu izvještavaju o marginalizovanim grupama u našem društvu i time doprinose rješavanju problema ovih društvenih grupa u praksi i razvoju društveno odgovornog novinarstva.
  2. Na konkursu mogu učestvovati novinari i novinarke koje do do 31. oktobra/listopada 2019. godine pošalju tekstove/priloge koji izvještavaju o marginalizovanim grupama u našem društvu i time doprinose rješavanju problema ovih društvenih grupa u praksi i razvoju društveno odgovornog novinarstva.

Način prijave:

► za organizacije civilnog društva:

– obrazloženje organizacije koja šalje prijedlog,

– najmanje dvije snimljene emisije ili najmanje dva objavljena teksta/priloga novinara/novinarke koje organizacija kandiduje za novinarsku nagradu „Srđan Aleksić“ koji nisu stariji od godinu dana od objave Konkursa.

► za novinare i novinarke:

– detaljan CV novinara ili novinarki u vezi sa navedenim temama,

– do tri priloga/teksta ne starija od godinu dana od objave konkursa,

– potvrdu urednika ili vlasnika medija o objavljenom prilogu/tesktu (ako se ne vidi datum objave).

Za obje kategorije obavezna je elektronska forma prijave.

Novinarska nagrada Srđan Aleksić će se dodijeliti 10. decembra/prosinca 2019. povodom Međunarodnog dana ljudskih prava.

Pozivamo sve organizacije civilnog društva, posebno one koje predstavljaju marginalizovane grupe ili sa bave zaštitom i promocijom prava marginalizovanih i ranjivih grupa da se prijave na Konkurs i time podrže novinare i novinarke koji promovišu društveno odgovrno novinarstvo. Pozivamo novinare i novinarke da prijave svoje tekstove i priloge koji odgovaraju cilju Konkursa i koji su napisani u skladu sa skladu sa standardima društveno odgovornog i profesionalnog novinarstva.

Prijave se šalju na e-mail adresu nagrada@hcabl.org ili na adresu:
Helsinški parlament građana Banjaluka
Bana Lazarevića 21
78000 Banjaluka.

Novinarska nagradu Srđan Aleksić podržava Civil Right Defenders.

Proizvođači razvijaju ponudu i vide nove šanse za smilje

Broćanac, mjesto u blizni Posušja. Kod staklenika nas dočekuju Martin Soldo, direktor kompanije „Soldo Mont“, i agronom Dragan Ripić. Vrijeme je uzgoja i prodaje sadnica smilja i ostalog ljekovitog bilja, a u ovoj kompaniji ne prestaju sa inovacijama. Kažu da istražuju druge kulture, razmišljaju o unapređenju proizvodnje, a svoju šansu su prepoznali u preradi ljekovitog i aromatičnog bilja.

„Proizveli smo tonu eteričnog ulja, 700 smo prodali, ostalo još čeka kupca“, pojašnjava nam Soldo. Danas njegova kompanija ima nekoliko stotina kooperanta, a u vremenima krize sa smiljem je zadržao svoje saradnike tako što nije obećavao mnogo. „Na početku smo jasno dogovorili da onog trenutka kada se ulje proda, dolazi i dogovorena naknada za kooperanta koji nam je prodao smilje“, dodaje Soldo. No, ni njegovi počeci nisu bili jednostavni.

„Sa bratom sam se povezao, kupili smo staklenik u Njemačkoj. Rasklopili smo ga za dva dana, trebalo nam je mjesec dana da ga ponovo sklopimo ovdje“, kroz smijeh prepričava početke „Soldo Monta“ naš domaćin Martin.

Danas ova kompanija uspješno radi sa sadnicama smilja, ali i drugog ljekovitog bilja. Dragan kaže da je potrebno eksperimentirati sa različitim vrstama, kako bi se istražilo kojim još kulturama odgovara hercegovačka klima i krš. Nakon perioda kada je smilje praktično prešlo iz ‘divlje sredine’ na plantaže, ‘groznica’ polako prolazi, pa će na tržištu ostati oni proizvođači koji su imali jasniji plan te koji su ulagali u višu razinu prerade.

„Veliki broj ljudi je odustao, vjerujem da ćemo ove godine biti na nekoj trećini ponude u odnosu na ranije godine. Dajemo kooperantima sadnice, garantiramo otkup, savjetujemo ih u radu, ali taj tempo i standarde ne može svako pratiti“, napominje Martin.

Prerađivačima je svaki vid podrške značajan.

„Uz podršku USAID/Sweden FARMA II smo opremili destileriju, te nam je njihova podrška ostavila prostor za razvoj kapaciteta, ali i razmišljanje o proširenju proizvodnje, otvaranju tržišta, te konačno, novim radnim mjestima, bilo to kroz sezonske poslove ili kroz stalnu suradnju“, dodaje Martin.

Dragan nam potvrđuje da se rad sa ljekovitim i aromatičnim biljem često vezuje za smilje, ali da u diversifikaciji proizvodnje leži i šansa za veću konkurentnost prema ponuđačima na svjetskom tržištu.

„Eterično ulje od anđelike ima opuštajući učinak protiv nadimanja. Inula pokazuje značajno antibakterijsko djelovanje. Muškatna kadulja ima također značajne terapeutske osobine, pa onda lavanda koja je izuzetna kao proizvod za njegu kože. Uz sve to, tu je naravno i smilje, te smo kroz sve ove proizvode odlučili zaokružiti ponudu eteričnih ulja. Vjerujem da ćemo u narednim godinama biti značajnije prisutni na tržištu i kroz naše proizvode“, dodaje Dragan.

Izvoz ljekovitog bilja je u 2018. godini porastao za 2 miliona i iznosio je 6.5 miliona KM. No, struktura razmjene je i dalje nepovoljna, obzirom da eterična ulja izvozimo uglavnom u bačvama, a uvozimo ga u malim pakovanjima s većim stepenom prerade. U novoj sezoni se očekuje stabilizacija tržišta smilja u Hercegovini, a proizvođači i prerađivači vjeruju da vrijeme koje dolazi, uz obaveznu diversifikaciju proizvodnje, prihvatanje savremenih praksi i unapređenje proizvodnje, kao i prerada u proizvode sa višom vrijednosti (kao što je prirodna kozmetika), ipak donosi bolje vijesti za ovaj sektor.

Svi/sve smo mi radnici i radnice

Dok homofobna propaganda želi prikazati LGBTI osobe kao privilegirane „strane plaćenike“ u službi imaginarnih nevladinih organizacija sa nepreglednim materijalnim i političkim resursima, stvarnost je radikalno drugačija. Apsolutna većina LGBTI osoba u Bosni i Hercegovini svoja primanja zarađuje na tržištu rada, te u potpunosti dijeli sudbinu svojih sugrađana i sugrađanki.

Međutim, pored problema koji pogađaju sve radnike i radnice u BiH (niska primanja, manjak radnih mjesta, neplaćen prekovremeni rad, mobing, nezaposlenost…), LGBTI osobe se moraju nositi i sa diskriminacijom na osnovu svoje seksualne orijentacije, rodnog identiteta ili interspolnih karakteristika.

Mnogi i mnoge, pored nezavidnih uvjeta rada, žive u strahu da će izgubiti posao ukoliko poslodavci ili kolektiv saznaju da su LGBTI. Mnoge autirane LGBTI osobe strahuju od toga kakav će tretman doživjeti na razgovoru za posao, te da li će uopće biti razmatrane za neku poziciju zbog njihovog identiteta. LGBTI osobe koje žive u porodičnim zajednicama ne mogu ostvariti ista prava kao i heteroseksualni uposlenici i uposlenice – ne mogu prijaviti svoje partnere/partnerice na vlastito zdravstveno osiguranje, ne mogu dobiti slobodne dane ukoliko se trebaju brinuti o partneru/partnerici, itd.

Prva Bh. povorka ponosa će predstavljati prvi izlazak na ulicu LGBTI osoba koje će ponosnom šetnjom kroz grad protestirati protiv nejednakog tretmana i diskriminacije – diskriminacije na ulici, na poslu, u školi, u porodici. Protestirat ćemo kao LGBTI osobe, ali i kao radnici i radnice, kao dio globalnog radničkog pokreta.

Borbu za radnička prava treba vratiti na ulice i u institucije, sa jasnim fokusom na pitanje diskriminacije radnika i radnica, uključujući i one koji su LGBTI. Zakoni moraju izričito zabraniti diskriminaciju na osnovu seksualne orijentacije, rodnog identiteta i interspolnih karakteristika, a sindikati u Bosni i Hercegovini trebaju postati svjesni da u svom radu zastupaju i LGBTI radnike i radnice.

S nadom da ćemo svojim primjerom probuditi svijest o značaju uličnog aktivizma i javnog protesta, te da ćemo u budućnosti imati priliku prošetati i u pravim prvomajskim povorkama, Organizacioni odbor prve Bh. Povorke ponosa želi izraziti solidarnost sa svim radnicima i radnicama, te poručiti:

NAŠA BORBA – ZAJEDNIČKA BORBA!