Zbog propusta u zakonodavstvu, brojne rijeke u Bosni i Hercegovini nemaju dovoljno visok vodostaj. Uprkos prethodnim obećanjima, nadležna ministarstva u Republici Srpskoj (RS) i Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH) nisu uspjela izaći na kraj sa planovima za izgradnju hidroelektrana koji prijete da unište naše rijeke..
Danas operatori ovih postrojenja mogu preusmjeriti čitav riječni tok u cijevi, ostavljajući korita rijeka potpuno suhim.
Koalicija za zaštitu rijeka Bosne i Hercegovine ovom prilikom poziva stanovništvo da fotografiše suha korita svojih rijeka širom zemlje.
Pomozite nam da zajedno sačuvamo naše rijeke! To možete učiniti na ovaj način:
– posjetite vašu rijeku sa niskim vodostajem,
- fotografišite se zajedno sa suhim koritom ili snimite kratki video (30 sekundi),
- fotografiju i/ili video sa pratećim kratkim tekstom o tome zašto su vam rijeke važne pošaljite na koalicijazazastiturijekabih@gmail.com ili u inboks Facebook stranice Koalicija za zaštitu rijeka Bosne i Hercegovine,
- koristite heštegove #SuhaKoritaRijekaBiH i #epp prilikom dijeljenja fotografija i videa na Vašim ličnim profilima.
U ljetnim mjesecima, kada je sezona kupanja u rijekama, ljudi sve više nailaze na zabrinjavajuće niske vodostaje, često i isušena korita. Prema mišljenju ekologa, za to su krivi operatori malih hidroelektrana a nedostatak kapaciteta Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS i Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH ne doprinosi da se ovaj problem riješi.
„Imamo rijeku Ugar koja već godinama unazad, nakon stavljanja u pogon niza malih hidroelektrana, više liči na neki potok, što je zaista tužno. Brojne hidroelektrane u našoj zemlji ne održavaju odgovarajući vodostaj i zato, pogotovo tokom ljetnjih mjeseci, imamo potpuno isušena korita. Ovakva praksa ima ogroman negativni uticaj na ekosistem, biodiverzitet, ali i na lokalne zajednice. Jedno od rješenja svakako jeste koncept ekološki prihvatljivog protoka“, izjavio je Miloš Orlić, koordinator Koalicije za zaštitu rijeka u BiH.
FBiH imaPravilnik o ekološki prihvatljivom protoku , a koji je stupio na snagu 2013. godine [1]. Međutim, Pravilnik je već tada bio prilično neprimjenjivo formulisan, te je danas u velikoj mjeri neupotrebljiv. S druge strane, u Republici Srpskoj ne postoji takav pravilnik.
U 2018. godini izvještaj UNECE-a kritikovao je trenutni status, sugerišući da se „provede program praćenja ekološki prihvatljivog protokaa i primijeni tamo gdje se ne primjenjuje“. [2]
Stručnjaci Centra za životnu sredinu (Banja Luka, BiH) i Arnike (Prag, Češka Republika) poslali su prijedlog nacrta pravilnika entitetskim ministarstvima, kao i drugim nadležnim institucijama [3]. Uprkos primarnoj usklađenoj izjavi, prijedlog je ubrzo odbijen zbog nedostatka mjerenja i detaljnih istraživanja koje ove organizacije ne mogu da sprovedu jer za to su nadležne vodne agencije.
„Situacija u Bosni i Hercegovini je bez presedana; ne postoji druga zemlja u Evropi bez ikakvih pravila o ekološki prihvatljivom protoku, a najviše koristi od ove situacije imaju operatori hidroelektrana. Ovom prilikom pozivamo ministarstva da sastave obavezujući plan za primjenu sistema praćenja i da urede legislativu vezanu za ekološki prihvatljiv protok,” izjavila je ekspertice Arnike Zuzana Vachunova.
