Kategorija: Vijesti iz Centra

Vijesti iz Centra za kulturnu i medijsku dekontaminaciju

Nastavlja se Coca-Colina podrška mladima radionicama u Palama, Tuzli, Bijeljini, Zenici

Coca-Colina podrška mladima u BiH, program osnaživanja mladih koji provodi Coca-Cola HBC B-H Sarajevo, nastavlja se i ove jeseni, a svi zainteresirani u narednom periodu se mogu prijaviti za radionice u Palama, Tuzli, Bijeljini i Zenici. Program je kreiran kao jedinstvena kombinacija životnih znanja i poslovnih vještina, i sjajna je prilika za sve mlade da unaprijede svoje postojeće vještine i razviju nove.

Hamdija Kanlić iz Goražda, jedan je od prošlogodišnjih polaznika Coca-Coline podrška mladima, bio je posebno sretan što je odaziv njegovih sugrađana na radionicu u Goraždu ove godine bio odličan: „Meni su radionice Coca – Coline podrške mladima bile izuzetno korisne: prije svega sam naučio mnogo o sebi, o tome kako da iskoristim stečeno znanje i vještine, te kako da poboljšam svoje organizacione sposobnosti. Korisne su mi bile informacije vezane za pisanje motivacionih pisama, CV-a, te pisanje projekata. To je jako dobro utjecalo na moje samopouzdanje, što mi se pokazalo ključnim na intervjuu za posao. Preko programa koji realizuje Služba za zapošljavanje BPK dobio sam posao u firmi Z.Z. „Agropodrinje“ kao magistar poljoprivrede. U budućnosti planiram pokrenuti vlastiti agrobiznis i samim time, ostati u BiH“, kaže Hamdija.

Šta je potrebno da znamo o sebi a šta o potencijalnim poslodavcima? Kako pronaći ravnotežu između onoga što znamo i umijemo i onoga šta je poslodavcu potrebno? Koliko traje pažnja sagovornika, šta je elevator pitch i zašto treba svakom na tržištu rada? Kako vrijeme pretvoriti u saveznika i kako planirati vrijeme ali i poslove? Kako ispregovarati najbolji posao i prodati sebe, proizvod, uslugu…? Ovo su samo neka od pitanja na koje će polaznici pronalaziti odgovore tokom dvodnevnih radionica uz podršku predavača i mentora programa.

„Coca-Colina podrška mladima ove je godine već realizirala radionice u Sarajevu, Banjaluci, Mostaru, Bihaću, Doboju, Prijedoru i Goraždu, a planirano je da u program do kraja ove godine bude uključeno ukupno 1.300 mladih iz cijele Bosne i Hercegovine. Raduje nas odaziv mladih iz svih krajeva BiH, te njihova kontinuirana zainteresiranost za rad na sebi i svojim vještinama neophodnim za suvremeno tržište rada. Kao i do sada, trudimo se obezbijediti inspirativne mentore i kroz uključenost Coca-Colinih zaposlenika ponuditi mladima praktične, tržištu prilagođene vještine i znanja. Činjenica da već treću godinu zaredom vlada izuzetno veliki interes  za naš program, najbolji nam je pokazatelj da radimo prave stvari i da ulažemo u zajednice u kojima poslujemo na najbolji mogući način –  obrazujući mlade i dajući im neophodan vjetar u leđa na početku njihovih poslovnih karijera“, kazala je Ruža Tomić Fontana, generalna direktorica Coca-Cole HBC za Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu i Sloveniju.

Program je u potpunosti besplatan, a Coca-Cola obezbijeđuje i užinu i piće. Polaznici koji uspješno prođu kroz obuku dobijaju i potvrde o učešću na programu. Coca-Colina podrška mladima je pokrenuta 2017. godine i od tada je, kroz različite formate edukacija i na brojnim lokacijama u Bosni i Hercegovini, obuhvatila više od 1600 mladih.

Naredne radionice održat će se prema sljedećem rasporedu:

  1. i 13.09.2019. Pale
  2. i 20.09.2019. Tuzla
  3. i 11.10.2019. Bijeljina
  4. i 18.10.2019. Zenica

Prijavni obrazac nalazi se na linku http://bit.ly/2TiGnDa ili na http://bit.ly/2uhPbyP.

Žalba Energetskoj zajednici zbog ukidanja podsticaja za vjetroelektrane u RS-u

iznenada zaustavio šemu podsticaja za vjetroelektrane u martu ove godine, navodi se u žalbi koju je danas Sekretarijatu Energetske zajednice u Beču podnio Centar za životnu sredinu sa sjedištem u Banjaluci.

Bosna i Hercegovina je potpisnica Ugovora o Energetskoj zajednici koji zabranjuje „javnu pomoć koja narušava ili prijeti narušavanju konkurencije favorizovanjem određenih preduzeća ili određenih energetskih resursa“.

Pored činjenice da Republika Srpska nema ni jednu vjetroelektranu, u martu ove godine na snagu je stupio novi Zakon o izmjenama i dopunama zakona o obnovljivim izvorima energije kojim su zaustavljene feed-in tarife ili premije za vjetroelektrane.

„Ovakav potez Republike Srpske da ukine podsticaje za vjetroelektrane ostavio je hidroenergiju, tj. male hidroelektrane kao jedini obnovljivi izvor energije koji ima značajnu podršku u ovom entitetu, uprkos  njihovom malom doprinosu ukupnoj proizvodnji električne energije i ogromnoj šteti koju nanose prirodi, ekonomiji i lokalnim zajednicama. Na ovaj način se podstiču samo male količine solarne energije, a sada je isključen vjetar. Na čemu će se zasnivati naša energetska tranzicija?”, ističe Jelena Ivanić iz Centra za životnu sredinu.

Zvanično opravdanje ovakve odluke bila je potreba za smanjenjem troškova podsticaja za obnovljive izvore energije za krajnje potrošače.

Ministar industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske, Petar Đokić, u julu je izjavio da su vjetroelektrane održive i bez podsticaja. Od ovog Ministarstva i Regulatorne komisije za energetiku Republike Srpske, Centar za životnu sredinu zatražio je dodatne informacije koje potkrepljuju ovu tvrdnju, ali ih nije dobio.

Pippa Gallop iz evropske organizacije CEE Bankwatch Network smatra da je ova mjera neshvatljiva, s obzirom na potrebu da Bosna i Hercegovina u narednim godinama zamijeni stare elektrane na ugalj.

„Ako je Republika Srpska htjela smanjiti troškove podsticaja obnovljivim izvorima energije za krajnje potrošače, osim ukidanja svihpodsticaja za vjetroelektrane, postojali su brojni drugi načini, poput prelaska na aukcije i sistemp remija, smanjenja kvota za vjetar ili smanjenja feed-in tarifa za sve tehnologije”, pojasnila je Pippa Gallop.

Ova aktivnost je dio kampanje “Sačuvajmo plavo srce Evrope” i kampanje «Čuvari rijeka BiH» koju finansira Evropska unija kroz projekat EkoBiH.

Devet godina YouTube kanala UNICEF-a BiH

Među djevojčicama i dječacima koji su na radionici jednominutnih filmova u Vojkovićima snimili film u kojem su govorili na temu “Shvatite nas ozbiljno-govorimo o mogućnostima” bio je i dječak Zoran Lišković čiju je priču i poruku da je najbolji golman na Youtube kanalu UNICEF-a BiH od 2014. vidjelo više od 1.2 miliona gledalaca. Njegova priča samo je jedna od stotina koje su uspješno ispričane i koje su svoju brojnu publiku našle preko Youtube kanala UNICEF-a BiH.

“Već devet godina dajemo doprinos sve jačoj YouTube zajednici, sve svjesniji njenog značaja za djecu i mlade. Mnogi jednominutni filmovi koje su kreirala djeca uz našu podršku već broje stotine ili hiljade pregleda i sretni smo da i na ovaj način “pojačavamo” glas za djecu i o djeci. Ponovo se uvjeravamo da mladim kreativcima treba dati priliku i podršku i rezultat njihovih ideja će naći svoj put. Naša ekipa već komentariše da smo još tad prepoznali djecu koji su bili Youtuberi davno prije trenutno popularnih Youtubera”, kaže Nela Kačmarčik, voditeljica komunikacija u UNICEF-u BiH.

Otkako je otvoren prije devet godina, Youtube kanal UNICEF-a BiH osim kao platforma za plasiranje informacija o projektima na terenu, postao je i mjesto preko kojeg su djeca iz svih krajeva BiH kako kroz jednominutne filmove, tako i kroz druge sadržaje dobila priliku da se čuje i njihov glas i da svojim jezikom progovore o temama koje ih se tiču. Govorili su o obrazovanju, inkluziji i društvenoj zaštiti, o pravima koja imaju kroz Konvenciju o pravima djeteta,  koja ove godine obilježava 30. godišnjicu.

Da se njihov glas itekako čuo i da bitne teme ispričane dječijim jezikom mogu doprijeti do velikog broja ljudi kada im se da prilika govori i podatak s početka teksta da je film o inkluziji “Ja sam golman” vidjelo preko milion gledalaca.  Filmovi “Koliko para toliko sporta” i “Nema para-Nema košarke” u kojim su djeca obradila temu potrebe za većom podrškom sportskim aktivnostima, imaju također oko milion pregleda, dok film “Zajedno u svemu” o temi pristupa djeci i osobama s invaliditetom više od 300.000 pregleda.