Međunarodni dan e-otpada

Preko stotinu organizacija širom svijeta organizuje različite aktivnosti kao dio drugog Međunarodnog dana e-otpada, koji se obilježava 14. oktobra 2019. godine.

Ovaj događaj je organizovan od strane WEEE Foruma, međunarodne organizacije najvećih sistema sakupljanja e-otpada i njenih članova. Događaj približava interesne grupe širom svijeta sa ciljem promocije pravilnog odlaganja električnih i elektronskih uređaja, kako bi se omogućila ponovna upotreba i reciklaža. International Telecommunication Union, UN agencija odgovorna za ICT, po prvi put je partner Međunarodnog dana e-otpada i njen globalni domet će biti važan u širenju poruke.

Procjenjuje se da će 50 milijuna tona e-otpada biti proizvedeno širom planete u 2019. godini. Polovina toga su lični uređaji poput računara, monitora, pametnih telefona, tableta i televizora, a ostatak su veliki kućanski aparati i oprema za grijanje i hlađenje.

Samo oko 20% globalnog e-otpada reciklira se svake godine, što znači da se 40 milijuna tona e-otpada godišnje odloži na odlagališta, spali ili ilegalno preprodaje i tretira na neekološki prihvatljiv način, a unatoč činjenici da je 66% svjetske populacije pokriveno zakonodavstvom o e-otpadu. To rezultira velikim gubitkom vrijednih i sekundarnih sirovina iz lanca snadbijevanja i uzrokuje ozbiljne probleme putem ilegalnih tokova otpada u zemlje u razvoju.

U Bosni i Hercegovini drugi Međunarodni dan e-otpada će, preko njenog predstavnika i ovlaštenog operatera za e-otpad društva ZEOS eko-sistem d.o.o., biti obilježen u okviru raznih edukativnih aktivnosti uz prezentacije i radionice sa ciljem razvoja svijesti, kroz već pokrenute projekte u Općini Stari Grad, Gradu Gračanica i Gradu Goražde. Učenici će imati priliku reciklirati svoj e-otpad koji će ZEOS eko-sistem d.o.o. zbrinjavati u skladu sa zakonskim i ekološkim standardima, a u periodu od 21. oktobra do 27. oktobra Bosnu i Hercegovinu će posjetiti i E-transformer, edukativno multimedijalno vozilo, raspored posjeta za E-transformer će biti dostupan na web stranici društva www.zeos.ba. Sa obzirom da drugi Međunarodni dan e-otpada dolazi 14. oktobra, na taj datum će biti organizovana manifestacija u Osnovnoj školi Saburina sa početkom od 12:30 sati na koju ovim putem pozivamo sve zainteresirane medije, kako bi mogli ovu ekološku priču proširiti što dalje. Na manifestaciji će se medijima obratiti predstavnici Općine Stari Grad i predstavnik društva ZEOS eko-sistem d.o.o.

WEEE Forum je pripremio i niz infografika koji ilustruju rastući problem e-otpada, kao i video sadržaje različitih predstavnika koji daju svoj osvrt na ovaj izazov. Materijali se mogu pogledati ovdje.

Karmenu Vella, Komisioner Europske unije za okoliš, pomorstvo i ribarstvo ovom prilikom je izjavio: “U Europskoj uniji ulazimo u fazu gdje podstičemo kružnu ekonomiju, ovo će biti dio novog Zelenog dogovora za Europu, objavljenog od strane buduće predsjednice komisije Ursule von der Leyen. Prevencija i bavljenje e-otpadom bit će dio našeg rada koji dolazi. To znači da je recikliranje cjelokupnog našeg električnog otpada neophodno. Također to ujedno znači i preispitivanje lanca vrijednosti elektroničke opreme, kako bi bila omogoćena ponovna upotreba ili recikliranje od samog početka. Ovakav postupak znači ići korak ispred dati prioritet dematerijalizaciji i zatvoriti krug.

Pascal Leroy, generalni direktor WEEE foruma, rekao je: „Od 2019. godine najmanja stopa sakupljanja u članicama Europske unije koju će biti potrebno ostvariti biti će 65% prosječne težine uređaja koji su stavljeni na tržište u prethodne tri godine, ili alternativno 85% od generisane količine e-otpada. Novim ciljevima prikupljanja nastoji se osigurati da se odvojeno prikupi oko 10 miliona tona, ili otprilike 20 kg po stanovniku. Takvu visoku stopu sakupljanja nemoguće je postići bez uključenja svih učesnika u lancu vrijednosti, uključujući građane. Uvjereni smo da će Međunarodni dan e-otpada doprinijeti jačanju društvene svijesti i na ovaj način pomoći u poboljšanju stope prikupljanja ne samo u Europi, već i širom svijeta.”

Dodao je: “Veliki je broj država širom svijeta koji su u procesu implementacije zakonskih procedura vezanih za e-otpad. Drago nam je da imamo učesnike sa šest kontinenata koji su uključeni u ovogodišnji Međunarodni dan e-otpada”.

 

Djevojčice s IT Girls sekcije u Tolisi radno obilježile Međunarodni dan djevojčica

Tekst i foto: Almir Panjeta

 Međunarodni dan djevojčica 11. oktobar/listopad 20 djevojčica iz IT Girls sekcije Osnovne škole “Fra Ilije Starčevića” u Tolisi kod Orašja obilježile su radionicom na kojoj su uz pomoć Arduino setova s nastavnicom Ivanom Pejić sklapale treptajuću diodu. Na početku gledaju film o tome kako sklopiti diodu, te iz Arduino setova izdvajaju dijelove potrebne za vježbu čiji je cilj sklapanje diode koju će na kraju USB kablom spojiti na kompjuter te isprogramirati način na koji će raditi.

“Odavno su me interesirali informatika, robotika i programiranje, i kada sam čula da se u našoj školi osniva ova sekcija to je bilo to, nije me trebalo puno nagovarati da dođem i da se prijavim. Na početku se jesam susrela s nekim predrasudama kao ‘nije to za djevojčice’ ali sam željela da dođem i pokažem da mi možemo isto što i dječaci i da nema razlike”, kaže Ana, učenica osmog razreda i jedna od učesnica IT Girls radionica:

“Sve mi je zanimljivo, posebno kada vidim kako nešto što sami sklopimo na kraju funkcionira. Djevojčicama bih poručila da se uključe, da dođu, uče, i sigurna sam da će im se svidjeti!”

Janja iz devetog razreda kaže da joj je učešće na IT Goirls radionicama umnogome promijenilo mišljenja i stavove o djevojčicama u IT-u:

“Na radionice dolazim kako bih stekla više iskustva iz informatike i programiranja, i ovdje možemo naučiti mnogo toga i ujednos e boriti protiv predrasuda kako je ovo rezervirano samo za dječake. Radionice su mi uticale na neka mišljenja i stavove, tako da sam počela razmišljati o tome da se u budućnosti bavim nečim vezanim za ET i da za početak možda upišem i elektrotehničku školu”, kaže Janja, a Tereza kaže kako bi voljela da se što više djevojčica uključi:

“Prijavila sam se kako bih naučila nešto novo i zanimljivo, i radionice za sada ispunjavaju moja očekivanja. Voljela bih obići i druge škole i predstaviti im ovo što mi radimo, zainteresirati i druge djevojčice i pokazati im da možemo”, kaže Tereza, a radionicama je zadovoljna i Katarina:

“Ovdje sam jer na zabavan način učimo nešto novo, i kako bismo pokazale kako djevojčice mogu biti jednako dobre u informatici, programiranju i sklapanju. Saznala sam već mnogo toga novog, da nije bilo ovih radionica nikad ne bih ni znala kako se zove određeni dijelovi poput arduino uno ploče i čemu služe”, dodaje Katarina, a s njom, Terezom, Janjomi Anom slažu se i ostale djevojčice koje su se priključile i dolaze na IT Girls sekciju kod nastavnice Ivane.

IT Girls inicijativa je zajednička inicijativa agencija Ujedinjenih nacija (UNICEF, UNDP i UN Women) koja se bavi prevazilaženjem ograničenja i prepreka s kojima se suočavaju djevojke i žene u sektoru informacionio komunikacionih tehnologija (IKT) u BiH. U novembru 2018. godine predstavnice Inicijative zajedno s “Bit Alijansom” pokrenule su crowdfounding kampanju „IT Girls dolaze u vaše škole“ kako bi obezbijedili Arduino setove i potaknuli djevojčice da se bave naukom, tehnologijom, inžinjerstvom i matematikom.

“Nama je čast što smo među 10 škola u BiH koje su dobile 10 Arduino setova namijenjenih učenju programiranja i kreiranju elektronskih sklopova, djevojčice su se rado odazvale i dolaze na radionice, vidim da su sretne što napokon ima neka sekcija posebno za njih”, kaže nastavnica fizike Ivana Pejić koja uz asistenciju nastavnika matematike Miroslava Damjanovića vodi radionice.

“Mislim da smo na najbolji način iskoristili priliku koja nam se pružila, radimo i unapređujemo znanja, ovo je nešto novo kako djeci tako i nama nastavnicima. Djevojčice su zainteresirane, pokazuju veliku želju za radom, naše je da im pokažemo osnove i damo mogućnost i pustimo ih da same istražuju i razvijaju kreativnost”, kaže nastavnica Ivana, dodajući kako postoji mnogo mjesta za napredak:

“Kako radim i u srednjoj strukovnoj školi, uz podršku ravnatelja obje škole IT Girls seksicja već se povezala sa elektrotehničkom školom čiji će učenici dolaziti na neke od naših radionica kako bi djevojčicama pokazali neke od vještina, a i one će ići kod njih, tako da time razvijamo suradnju. Već imamo veći interes djevojčica za elektrotehniku i smjer za CNC operatere, a mislim da će sada biti i još veći. Vodim i sekciju robotike, tako da je i ta suradnja također prirodna i svi će jedni druge nadopunjavati”, kaže nastavnica fizike i voditeljica IT Girls sekcija Ivana Pejić.

Nastavnik matematike Miroslav Damjanović kaže kako rado asistira na radionicama, i zadovoljan je viđenim:

“Zainteresirane su i željne znanja, a na ovim radionicama djevojčice imaju priliku učiti nešto što ne mogu u redovnoj nastavi u osnovnoj, a možda ni u srednjoj školi. Mislim da su ovakve radionice jako važne za njih, da ih upoznaju sa ovom oblasti i otvori im brojne mogućnosti za budući razvoj”, kaže Miroslav Damjanović.

Osnovna škola “Fra Ilije Starčevića” u Tolisi otvorena je 1823. godine kao prva pučka osnovna škola u Bosni i Hercegovini.

Ženama Kruščice uručena EuroNatur nagrada

“Naša snaga nije u moći ili novcu. Naša snaga je u posvećenosti i istrajnosti. Ponosni smo što ste prepoznali našu istinsku požrtvovanost i borbu, ne samo protiv mini hidrolektrana na Kruščici, nego i protiv svih oblika ugnjetavanja, eksploatacije i degradiranja prirode i društva”, istakla je juče Maida Bilal, predstavnica hrabrih žena Kruščice tokom primanja nagrade njemačke fondacije EuroNatur za izuzetno zalaganje u očuvanju evropskog prirodnog naslijeđa.

Ceremonija dodjele nagrada održana je na njemačkom ostrvu Manau, a njoj su prisustvovale predstavnice žena Kruščice,  brojni međunarodni zvaničnici, te predstavnici civilnog sektora uključujući predstavnicu Centra za životnu sredinu.

“Nadam se da ćemo biti podstrek i motiv mnogim ženama i zajednicama da ustanu protiv ugnjetavanja. Vi nam dajete snagu da je ono što mi istinski, iskreno i instinktivno radimo – ispravno!”, kazala je Maida u svom obraćanju.

EuroNatur nagrada se dodjeljuje svake godine, a neki od dobitnika ove nagrade bili su Nelson Mendela, Princ od Welsa i mnogi drugi. Ove godine, prestižna nagrada je dodjeljena hrabrim ženama Kruščice, jer su borbeno i uporno preko 500 dana i noći držale blokadu na mostu preko istoimene rijeke i time spriječile izgradnju dvije hidroelektrane.

Da su hrabre žene Kruščice postale simbol nepokolebljivog otpora, istakla je Christel Schroeder, predsjednica fondacije Euronatur.

“Danas smo “Nagradom za zaštitu prirode” odali počast inicijativi otpora. Ova nezamislivo duga borba žena Kruščice jedna je od najuzbudljivijih priča koje sam doživjela u očuvanju prirode. Predajemo “EuroNatur” predstavnicima koje se očito i vidljivo bore, ali želimo uključiti i sve mještane u pozadini. Izuzetno poštujem hrabrost i odlučnost, upornost i solidarnost ove hrabre i mudre zajednice”, rekla je  Christel Schroeder.

Anna Wobse, članica Upravnog odbora EuroNatur, takođe se obratila okupljenima ističući divljenje hrabrim ženama Kruščice.

“One nas podsjećaju šta znači okupljati se, postavljati prava pitanja i opirati se. Podjećaju nas na ono što je moguće i da nije isklesano u kamenu, ako je već u beton izliveno. Ove žene su nas iznenadile, one su ispred mnogih od nas svojom odlučnošću. Danas ima puno djevojaka koje postavljaju pitanja, bilo da se to odnosi na slobodne i žive rijeke ili globalna pitanja klime. Te žene nam daju nadu i one mjenjaju svijet. Na tome vam se zahvaljujemo!”, rekla je Anna Wobse.

Ni policijska brutalnost ni pokušaji zastrašivanja od strane investitora nisu doveli do toga da žene Kruščice odustanu od odbrane rijeke. Nadležni sud je na kraju uvažio njihove primjedbe protiv planirane izgradnje hidroelektrana, i time je okončan osamnaestomjesečni protest.

“Ponosni smo na borbu mještana Kruščice i njihov uspjeh. Od samog početka smo ih podržavali, uvjereni da će njihova složnost i borba na kraju spasiti rijeku na kojoj su odrasli. Žene Kruščice su primjer koji trebamo slijediti u borbi za naše rijeke i prirodu”, zaključila je Nataša Crnković, predsjednica Centra za životnu sredinu.