Na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo će u petak, 9. februara, premijerno biti izvedena drama “Fistik ili san o suncu, mjesecu i još nekim sitnicama”. Almir Imširević je autor predstave koja rađena prema motivima drame Jurislava Korenića i Reihana Demirdžića. Reditelj predstave je Admir Glamočak koji je igrao ulogu Fistika u predstavi Aide Begić 1997 godine. Više je datuma koji su se spojili a koji su vezani za ovaj projekat, Devedeset godina od rođenja Reihana Demirdžića i trideset godina od njegove smrti. Dvadeset godina od prve saradnje Imširevića i Glamočaka. U predstavi igraju: Vedran Đekić, Aleksandar Seksan, Milan Pavlović, Slaven Vidak, Aldin Omerović, Martina Mandek i Deni Mešić.
Autor: urednik
“Jedvanosimsoboakalomistobo” u petak i subotu na sceni SARTR-a
Publika Sarajevskog ratnog teatra ponovo može pogledati predstavu “Jedvanosimsoboakalomistobo”. Autori teksta su Nejra Babić i Aleš Kurt, koji je ujedno i reditelj predstave.
Termini igranja predstave su petak, 09. i subota 10. februar u 20h.
Cijena ulaznica iznosi 10KM, a rezervacije se mogu obaviti pozivom na 033 664 070 ili slanjem poruke u inbox Fb. page-a https://www.facebook.com/sartr1992/. Omogućen je popust za studente i penzionere.
U predstavi igraju: Maja Salkić, Mirela Lambić, Ana Mia Milić, Alban Ukaj, Sead Pandur, Jasenko Pašić, Adnan Kreso, Davor Sabo, Saša Krmpotić i Lejla Čaušević k.g. Dramaturgiju potpisuje Dubravka Zrnčić-Kulenović i Nejra Babić. Kostimografiju potpisuje Melisa Musić Ajkunić, a scenografiju Vedran Hrustanović. Muziku za predstavu su radili Damir Nevesinjac i Basheskia.
Predstava je realizirana u okviru projekta „Kofer za sjećanja“ Studija lutkarstva Sarajevo kojeg podržava Vlada Švicarske.
VIŠE O PREDSTAVI:
Piše: Nejra Babić, autorica teksta
ČESTITAMO NA POSTOJANJU
Pisati tekst o stanju u državi u kojoj već svi o tome pričaju, čitaju, pišu kolumne, raspravljaju, polemišu, svađaju se, šute, vrište, protestuju, odustaju od protesta, je ubacivanje mozga u bubanj veš mašine. Tema o kojima bi se moglo pisati je milon, apsurdnih situacija još više. Najzanimljiviji dio čitavog procesa prije pisanja je samo istraživanje, jer je to dovelo do nekih scena koje moja mašta nikada ne bi mogla ni izmisliti. Od Izvještaja Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice „o odlivanju pameti i ogromnom finansijskom resursu koje iseljeništvo predstavlja za razvoj domovine“ do ispovijesti žene koja je nakon poroda iz bolnice otpuštena kao muško, pa sve do spiska zvaničnih zanimanja u Bosni i Hercegovini na kojoj se nalazi i Direktor službe drugdje nerazvrstan.
Moja sreća u svemu tome je što tekst nisam pisala sama nego zajedno sa rediteljem Alešom Kurtom koji je davao ideje i smjernice snalaženja u ludilu tema kojima bi se mogli baviti. Krenuli smo od pokušaja definisanja toga ko smo zapravo, da bi prešli na postratni period i beskonačnu tranziciju i došli u sadašnjost u kojoj dosta vremena provodimo na šalterima, nezaposleni i umorni čekajući da nam padnu avioni sa neba kako bi pobjegli iz domovine. Jer istina je da je vrlo često jedva nosimo sebe a kamo li situaciju u kojoj se nalazimo. Ali ne možemo svi ni otići. Onima koji ostaju, čestitamo na postojanju.
Piše: Aleš Kurt, autor teksta i reditelj predstave
Ojha
Ova režija je nastavak rada na prožimanju drevnog i današnjeg. Radi se o socijalnoj komediji, a ona je po svojoj suštini crna, s tim što ova nije baš crna, nego više tamno siva. Smatram da teatar treba da bude socijalno angažiran i da se zaista bavi problemima društva koji nam najviše smetaju da živimo. Pa eto, ova predstava se upravo bavi takvom tematikom. Pored toga ona je u potpunosti uronjena u teatarske kodove od antičkog doba do danas. Nije nam namjera bila da bilo kome ugađamo. Više smo tu da potaknemo na dobro. Da poučimo. I zabavimo. Ako se to još može.
“Bosnian Girl 2”
U srijedu 07.02.2018., na fasadu Historijskog muzeja Bosne i Hercegovine bit će postavljen rad “Bosnian Girl 2”mlade umjetnice, kustosice i aktivistice Smirne Kulenović. Postavka rada bit će javna i otvorena za publiku u obliku performansa. Nakon postavke svi zainteresovani/e imat će priliku učestvovati u otvorenom panelu i diskusiji koju moderira urednik KUN Oslobođenje – Edin Salčinović – pod nazivom „Transgeneracijski pristup temi suočavanja sa prošlošću kroz umjetničku, kustosku i aktivističku praksu u Bosni i Hercegovini“.
“Bosnian Girl 2” je umjetnička akcija Smirne Kulenović, nastala 22/11/2017 – na dan kasnog izricanja presude ratnom zločincu Ratku Mladiću od strane U.N. tribunala. Fotografija je nastala ispred Delegacije Evropske unije u BiH, kao podsjetnik na raskorak između ideala Evrope i njegovog uticaja na post-ratnu generaciju mladih na Balkanu, i stvarnosti u kojoj pravda i dalje nije zadovoljena; budući da lokalne nacionalističke ideologije nastavljaju kreirati nove forme radikalno nasilne i fašističke političke propagande. Rad je direktni odgovor na takve vrste propagande.
Rad referira na kultni rad Šejle Kamerić iz 2003. godine „Bosnian Girl“, te će otvoreni panel tematizirati i historijski značaj rada “Bosnian Girl” iz 2003. godine, u paraleli sa trenutnom društveno-političkom situacijom na Balkanu, te njenom percepcijom od strane novih generacija oblikovanih različitim historijskim narativima i nekritički sagledanim, nametnutim idealima. Analizirat će se i potreba za direktnošću i radikalnošću koja dolazi od post-ratne generacije mladih očitovane u radu Smirne Kulenović “Bosnian Girl 2”, kao svjesno simplificirani odgovor na nove forme aktuelne radikalno nasilne i fašističke političke propagande.
Rad se trenutno se nalazi u permanentnoj kolekciji (odjel fotografije) kustosa i kolekcionara savremene umjetnosti Pierre Courtina, Duplex 100m2. U toku februara bit će postavljen i u javni prostor Beograda, Zagreba i Skopja. U Skopju je rad podržan od strane Muzeja Savremene Umjetnosti.
Rad “Bosnian Girl 2” u javnom prostoru navedenih gradova predstavlja konstruktivnu provokaciju svakodnevnog ritma u životu grada, građana i građanki – suočavanjem sa dugo poznatom ali tek priznatom istinom o jednom od najvećih ratnih zločinaca na području Balkana. Cilj je potaći na javne komentare i novu želju za diskusijom o razlozima nemogućnosti da se na istinit način suoči sa nasilnom prošlošću koja svakodnevno oblikuje živote svih ljudi na Balkanu, kao i mogućnosti da se sadašnjost i novi nametnuti ideali lažnog i eksternog “pomirenja” sagledaju kritički.
U otvorenom panelu učestvuju: Pierre Courtin – kustos, kolekcionar i osnivač galerije Duplex 100m2; Sandra Bradvić – historičarka umjetnosti, kustosica i osnivačica Udruženja za savremenu umjetnost SKLOP, Azem Kurtić (aktivista Inicijative mladih za ljudska prava u BiH – YIHR BiH i novinar BH Radio 1) i Đorđe Krajišnik (pisac, novinar i pisac – Oslobođenje). Svi/e zainteresovani za diskusiju u sklopu panela mogu učestvovati u dijalogu.
Smirna Kulenović je umjetnica, kustosica, historičarka umjetnosti i aktivistica sa višegodišnjim angažmanom u oblasti integracije umjetnosti u javni prostor, kroz koordinaciju pokreta Dobre Kote. Jedna je od kustosica autonomne galerije savremene umjetnosti GSU Brodac.
Organizaciju događaja solidarno podržavaju:Pravo Ljudski Film Festival, Historijski Muzej BiH, Muzej Savremene Umjetnosti Skopje, YIHR Bosna i Hercegovina, SHL Fondacija, Forum ZFD, Dobre Kote, Galerija Duplex 100m2, Galerija Brodac, YIHR Srbija, Documenta.