Zapravo moja ambicija je raditi u trafici s pogledom na more. Igrajući se doslovno, radio sam mnogo toga. Nemaran kakav jesam, nisam pravio arhivu. Ovo je pokušaj, da prije nego se konačno oduzmem, saberem bar dio toga. S toga doživite ovo kao svojevrsnu virtuelnu trafiku, na kojoj možete izabrati ono što vam se učini zanimljivim ili uzeti ono što mislite da vam treba. Platiti ne morate ali ako vas bude grizla savjest, ne ustručavajte se. Ambicija se neće ostvariti sama. Više na https://zokacatic.com
Pandemija, politička situacija i ekonomsko stanje učinili su da sva naučna predviđanja o budućnosti svijeta postanu neizvjesna i da se s razlogom pitamo je li razumno nadati se?
Pjesma „Glas andjela“ podsjeća na sve one ljude koji žive među nama, a koji su glas nade i pravde.
„Ovom pjesmom želim poslati obilje ljubavi prema svim anđelima na zemlji, među nama. To je ona dobra i nasmijana učiteljica, to je drug koji pomogne kad treba, to je slučajni stranac koji ti promijeni život, to je ona osoba koja vjeruje u tebe, ohrabruje te. To su ljudi koji pomijeraju planine. Uvijek kad treba i kad se pitaš ima li nade, čuješ odnekud taj glas anđela. Taj glas je uvijek ohrabrujući i utješan. To je i glas onih najsvjesnijih među nama, onih koji se bore za pravdu, toleranciju i onih koji čine humana djela. To su ljudi na kojima se drži ovaj svijet“, govori nam o novoj pjesmi Zlatan Karić.
Tekst „Glas anđela“ napisao je Zlatan, muziku je radio sa Đanijem Pervanom, koji potpisuje i aranžman. Mix je rađen u studiju „Home Sweet Home Studio“, mastering Kai Blankenberg. Novi singl prati i spot koji je radila Kreativna zajednica Gruppa.
„Sretan sam što radim sa nevjerovatno kreativnim ljudima. I što je najbitnije, sa ljudima koji svoj posao rade s ljubavlju i entuzijazmom. Hvala fenomenalnom Đaniju, hvala svim kolegama i prijateljima koji su učestvovali, hvala Eni Martić, hvala Jasminu Omeriki, Hajrudinu Dumanjiću, Adnanu Krgo i Rotary Club Zenica. Nedavno sam pročitao divnu rečenicu od Florens Skovel Šin: „Nijedan čovjek ne može a da ne uspije ako ga makar jedna osoba vidi kao uspješnog“. Ja sam zahvalan onima koji vjeruju u mene, posebno Ameli Pagano, Dini Močević i ostalima iz Gruppe, mojoj porodici i svima vama koji me pratite i podržavate.“
Nakon duže diskografske pauze, sarajevski Helem Nejse obradovao je danas sve ljubitelje novim singlom “Guramo tu priču”. Singl “Guramo tu priču” je predstavljen impresivno mračnim videospotom baziranim na sudaru tarantinovskog štiha i kinematografskog stilskog crnila balkanskog filma devedesetih, uz nezaobilazan šarm i humor Helem Nejsea.
Ovo je još jedno audiovizuelno ostvarenje nastalo u saradnji sa Admirom Švrakićem koji potpisuje režiju i scenario, a snimanje spota su podržali Udruženje klub za praktično streljaštvo Bullet Sarajevo, tvornica namještaja Sinkro, hemijske čistionice Boos i Oldtimer Sarajevo.
“Pjesma je nastala za potrebe “Novogodišnje priče”, prazničnog specijala serijala Bruca Braca Bruda Brada, te kao takva predstavlja vezivno tkivo između nas autora serijala i nas muzičara”, objašnjavaju članovi Helem Nejse.
Njihov posljednji studijski album “Gluten Tag” objavljen je 2020. godine, pred sami službeni početak pandemije koronavirusa, a grupa je započela rad na nasljedniku.
“Vjerujemo da je naš PR naglasio u pasusu iznad ove izjave da je rad na novom materijalu počeo, i to je sve što on i mi možemo reći u ovom trenutku”, govori Helem Nejse.
Helem Nejse su intenzivirali aktivnosti, te će u prvom kvartalu 2022. godine finalizirati rad na novoj sezoni serijala Bruca Braca Bruda Brada, čija se premijera očekuje u aprilu 2022. godine na BBBB Youtube kanalu.
Damir Uzunović je dobitnik najznačanije književne nagrade za proznu književnost u regiji, nagrade „Fric“ za 2020/2021. godinu.
Predsjednica žirija i književna kritičarka Jagna Pogačnik u obrazloženju nagrade izjavila je da je “u smislu kvalitete i raznolikosti poetičkih modela na natječaj prispjelih romana i zbirki priča, ovo bila jedna od jačih godina, što svakako veseli u profesionalnom smislu, ali i uvelike otežava rad žirija”, te dodala:
“Mišljenja sam kako izbor ovogodišnjih finalista odlično pokriva ne samo najbolje (prema ukusu sedmero čitatelja), nego prije svega vrlo transparentno reprezentira glavne tendencije prošlogodišnje prozne produkcije. Knjiga kojoj je žiri odlučio dati malu prednost i na kraju je nagraditi nagradom Fric, a njezina autora ili autoricu poslati kući s famoznim žiroskopom u rukama, uvelike obogaćuje žanr autofikcije koja se posljednjih godina pozicionirala kao jedan od propulzivnijih žanrova ne samo u nas, već i u širem svjetskom kontekstu. Naslov romana, obilježen višeznačnošću koja tek na kraju razotkriva svoj pravi smisao, jednostavan je, ali i dovoljno čvrst označitelj koji na okupu može držati više od 400 stranica knjige koja je građena od tri dijela, tri priče, slobodno bismo mogli reći i tri romana. Od prvog njezina dijela, šarmantnog evociranja djetinjstva glasom dječaka koji već na prvim stranicama upoznaje svijet oko sebe kao mjesto u kojem između ostalog stanuje i bol, preko drugog dijela u kojem se granice toga svijeta proširuju mladalačkim eksperimentiranjima s opasnošću i upoznavanjem spolnosti, pa do trećeg o tri očeve smrti koji daje okvir i zaokružuje ih te konačno uspostavlja pravo značenje naslovne sintagme, u ovome romanu čitamo jasnu svijest kako je pisanje o sebi uvijek pisanje o drugima; obitelji, prijateljima, ljubavnim partnerima, susjedima, prolaznicima… U tu je svrhu u ovom romanu na pozornicu postavljeno petstotinjak likova koji grade uvjerljivu atmosferu jednoga grada, od odrastanja u doba socijalizma, preko rata koji je taj grad i pripovjedača obilježio, do konačnog odrastanja koje, kako znamo, nastupa smrću roditelja. Pisati o odrastanju i sazrijevanju, jasno nam daje do znanja ovaj roman, moguće je samo tako, paralelno – sazrijevanjem I u samom pisanju, traženjem i konačnom artikulacijom uvjerljivog glasa. Ovo je roman koji upravo to čini – raste i sazrijeva skupa sa svojim pripovjedačem u uzbudljivoj gradaciji koja će doslovno eksplodirati na kraju, kad će roman neizravno proširiti granice prvotnog žanra i ukazati na uvjerljivost književne strategije koja nas je do toga kraja dovela“.
U sklopu projekta Ekolucija – Revolucija ekološke svijesti, kojeg finansira i implementira ZEOS eko sistem d.o.o., a kroz program Challenge to Change sufinansira Ambasada Švedske u Bosni i Hercegovini, od januara 2022. godine na ulicama Tuzle i Živinica, bit će postavljeni ulični kontejneri za odlaganje e-otpada.
U narednom periodu tako je planirano postavljanje ukupno 17 uličnih kontejnera, i to 13 u Gradu Tuzla i 4 u Gradu Živinice, uz nabavku još mobilnog reciklažnog dvorišta, odnosno kombija, kojim će se od januara 2022. godine e-otpad prikupljati u ruralnim područjima Tuzle.
Na ovaj način bit će omogućeno sakupljanje svih kategorija e-otpada, sa posebnim naglaskom na e-otpad iz domaćinstava, kao što su mali aparati, IT oprema, električne igračke, zabavna elektronika i alati, a usluga odlaganja za građane biti će besplatna.
“Ukupno sakupljenu količinu e-otpada zbrinjavat će ZEOS eko sistem d.o.o. u skladu sa ekološkim propisima. Pozivamo građane da savjesno odlažu e-otpad, odnosno vode brigu o tome da otpad odlože u pravilan kontejner, jer u suprotnom njegova destinacija postaje deponija, što za posljedicu ima zagađenje okoliša. Rezultat pravilnog odlaganja električnog i elektronskog otpada je reciklaža i stvaranje radnih mjesta u reciklažnom sektoru, a u konačnici čista okolina bez zagađenja ali i ugrožavanja zdravlja našeg stanovništva”, izjavila je pomoćnica direktora društva ZEOS eko sistem d.o.o., Elma Babić-Džihanić.
„Zadovoljstvo mi je najaviti aktivnost postavljanja uličnih kontejnera za elektronski otpad u Gradu Tuzla, jer ona predstavlja nastavak odlične saradnje između firme C.I.B.O.S. d.o.o. Sarajevo i ovlaštenog operatera za upravljanje električnim i elektronskim otpadom ZEOS eko sistem d.o.o. Sarajevo. Zaštita okoliša treba da bude cilj svakog pojedinca i nadam se da će građani prepoznati važnost ispravnog odlaganja elektronskog otpada i da će koristiti dostupnu infrastrukturu odnosno ulične kontejnere. Podizanje svijesti o važnosti pravilnog odlaganja otpada je dio misije i vizije naše firme i nadam se da ćemo i sa ovom aktivnošću dati svoj doprinos u tom pogledu”, izjavio je direktor društva C.I.B.O.S. d.o.o. Tuzla, Mirnes Hukić.
Za postavku uličnih e-kontejnera najpogodnije lokacije određene su u skladu sa nadležnim općinskim službama, dok će plan korištenja mobilnog reciklažnog dvorišta biti usaglašen sa potrebama građana. O predviđenim lokacijama kontejnera za odlaganje elektro-otpada, kao i o rasporedu vožnje kombija – mobilnog reciklažnog dvorišta, građani će se moći informisati na zvaničnoj web stranici ZEOS-a: www.zeos.ba.
Šta je e-otpad i zašto je važno savjesno odlaganje?!
Podsjećamo elektro, odnosno e-otpad skraćeni je naziv za stare ili pokvarene električne i elektronske uređaje i opremu koja se više ne koristi, kao što su: veš mašina, mikrovalna pećnica, tastatura, monitor, frižider, fen, mobitel, televizor, pegla, fotoaparat, kao i ostale uređaje koji rade na struju ili baterije.
E-otpad potpada pod opasni otpad, jer sadrži mnoge štetne tvari poput kadmija, kroma, broma, olova, arsena, azbesta, spojeva silicija, berilija, fosfora i drugih, i ukoliko se ne odlaže pravilno, njegove opasne supstance mogu zagaditi tlo, zrak i vodu, te na taj način postati dio lanca ishrane. Stoga ga nije dozvoljeno odlagati zajedno sa ostalim otpadom iz domaćinstva, već je potrebno izdvojiti ga, i odložiti u neki od ZEOS-ovih uličnih kontejnera.
“Svrha pravilnog odlaganja je da se obezbijedi “čist” otpad za ručnu ili mehaničku obradu, a zatim i reciklažu. Vrijednost sirovina koje se izdvoje iz otpada koristi se za pokrivanje troškova rada, logistike i konačnog zbrinjavanja otpada”, pojašnjava Elma Babić-Džihanić.
“U gradu Živinicama već niz godina uočljiva su poboljšanja komunalnih usluga, pogotovo kada je u pitanju segment upravljanja komunalnim otpadom. Ovim projektom nam je cilj sa partnerima predstaviti moderni sistem odvojenog prikupljanja elektronskog otpada, pa ću iskoristiti priliku da pozovem sve građane Živinica da odlažu svoj elektronski otpad u specijalne kontejnere i time direktno doprinesu očuvanju okoline” izjavila je direktorica društva AKVA INVEST d.o.o., Fahira Hasić.
Reciklažom e-otpada nastaju vrijedne sirovine koje se vraćaju nazad u proces proizvodnje novih uređaja, čime se značajno smanjuje eksploatacija prirodnih resursa.
“Nažalost u svijetu, još uvijek gotovo 80% e-otpada završi na deponijama smeća i zato je jako bitno da građani mijenjaju navike i koriste infrastrukturu i usluge koje im nudimo. Naše znanje i prakse prenosimo sada i u druge gradove u BiH, te se nadam da će građani Tuzle i Živinica brzo razviti navike savjesnog odlaganja, jer će time činiti dobro sebi, svojoj djeci ali i narednim generacijama”, poručila je za kraj pomoćnica direktora Elma Babić-Džihanić.
Tokom 2021 i 2022, Udruženje za kulturu i umjetnost CRVENA i Centar za ženske studije Beograd implementiraju istraživački projekt „Vratiti svoje vrijeme: kampanja za ravnopravne navike u obavljanju kućnog rada među Milenijalkama i Zumerkama zasnovana na istraživanju“. Jedan dio istraživanja obuhvatao je i organiziranje različitih fokus grupa, putem kojih su mlade žene dijelile svoja iskustva koja je potom spisateljica Lejla Kalamujić kreativno interpretirala u obliku stripa s ilustratoricom Danicom Jevđović.
Odlomak iz stripa „Mia” o mladoj samohranoj majci koja u jeku pandemije pokušava da se izbori sa novim obavezama. Izvor: CRVENA
Kao radnice u javnom prostoru, žene su bile iznimno izložene negativnim efektima pandemije, a unutar kuća često osuđene na dodatnu neplaćenu brigu o drugima i različite oblike neplaćenog kućanskog rada. I prije pandemije COVID-19, žene u BiH obavljale su većinu kućanskog rada – prema istraživanju „Uticaj rodne podjele porodičnih i kućanskih poslova na profesionalni život zaposlenih žena u Bosni i Hercegovini” Agencije za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine iz 2020. godine, u domaćinstvima s muškarcem čak 90 % žena su bile jedine u domaćinstvu koje su čistile toalet i peglale, a razlika je mala i u poslovima vezanim za pranje rublja, mijenjanje posteljine, pranje i brisanje podova, brisanje prašine, pranje posuđa, usisavanje, svakodnevno namještanje kreveta, te kuhanje i pripremu hrane, gdje je u domaćinstvima učestvovalo ili posao preuzimalo tek 20 % muškaraca. Poslovi brige, njege i drugi kućanski poslovi, uključujući i organizaciju, planiranje i upravljanje kućanskim poslom u Bosni i Hercegovini prema ovom istraživanju još uvijek su također većinski pripadali ženama, s izuzetkom aktivnosti kupovine namirnica koje su u 47,2 % slučajeva podjednako obavljali i žena i muškarac jednog domaćinstva.
Odlomak iz stripa „Lana”, o djevojci koja je tokom pandemije počela da živi sa momkom i tako dobila mnogo novih obaveza
Nakon razgovora održanih putem fokus-grupa sa više od 50 mladih žena u dobi od 19 do 34 godina, istraživačice su uputile poziv spisateljici Lejli Kalamujić da u suradnji s ilustratoricom Danicom Jevđović pomogne kreativno osmisliti prvi od šest stripova koji na jednostavan način prikazuju različite situacije u kojima su se mlade žene u Bosni i Hercegovini i Srbiji našle tokom pandemije te tako doprinesu znanju o količini neplaćenog kućanskog posla, brige i njege koji one obavljaju.
Predmet istraživanja „Vratiti svoje vrijeme” jesu položaj i iskustva mladih žena u kontekstu COVID-19 pandemije u Bosni i Hercegovini i Srbiji, sa željom da se sazna na koje je sve načine pandemija COVID-19 uticala na preraspodjelu, kvalitet i kvantitet neplaćenog kućnog rada koji obavljaju žene, starosti od 19 do 34 godine u Srbiji i Bosni i Hercegovini. Uz pomenute strip epizode, krajnji rezultati istraživanja, kao i komparativna analiza, bit će javno dostupni u sklopu kampanje koja za cilj ima podizanje društvene svesti o ovom problemu.
Projekat „Vratiti svoje vrijeme”, realizovan je uz podršku Balkanskog fonda za demokratiju Njemačkog Maršalovog fonda SAD (Balkan Trust for Democracy of the German Marshall Fund of the U.S. – BTD), s podrškom Američke agencije za međunarodni razvoj Srbija (USAID Serbia).
Objavljena je peta epizoda serijala “O knjigama i piscima zvukom” nastala u okviru projekta Bookstan on Air realiziranog uz podršku Međunarodnog fonda za pomoć koji su osnovali Ministarstvo vanjskih poslova Savezne Republike Njemačke, Goethe Institut i drugi partneri.
U petoj epizodi “O knjigama i piscima, zvukom” predstavljamo roman “Normalni ljudi”, irske spisateljice Sally Rooney.
Rođena je 20. februara 1991. godine, a „Normalni ljudi“ su njen drugi roman. Po ovom romanu snimljena je istoimena serija, bio je u širem izboru za nagrade Man Booker i Woman's Prize for Fiction te je autorici donio britansku književnu nagradu Costa za najbolji roman u 2018. godini.
„Normalni ljudi“ priča je o obostranoj opčinjenosti, prijateljstvu i ljubavi. Priča koja kroz nekoliko godina prati dvoje mladih ljudi, Conella i Marianne, koji pokušavaju ostati razdvojeni da bi naposljetku shvatili da ne mogu.
„…Zlonamjerni će reći da je ovaj roman zapažen zbog scena seksa, ali ni to nije tačno. Ovo nije samo roman o paru, nego i o pojedincima, potpuno ravnopravnim u osjećaju izgubljenosti i bespomoćnosti. Savremeni ‘Sjaj u travi'…“
Glumci: Maja Izetbegović i Amar Selimović Muzika i montaža: Nedim Zlatar i Leonardo Šarić Koncept i režija: Almir Imširević
Otvorenje kolektivne izložbe X SARAJEVSKI SALON, koja će biti realizovana u organizaciji Udruženja likovnih umjetnika Kantona Sarajevo, u saradnji sa galerijom Collegium artisticum i uz podršku Ministarstva kulture i sporta Kantona Sarajevo će biti upriličeno u galeriji Collegium artisticum, u četvrtak, 13. januara 2022. godine u 19:00 sati, a cijenjena publika će izložbu moći pogledati do 04. februara 2022. godine.
Deseti, dakle jubilarni Sarajevski likovni salon ULUKS, sabira u sebi, salonski otmjeno i jubilejski svečano, ne samo zgusnutu likovnost decenije koja mu je prethodila, nego i estetsku raznolikost bosansko-hercegovačkog i regionalnog likovnog izraza koji se zrcali kako na slikama živih, tako i onih likovnih stvaralaca koji, nažalost, fizički više nisu među nama. Dakle, fizički ne, ali su svojim djelom i slikarskim umijećem ne samo tu, nego odsustvom svog fizičkog prisustva, svevremenošću svog likovnog bivanja i specifičnog izraza koji plijeni, daju Salonu dodatnu, pedagoško-uzornu snagu neprolaznog primjera.
… Salon je, u svojoj institucionalnoj uzvišenosti, te raspjevanošću idejnog i likovnog kolorita, ne samo selektivna reprezentacija presjeka ukupno ostvarenog, nego i tradicionalni modus otpora i sistematskog opiranja umjetnika nedorečenosti zbilje u kojoj biva i obitava. Na sceni je stvaralačka pobuna i bijeg od porazno besmislene svakodnevnice zarobljene u blatu etno-politikantstva, beznađem i apatijom ophrvanih građana. U tome je, spontana, dakle, neprojektovana i nezacrtana zadaća, edukativne naravi Salona: da stimulira i kultiviše otvorenost nadom probuđene imaginacije posjetilaca. Na taj način, Salon je oaza u pustinji politikantske ostrašćenosti i mentalnog zagađenja društva lišenog životnog smisla i ljudske perspektive.”
(Esad Bajtal, odlomak iz teksta “Umjetnost kao igra mogućnostima Svijeta”)
Izložba 100 plakata globalnog konkursa “Poster for Tomorrow” sa temom borbe protiv Lažnih vijesti – FAKE NEWS biće otvorena u Galeriji Akademije likovnih umjetnostiu utorak, 11. januara 2022. u 12.00 sati.
Izložbu će otvoriti grafičke dizajnerice Dalida Karić-Hadžiahmetović, redovna profesorica na Odsjeku za grafički dizajn, i Miomirka Mila Melank, politička aktivistica za ljudska prava i saradnica globalnog projekta “Poster for Tomorrow”, čije sjedište je u Parizu. Ovo je peta izložba 100 plakata koja se održava u Sarajevu, a širom svijeta je krajem prošle godine održano na desetine identičnih izložbi, u gradovima širom Francuske, Italije, Rusije, Kine, Južne Amerike… Projekat Poster for Tomorrow postoji od 2010. godine. Riječ je o globalnom konkursu na koji svake godine pristigne više hiljada plakata, a žiri od 100 članova bira najboljih 100 svake godine. Zbog pandemije, izložba Fake News koja je planirana 2020. je morala biti odložena, i evo je sad pred nama u Sarajevu. Lažne vijesti mogu postati viralne i iznenada dobiti na važnosti, što je bilo naročito vidljivo nakon izbora prethodnog američkog predsjednika, ali praksa širenja glasina i dezinformacija nije od juče, stara je koliko i napisana riječ. Ljudi su oduvijek izvrtali istinu ili jednostavno govorili laži da bi dobili ono što žele ili promijenili svijet po svojoj mjeri.Danas dijelimo informacije brže i šire nego ikad prije. Nekada je bilo samo nekoliko medija ili vladinih izvora koji su mogli formirati javno mnijenje, ali je internet omogućio da dijeliti vijesti mogu skoro svi. I to je dovelo do poplave lažnih vijesti.
Za razliku od medija ili vlade, niko od nas ne snosi odgovornost za ono što objavljujemo. Pošto je malo zakona ili novčanih kazni koje nam se mogu ispostaviti za objavljivanje laži, nema zakonskih podsticaja da se javno ponašamo odgovorno. I zašto bismo brinuli, kad lideri slobodnog svijeta redovno postuju i izgovaraju grube neistine, bez posljedica?
Tačne i pouzdane, ispitane informacije su interes javnosti. Istinite vijesti, naučne činjenice, provjerena znanja su jedini siguran izvor informacija koji omogućava opstanak zajednice, u krajnjoj liniji i opstanak ljudi na planeti Zemlji.Šta kreativna zajednica u vezi s tim može učiniti i na koji način reagovati?
Ne možemo zaustaviti lažne vijesti, ali možemo dati sve od sebe da ljude postanu svjesniji istine. Vrijeme je da svijet nauči da gleda kroz naočare činjenica, da vidi jasno i tačno. Vrijeme je za provjerene i dokazane činjenice, a ne za lažne vijesti. Ovom izložbom želimo da ohrabrimo ljude da se uz pomoć činjenica suprotstave lažnim vijestima, želimo da se svijest o provjeri podataka uspostavi kao standard, da zaključke donosimo na podacima, brojevima i sigurnim izvorima. Želimo ljude navesti da razmišljaju o konsekvencama svog i djelovanja drugih.Takođe, želimo da se pojačaju zahtjevi za dalju regulaciju interneta i društvenih medija. Ako objavljivanje dezinformacija na internetu postane nezakonito i kažnjivo, lažnih vijesti će biti sve manje. Zato, osim lične odgovornosti za podizanje svijesti o važnosti tačnih i pouzdanih informacija, treba tražiti i zakonsku regulaciju digitalnih medija i društvenih mreža.
Pet inicijativa društvene odgovornosti kompanija dobilo je danas i zvaničnu podršku Centra za promociju civilnog društva kroz projekat „Misli o prirodi!“ koji finansira Švedska. Pet organizacija, koje su ukupno dobile gotovo 50.000 KM, provodit će pet inicijativa s ciljem prevencije djelovanja nesavjesnih kompanija zagađivača u nanošenju štete okolini, kao i poziva na veću odgovornost i doprinos u rješavanju konkretnih problema zagađenja u svojoj sredini.
Centar za promociju civilnog društva upriličio je danas online događaj na kojem su zvanično proglašeni i potpisali ugovore organizacije dobitnice sredstava u okviru projekta „Misli o prirodi!“ za provođenje projekata inicijativa društvene odgovornosti kompanija, na osnovu javnog poziva raspisanog u oktobru. Inicijative će predvoditi Ekološko istraživačko društvo EID Banja Luka, Ekološko društvo „EKO Neretva“ Jablanica, Udruženje građana „Ekosol“ Tuzla, Asocijacija „Greenways“ Mrkonjić Grad te NGO STEP Sarajevo.
Cilj dodijeljenih grantova jeste organizovano djelovanje građana (grupa i pojedinaca), kroz organizacije civilnog društva, kako bi se u lokalnim zajednicama ukazalo na probleme zagađivača i smanjio negativan uticaj na okoliš. Kroz ove projekte Centar za promociju civilnog društva želi podstaći djelovanje građana/ki kroz organizacije civilnog društva koje će ukazati na ključne probleme zaštite okoliša i na loše prakse kompanija.
Različiti su načini na koji će novi (i neki novi-stari) partneri Centra za promociju civilnog društva kroz projekat „Misli o prirodi!“ doprinijeti zaštiti okolišu i uticaju na kompanije. Tako će Ekološko istraživačko društvo iz Banjaluke nastojati unaprijediti društvenu odgovornost Nezavisnog univerziteta Banja Luka smanjenjem upotrebe papira za štampanje (seminarskih i drugih radova), kroz primjenu nove prakse i edukaciju osoblja i studenata Univerziteta, dok će jablanička EKO Neretva nastojati povećati iskoristivost guma kao energenata povećavanjem odgovornosti kompanija. Tuzlanska Ekosol će prikupljanje korištenog jestivog ulja kompanija pokušati uvesti u zakonsku obavezu kroz Federalni plan upravljanja otpadom za period 2022-2027, Asocijacija „Greenways“ će pokušati proširiti djelatnost javnog komunalnog preduzeća te na taj način riješiti problem desetak divljih deponija na području Mrkonjić Grada, dok će STEP također raditi na lokalnom nivou, saradnjom i podizanjem društvene odgovornosti kompanija u opštini Vogošća.
U narednom periodu, očekuje nas mnošto aktivnosti u okviru ovih projekata. Sa pomenutih pet, dosegnuta je brojka od 48 projekata podržanih, odnosno finansiranih u sklopu projekta „Misli o prirodi!“.
Adis Kutkut Billain ne miruje; nakon objavljivanja datuma izlaska horor igre Scorn za koju je komponovao soundtrack, te albuma Nojeva varka Marka Šelića Marčela na kojem postpisuje dvije numere, otac bh. cyberpunka je danas predstavio drugi trailer za film Fugitive. U ovom traileru najzad su otkriveni detalji o iščekivanom filmu, temeljenom na priči protagoniste iz filma Nomad’s Revenge. Billain sa Fugitiveom nastavlja pažljivo konstruisati svoj narativni univerzum, povezivanjem elemenata svojih djela i u ovom materijalu.
Uz trailer je lansirana i web stranica neosarajevo.com na kojoj se mogu otkriti fragmenti futurističke vizije nasljednika glavnog grada Bosne i Hercegovine, kojeg kao takvog možemo poimati i kao zasebnog lika Fugitivea. Tim je naporno radio na ideji Sarajeva 300 godina kasnije.
“Jedna od najvećih mozgolomki bila nam je očuvanje sarajevske prepoznatljivosti i implementacija tih elemenata u viziju neprepoznatljivog, haotičnijeg grada”, govori Billain i dodaje da ideja nije mlada, već rođena kao koncept “Save The Future” još krajem devedesetih godina, kreativnim naporom njega i njegovih kolega.
Tim iza Fugitivea cijeli film smješta u žanr cyberneuro koji je započeo postojanje kao Billainov pristup drum’n’bass žanru.
“Ovo je prvi film cyberneuro žanra, a koji podrazumijeva kreiranje audiovizuelnog narativa budućnosti kroz muziku, zvuk, ilustracije, animacije i priče. Smatram da je to interesantan kontekst, tik do cyberpunka, ali lišen žanrovskih ograničenja”, objašnjava Billain. Fugitive će pokušati dati odgovore na različita pitanja poput individualizma, teorije o novom životu ljudskosti kroz tehnologiju, te ideji megagradova u svijetu orvelijanskog kapitalizma.
Tim Fugitivea je porastao od objavljivanja prvog teasera. Za animaciju je zadužen tajvanski animator Cheng WeiZhi, 3D modeling potpisuju Geordie Third (Machine Cult) iz Škotske i Tom Crotty iz Australije. Marku Gačniku zaduženom za storyboard i ilustraciju pridružili su se Denis Haračić i Boris Stapić. Pored scenarija, Adis Kutkut Billain je zadužen za zvučni dizajn i muziku, dok je za koprodukciju odgovorna kuća Kontraplan iz Sarajeva.
Značaj Fugitivea je prepoznala i Fondacija za kinematografiju Sarajevo, IT kompanija Symphony,te međunarodne muzičke kompanije FL Studio i Kilohearts. Film se očekuje sredinom 2022. godine, a sve dodatne informacije bit će dostupne na službenoj stranici, Facebooku i Instagramu.
