Autor: urednik

Zbog ogromnog interesovanja za koncert legendarnog Stinga u Sarajevu, organizatori su odlučili da u prodaju puste i dodatni kontigent ulaznica. Publika će imati priliku da kupi ulaznice od četvrtka, 03. februara putem portala www.kupikartu.ba, kao i na njihovim mnogobrojnim prodajnim mjestima širom Bosne i Hercegovine.

„Zadovoljstvo nam je obradovati sve ljubitelje dobrog zvuka, da smo uspjeli obezbjediti dodatni kontigent od 800 ulaznica za koncert legendarnog Stinga. Nakon finalnog mapiranja i postavke produkcije zvuka i rasvjete, u mogućnosti smo proširiti kapacitete za koncert u Sarajevu“, istakao je Boban Milošeski, vlasnik produkcijske kuće Avalon. Obzirom da su ulaznice za tribine rasprodate u rekordnom roku, u prodaju će biti pušten dodatni kontigent ulaznica za sljedeće zone:

• Fan Pit 100 ulaznica
• Parter 500 ulaznica
• VIP 300 ulaznica

Podsjećamo, legendarni Sting po prvi put dolazi u Sarajevo u sklopu svoje turneje „My Songs Tour“. Spektakl zakazan u Sarajevu 19. Marta, trajat će dva sata i biće sastavljen od Stingovih najvećih hitova (Every Breath You Take, Message In A Bottle, Englishman in New York, Fragile, Shape Of My Heart, Desert Rose) ali će istovremeno biti i promocija novog albuma „The Bridge“ koji izlazi 19. novembra i već je najavljen uspješnim radijskim hit-singlom “Rushing Water”. Kao specijalni gost, koncert će otvoriti 45-minutni nastup Joe Sumnera sa svojim bendom.

Sedma epizoda serijala “O knjigama i piscima zvukom” nastala u okviru projekta Bookstan on Air realiziranog uz podršku Međunarodnog fonda za pomoć koji su osnovali Ministarstvo vanjskih poslova Savezne Republike Njemačke, Goethe Institut i drugi partneri.

U ovoj epizodi “O knjigama i piscima, zvukom” predstavljamo roman “Mračna kći”, Elene Ferrante.

Rođena je, pretpostavlja se, oko 1943. godine. Piše pod pseudonimom, autorica je desetak romana i smatra se najvažnijom književnicom svoje generacije. Objavljuje od 1992. godine, a njen stvarni identitet još uvijek je tajna.

“Premda se dobar dio dramatičnih događaja odvija u Ledinoj glavi, dar Elene Ferrante za psihološki horor čini nam ih stvarnima, osjećamo ih u utrobi… Niko ne zna napisati monolog žene tako dobro kao Elena Ferrante.”

“…mnogima se neće svidjeti junakinja ovog romana, ali Ferrante, tvrdi kritika, ne piše o ženama koje su tu da bi nam se svidjele, već o onima koje žive na stranicama njenih romana kako bi raskrinkale licemjerje u kojem živimo.”

Glumci: Maja Izetbegović i Amar Selimović
Muzika i montaža: Nedim Zlatar i Leonardo Šarić
Koncept i režija: Almir Imširević

Treća epizoda podcasta nastalog u okviru projekta Bookstan on Air realiziranog uz podršku Međunarodnog fonda za pomoć koji su osnovali Ministarstvo vanjskih poslova Savezne Republike Njemačke, Goethe Institut i drugi partneri.

U trećoj epizodi podcasta Bookstan on Air, Lamija Milišić ugostila je dizajnericu Aleksandru Ninu Knežević. Knjige listamo već nekoliko vjekova, kao materijalan portal u nematerijalan svijet satkan od riječi. Knjige nisu medij nastao prosto iz nužde čitanja, već itekako mogu učestvovati u oblikovanju teksta i dobroćudno manipulirati čitateljima, ujedno i kupcima knjige. Opće je mjesto da su korice naš prvi susret sa književnim tekstom, a u dobu elektronskih knjiga i hiperknjiževnosti, vizuelni identitet knjige se sa korica premješta u digitalni prostor, mijenjajući no održavajući ulogu dizajnera u činjenju knjige dostupnom i pristupačnom. O umijeću dizajniranja knjiga, knjigama kao umjetničkim predmetima ali i proizvodima, te odnosu dizajnerske, spisateljske i tržišne estetike razgovaramo sa Aleksandrom Ninom Knežević.

Pandemija, politička situacija  i ekonomsko stanje učinili su da sva naučna predviđanja o budućnosti svijeta postanu neizvjesna i da se s razlogom pitamo je li razumno nadati se?

Pjesma „Glas andjela“ podsjeća na sve one ljude koji žive među nama, a koji su glas nade i pravde.

„Ovom pjesmom želim poslati obilje ljubavi prema svim anđelima na zemlji, među nama. To je ona dobra i nasmijana učiteljica, to je drug koji pomogne kad treba, to je slučajni stranac koji ti promijeni život, to je ona osoba koja vjeruje u tebe, ohrabruje te. To su ljudi koji pomijeraju planine. Uvijek kad treba i kad se pitaš ima li nade, čuješ odnekud taj glas anđela. Taj glas je uvijek ohrabrujući i utješan. To je i glas onih najsvjesnijih među nama, onih koji se bore za pravdu, toleranciju i onih koji čine humana djela. To su ljudi na kojima se drži ovaj svijet“, govori nam o novoj pjesmi Zlatan Karić.

Tekst „Glas anđela“ napisao je Zlatan, muziku je radio sa Đanijem Pervanom, koji potpisuje i aranžman. Mix je rađen u studiju „Home Sweet Home Studio“, mastering Kai Blankenberg. Novi singl prati i spot koji je radila Kreativna zajednica Gruppa.

„Sretan sam što radim sa nevjerovatno kreativnim ljudima. I što je najbitnije, sa ljudima koji svoj posao rade s ljubavlju i entuzijazmom. Hvala fenomenalnom Đaniju, hvala svim kolegama i prijateljima koji su učestvovali, hvala Eni Martić, hvala Jasminu Omeriki, Hajrudinu Dumanjiću, Adnanu Krgo i  Rotary Club Zenica. Nedavno sam pročitao divnu rečenicu od Florens Skovel Šin: „Nijedan čovjek ne može a da ne uspije ako ga makar jedna osoba vidi kao uspješnog“. Ja sam zahvalan onima koji vjeruju u mene, posebno Ameli Pagano, Dini Močević i ostalima iz Gruppe, mojoj porodici i svima vama koji me pratite i podržavate.“

Nakon duže diskografske pauze, sarajevski Helem Nejse obradovao je danas sve ljubitelje novim singlom “Guramo tu priču”. Singl “Guramo tu priču” je predstavljen impresivno mračnim videospotom baziranim na sudaru tarantinovskog štiha i kinematografskog stilskog crnila balkanskog filma devedesetih, uz nezaobilazan šarm i humor Helem Nejsea.

Ovo je još jedno audiovizuelno ostvarenje nastalo u saradnji sa Admirom Švrakićem koji potpisuje režiju i scenario, a snimanje spota su podržali Udruženje klub za praktično streljaštvo Bullet Sarajevo, tvornica namještaja Sinkro, hemijske čistionice Boos i Oldtimer Sarajevo.

“Pjesma je nastala za potrebe “Novogodišnje priče”, prazničnog specijala serijala Bruca Braca Bruda Brada, te kao takva predstavlja vezivno tkivo između nas autora serijala i nas muzičara”, objašnjavaju članovi Helem Nejse.

Njihov posljednji studijski album “Gluten Tag” objavljen je 2020. godine, pred sami službeni početak pandemije koronavirusa, a grupa je započela rad na nasljedniku.

“Vjerujemo da je naš PR naglasio u pasusu iznad ove izjave da je rad na novom materijalu počeo, i to je sve što on i mi možemo reći u ovom trenutku”, govori Helem Nejse.

Helem Nejse su intenzivirali aktivnosti, te će u prvom kvartalu 2022. godine finalizirati rad na novoj sezoni serijala Bruca Braca Bruda Brada, čija se premijera očekuje u aprilu 2022. godine na BBBB Youtube kanalu.

Damir Uzunović je dobitnik najznačanije književne nagrade za proznu književnost u regiji, nagrade „Fric“ za 2020/2021. godinu.

Predsjednica žirija i književna kritičarka Jagna Pogačnik u obrazloženju nagrade izjavila je da je “u smislu kvalitete i raznolikosti poetičkih modela na natječaj prispjelih romana i zbirki priča, ovo bila jedna od jačih godina, što svakako veseli u profesionalnom smislu, ali i uvelike otežava rad žirija”, te dodala:

“Mišljenja sam kako izbor ovogodišnjih finalista odlično pokriva ne samo najbolje (prema ukusu sedmero čitatelja), nego prije svega vrlo transparentno reprezentira glavne tendencije prošlogodišnje prozne produkcije. Knjiga kojoj je žiri odlučio dati malu prednost i na kraju je nagraditi nagradom Fric, a njezina autora ili autoricu poslati kući s famoznim žiroskopom u rukama, uvelike obogaćuje žanr autofikcije koja se posljednjih godina pozicionirala kao jedan od propulzivnijih žanrova ne samo u nas, već i u širem svjetskom kontekstu. Naslov romana, obilježen višeznačnošću koja tek na kraju razotkriva svoj pravi smisao, jednostavan je, ali i dovoljno čvrst označitelj koji na okupu može držati više od 400 stranica knjige koja je građena od tri dijela, tri priče, slobodno bismo mogli reći i tri romana. Od prvog njezina dijela, šarmantnog evociranja djetinjstva glasom dječaka koji već na prvim stranicama upoznaje svijet oko sebe kao mjesto u kojem između ostalog stanuje i bol, preko drugog dijela u kojem se granice toga svijeta proširuju mladalačkim eksperimentiranjima s opasnošću i upoznavanjem spolnosti, pa do trećeg o tri očeve smrti koji daje okvir i zaokružuje ih te konačno uspostavlja pravo značenje naslovne sintagme, u ovome romanu čitamo jasnu svijest kako je pisanje o sebi uvijek pisanje o drugima; obitelji, prijateljima, ljubavnim partnerima, susjedima, prolaznicima… U tu je svrhu u ovom romanu na pozornicu postavljeno petstotinjak likova koji grade uvjerljivu atmosferu jednoga grada, od odrastanja u doba socijalizma, preko rata koji je taj grad i pripovjedača obilježio, do konačnog odrastanja koje, kako znamo, nastupa smrću roditelja. Pisati o odrastanju i sazrijevanju, jasno nam daje do znanja ovaj roman, moguće je samo tako, paralelno – sazrijevanjem I u samom pisanju, traženjem i konačnom artikulacijom uvjerljivog glasa. Ovo je roman koji upravo to čini – raste i sazrijeva skupa sa svojim pripovjedačem u uzbudljivoj gradaciji koja će doslovno eksplodirati na kraju, kad će roman neizravno proširiti granice prvotnog žanra i ukazati na uvjerljivost književne strategije koja nas je do toga kraja dovela“.