“Sad je red na nju”, novi izvještaj Agencije UN-a za izbjeglice (UNHCR), ukazuje na činjenicu da će se samo polovina djevojčica srednjoškolskog uzrasta vjerovatno upisati u školu u odnosu na dječake istog doba, iako djevojčice i djevojke čine polovinu izbjegličke populacije školskog uzrasta.
Pristup obrazovanju je osnovno ljudsko pravo. Ipak, milionima žena i djevojaka među sve brojnijom izbjegličkom populacijom u svijetu, obrazovanje ostaje težnja, a ne stvarnost.
Širom svijeta, školska vrata se znatno teže otvaraju izbjegličkoj djeci nego njihovim vršnjacima iz domicilne populacije. Djevojčice – izbeglice još teže nalaze i zadržavaju mjesto u školskim klupama. Kako odrastaju one se sve više suočavaju s marginalizacijom, a rodni nesrazmjer u srednjim školama se širi.
“Vrijeme je da međunarodna zajednica prepozna nepravdu uskraćivanja obrazovanja za djevojke i žene izbjeglice”, rekao je Filippo Grandi, visoki komesar UN-a za izbjeglice. “Nalazi ovog izvještaja su globalni poziv za buđenje, i pozivam sve da se pridruže u našem zahtjevu: Sad je red na nju.”
Izvještaj UNHCR-a otkriva da društvene i kulturne norme često dovode do toga da dječaci imaju prioritet u odnosu na djevojčice kada je u pitanju školovanje. Loši školski objekti, nedostatak adekvatnih toaleta i sredstava za higijenu mogu otežati pristup školovanju djevojčicama izbjeglicama. Troškovi za udžbenike, uniforme i transport do škole mogu biti previsoki za izbjegličke porodice, što predstavlja dodatni izazov.
“Pronalaženje rješenja za izazove s kojima je suočavaju djevojčice izbjeglice u njihovoj namjeri da idu u školu, zahtijeva djelovanje u svim sferama- od nacionalnih ministarstava obrazovanja do institucija za obuku nastavnika, u zajednicama i učionicama”, dodao je Grandi. “Postoje ogromne barijere koje se trebaju prebroditi. Pozivamo sve zemlje da nam se pridruže u međunarodnom napor kako bismo preokrenuli ovaj trend.
Izvještaj UNHCR-a iznosi niz aktivnosti i politika koje su i efikasne i izvodljive kako bi se pomoglo djevojčicama izbjeglicama da steknu kvalitetno obrazovanje.
Ako osiguramo zaposlenje odraslima kako bi bili u mogućnosti izdržavati svoje porodice, vjerovatnije je da će dopustiti svojoj djeci da nastave školovanje.
Nijedna djevojčica ne bi trebala propustiti nastavu jer je put do škole predugačak ili suviše opasan. Djevojčice izbjeglice trebaju bolju zaštitu od uznemiravanja, seksualnog nasilja i kidnapovanja na putu ka školi.
Postoji i hitna potreba za zapošljavanjem i obukom više žena nastavnica iz izbjegličkih i primateljskih zajednica kako bi se osiguralo da promovišu najbolju praksu i štite djevojčice od ponašanja koje će ih odvratiti od odlaska u školu.
Izvještaj navodi da kvalitetno obrazovanje predstavlja vid zaštite djevojčica. Smanjuje mogućnost eksploatacije, seksualnog nasilja i rodnog nasilja, tinejdžerske trudnoće i problema maloljetničkih brakova. Pored toga, ukoliko bi sve žene stekle osnovno obrazovanje, opala bi stopa smrtnosti djece od dijareje, malarije i upale pluća.
Obrazovanje takođe osnažuje. Što više djevojčica stiče više stepene obrazovanja, to više razvijaju liderske veštine, preduzetništvo, samopouzdanje i otpornost.
Ove prednosti jasno ilustriraju primjeri pojedinaca iz izvještaja – od tinejdžerki iz Burundija i Ruande koje su postaje dobre prijatljice zajedno pohađajući Paysannat L školu nedaleko od izbjegličkog kampa Mahama, do učiteljice, pripadnice naroda Rohinja, koja provodi večeri podučavajućo brojne nove izbjeglica iz te zajednice koje bježe od nasilja u Mijanmaru.
“Ako nastavimo zanemarivati obrazovanje djece izbjeglica, očigledno je da će se posljedice osjećati generacijama”, rekao je Grandi. Vrijeme je da damo prioritet obrazovanju djevojčica izbjeglica.”
Samo 61 procenat djece izbjeglica ima pristup osnovnom obrazovanju, u poređenju s međunarodnim prosjekom od 91 procent. Na nivou srednjeg obrazovanja, 23% izbjeglica adolescenata pohađa školu, u poređenju s 84% na globalnom nivou.
