Irfan Handukić: Retrospektiva i promocija monografije

Otvaranje  retrospektivne izložbe i promocija monografije Irfana Handukića održaće se u utorak 20.03.2018. godine u 18:00 u Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine u Sarajevu.

Retrospektivna izložba i monografija Irfana Handukića su nastale u povodu obilježavanja 46 godina njegovog umjetničkog stvaranja i djelovanja na likovnoj sceni. Retrospektivna izložba će biti otvorena za posjetioce do 05.04.2018. godine.

Irfan Handukić jedan je od predstavnika savremene bosanskohercegovačke grafike srednje generacije. Uporedo sa grafikom bavi se i slikarstvom. Jedan je od umjetnika predstavnika Nove slike ili tzv. novog slikarstva kao novog internacionalnog umjetničkog pokreta  na domaćoj likovnoj sceni sredinom 80-ih godina 20. vijeka.

Njegov grafički opus duboko je prožet evropskom umjetničkom tradicijom, njezinim multikulturalnim komponentama, ali i onim univerzalnim iz islamskog kulturnog kruga, koje se ne temelje na njihovim teološkim vrijednostima, već na isprepletenosti kulturološkog, humanističkog, etičko-estetičkog naslijeđa u kojem leže stimulativni duboki poticaji za oblikovanje i izražavanje u ovom mediju.

Biografija:

Irfan Handukić (1950, Bihać) diplomirao je na Pedagoškoj akademiji u Sarajevu, na Likovnom odjelu 1972. godine, a potom grafiku na Pedagoškom fakultetu u Rijeci, na Odsjeku za likovne umjetnosti u klasi profesora Josipa Butkovića 1979. godine. Magistrirao je grafiku na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu 1999. godine u klasi profesora Dževada Hoze, a doktorirao je pedagoške nauke na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu 2008. godine.

Predaje na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu u zvanju redovnog profesora.

Tokom svoje karijere pedagoga i predavača objavio je dvije knjige, Grafika u likovno-pedagoškom radu (2005) i Metodika i kultura likovnog odgoja (2008), obje u izdanju izdavačke kuće Sarajevo Publishing. Od 1995. do danas je u domaćoj periodici  i časopisima objavio više od dvadeset autorskih naslova iz oblasti likovne kulture. Recenzirao je desetak školskih udžbenika i drugu literaturu za potrebe Federalnog ministarstva nauke i obrazovanja BIH. Član je ULUBIH-a i Društva likovnih umjetnika Zenice od 1977. godine.

Stalni je član stručne selekcione komisije pri Muzeju savremene umjetnosti u Teheranu (Iran) za Bijenale umjetnosti zemalja islamskog svijeta (International Biennial Of Islamic World – Tehran Museum of Contemporary Art TMCA). Gostujući je profesor i redovni mentor za magistarske i doktorske studije pri Akademiji umjetnosti Univerziteta u Banjaluci, a predaje i na Islamskom pedagoškom fakultetu – Zenica. Živi u Sarajevu i Zenici.

Izlagao je  na preko 60 samostalnih izložbi i 180 kolektivnih izložbi u zemlji i inostranstvu.

Najznačnije nagrade:

1976 – Zenica (BiH) – VI Aprilski salon nagarda za slikarstvo Likovne galerije Zenica

1981 – Nikšić (Crna Gora) – III Septembarski salon mladih umjetnika Jugoslavije, Nagrada za slikarstvo

1982 – Brčko (BiH) – II Bijenale SLPBIH, Nagrada za slikarstvo galerije „Rižah Štetić“, Brčko

1987 – Pljevlja (Srbija) – Prva nagrada za grafiku jugoslovenskih umjetnika „Pivo Karamatijević“

2001 – Aqui Terme (Italija) – V Biennale Europea per incisiones/ V Evropsko bijenale grafike

2003 – Zenica (BiH) – Aprilski salon 03, Nagrada za grafiku

2006 – Soncino (Italija) – 1. Concoroso Internazionale Ex libris Soncino

OLYMPUS DIGITAL CAMERA
  1. SINIŠA VIDAKOVIĆ: Akademija likovnih umjenosti, Univerziteta u Sarajevu kao izdavač uz suizdavaštvo Umjetničke galerije BiH, Udruženja likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine, realizatori su obimnog monografskog djela, posvećenog umjetničkom i stvaralačkom radu dr. Irfana Handukića redovnog profesora ALU Sarajevo.

Monografija koja je sumarni i retrospektivni prikaz plodonosnog opusa uvaženog i osebujnog autora, kakav je Irfan Handukić, nastavak je ambicioznog projekta prisutnog i kod drugih izdavačkih  kuća, da serijalom serioznih i vrhunskih izdanja stanu u red respektabilnih hroničara naše savremene likovne umjetnosti.

Ovom, nesumnjivo tehnički kvalitativno,veoma sadržajno i po obimu reprezentativnom ostvarenju, prethodila su takođe monografska izdanja drugih izdavača,koja su našu aktuelnu umjetničku scenu  prikazala u svjetlu i poziciji koja joj nesumnjivo i pripada. Sveobuhvatnim i visokorazvijenim pristupom u monografskim predstavljanjima,putokaz su  sličnim i ozbiljnim ambicijama ALU u Sarajevu. Monografija o Irfanu Handukiću to jest njegovim likovnim djelima pruža kompleksan  pregled slikarstva i grafike u jednom vremenski jasno određenom okviru ( 1972-2017 ), u kojem je nastala ogromna produkcija njegovih vrhunskih umjetničkih ostvarenja, što i jeste jedan od razloga da se jednom potpunom umjetničkom zrenju, u finalu određenom od umjetnika i izdavača, podari ovakvo monografsko obličje.

 Za realizaciju jednog ovakvog obimnog djela, koje istovremeno odražava bremenitu misao samog autora, a i aktuelni nivo spoznaja u oblasti savremene umjetnosti, angažovan je tim stručnjaka i vrhunskih autora.Tekstove o pojedinim stvaralačkim fazama, slikarskoj poetici, razvoju, morfologiji, dijalogu sa recentnim svjetskim ostvarenjima, autorovim načelima i življenju umjetnosti, govore mnoga uvažena imena sa prostora ex Jugoslavije i drugih zemalja iz oblasti teorije i prakse likovne  umjetnosti.

Monografija o Irfanu Handukiću obuhvata 672 stranice koje čine opuse-poglavlja, stručne osvrte uz reprodukovana djela,oko ( 750 reprodukcija),  Izbor galerija iz opusa slikarstva 1972-1997.; galerija iz opusa grafike 1982-2017.; biografiju-foto-album, izložbe, nagrade, priznanja; bibliografiju.Svakom pojedinačnom poglavlju pristupilo se koristeći model razvojne slikarsko-grafičke hronologije, kako nastanka djela, tako i personalne analize i korespodencije sa vremenom njihovog nastanka.

Opširni pregledi članaka o autoru i njegovim  likovnim  djelima, mnoštvo foto-priloga, bibliografske građe i podataka o sudjelovanju na važnim izložbama kod nas i u svijetu,trebaju  podstaći čitaoca da na jedan izuzetan način sagleda stvaralaštvo Irfana Handukića, koji vibrantno pobuđuje interesovanje kritike u svom dijalogu sa aktuelnom likovnom situacijom.

Po vokaciji i pedagog i umjetnik, doktor metodike koji je dao veliki doprinos razvoju naučnog rada na području metodike likovnih umjetnosti, razlog su više da se jedan specifikum ovaploćen u njegovom liku i djelu analizira u prepletu nauke i umjetničke praks. Ova bipolarna kompleksnost umjetnika kakav je Irfan Handukić, apsolutno opravdava kosmopolitski pristup izradi ovakve monografije, te u povezivanju svih odrednica u njoj, i nespornih činjenica koje su vrijedne za promišljanje o umjetnosti na prelomu vijekova, ovo djelo čine izuzetnim štivom za stručnu  pa i širu javnost.

Apsolutno  je za vjerovati, da ova monografija predstavlja najkvalitetniji izbor umjetničke i misaone produkcije koja je nastala u 46 godina stvaralačke prisutnosti Irfana Handukića na umjetničkoj sceni danas, a razlog za novo uzbuđenje ostaje otvoren u godinama koje dolaze i  nakon što je knjiga-ova Monografija  objavljena.

Vizinoarstvo izdavača ALU, uz zahvalnost autora i svima koji su doprinijeli da ovo djelo dospije do ruku čitalaca, otvara svijetlu stranicu našeg likovnog života i trajanja.

  1. maj 2016 Iz osvrta urednika dr. Siniša Vidaković

Predstava “Jedvanosimsoboakalomistobo” – 21. i 30. marta

Publika Sarajevskog ratnog teatra ponovo može pogledati predstavu “Jedvanosimsoboakalomistobo”. Autori teksta su Nejra Babić i Aleš Kurt, koji je ujedno i reditelj predstave.

Predstava se izvodi u srijedu 21. i petak 30. marta u 20h. Igranje u petak će biti sa titlovima na engleskom jeziku.

Izvođenje predstave 30. marta je humanitarnog karaktera, te sav prihod od prodaje ulaznica namjenjen je za liječenje reditelja Bekima Lumija iz Prištine. Mogućnost učestvovanja u humanitarnoj akciji moguće je ostvariti i putem linka: https://www.gofundme.com/perbekimin

Cijena ulaznica iznosi 10KM, a rezervacije se mogu obaviti pozivom na 033 664 070 ili slanjem poruke u inbox Fb. page-a https://www.facebook.com/sartr1992/. Omogućen je popust za studente i penzionere.

U predstavi igraju: Maja Salkić, Mirela Lambić, Ana Mia Milić, Alban Ukaj, Sead Pandur, Jasenko Pašić, Adnan Kreso, Davor Sabo, Saša Krmpotić i Lejla Čaušević k.g. Dramaturgiju potpisuje Dubravka Zrnčić-Kulenović i Nejra Babić. Kostimografiju potpisuje Melisa Musić Ajkunić, a scenografiju Vedran Hrustanović. Muziku za predstavu su radili Damir Nevesinjac i Basheskia.

Predstava je realizirana u okviru projekta „Kofer za sjećanja“ Studija lutkarstva Sarajevo kojeg podržava Vlada Švicarske.

VIŠE O PREDSTAVI:

Piše: Nejra Babić, autorica teksta

ČESTITAMO NA POSTOJANJU

Pisati tekst o  stanju u državi u kojoj  već svi o tome pričaju, čitaju, pišu kolumne, raspravljaju, polemišu, svađaju se, šute, vrište, protestuju, odustaju od protesta,  je ubacivanje mozga u bubanj  veš mašine. Tema o kojima bi se moglo pisati je milon, apsurdnih situacija još više. Najzanimljiviji dio čitavog procesa prije pisanja je samo istraživanje, jer je to dovelo do nekih scena koje moja mašta nikada ne bi mogla ni izmisliti. Od Izvještaja Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice „o odlivanju pameti i ogromnom finansijskom resursu koje iseljeništvo predstavlja za razvoj domovine“ do ispovijesti žene koja je nakon poroda iz bolnice otpuštena kao muško, pa sve do spiska zvaničnih zanimanja u Bosni i Hercegovini na kojoj se nalazi i Direktor službe drugdje nerazvrstan.

Moja sreća u svemu tome je što tekst nisam pisala sama nego zajedno sa rediteljem Alešom Kurtom koji je davao ideje i smjernice snalaženja u ludilu tema kojima bi se mogli baviti. Krenuli smo od pokušaja definisanja toga ko smo zapravo, da bi prešli na postratni period i beskonačnu tranziciju i došli u sadašnjost u kojoj dosta vremena provodimo na šalterima, nezaposleni i umorni čekajući da nam padnu avioni sa neba kako bi pobjegli iz domovine. Jer istina je da je vrlo često jedva nosimo sebe a kamo li situaciju u kojoj se nalazimo.  Ali ne možemo svi ni otići. Onima koji ostaju, čestitamo na postojanju.

Piše: Aleš Kurt, autor teksta i reditelj predstave

Ojha

Ova režija je nastavak rada na prožimanju drevnog i današnjeg.  Radi se o socijalnoj komediji, a ona je po svojoj suštini crna, s tim što ova nije baš crna, nego više tamno siva. Smatram da teatar treba da bude socijalno angažiran i da se zaista bavi problemima društva koji nam najviše smetaju da živimo.  Pa eto, ova predstava se upravo bavi takvom tematikom. Pored toga ona je u potpunosti uronjena u teatarske kodove od antičkog doba do danas. Nije nam namjera bila da bilo kome ugađamo. Više smo tu da potaknemo na dobro. Da poučimo. I zabavimo. Ako se to još može.

 

Bosanskohercegovački filmski festival (BHFF) u New York-u

Komisija za izbor filmova za Bosanskohercegovački filmski festival (BHFF) u New York-u sa zadovoljstvom objavljuje izbor filmova za 2018. godinu. Ukupno 15 filmova će biti prikazano na festivalu uključujući nekoliko filmskih panela za diskusiju i razgovore sa režiserima, od srijede, 11. aprila do subote 14. aprila u dva kina na Manhattan-u.  BHFF će početi sa prezentacijom u srijedu, 11. aprila, koja će se sastojati od prikazivanja tri filma i panel diskusije u Anthology Film Archives kinu, da bi se nakon toga prebacili u SVA Theatre za tri uzbudljive noći festivalskog 2018. programa, događajima sa režiserima i puno više.
Ovogodišnji program je izuzetno raznolik i obrađuje nekoliko važnih društvenih i kulturnih tema kao teme o porodičnim vezama u savremenoj Bosni, potrazi za svojim identitetom, muškosti i trudovima da se prihvate posljedice bosanskog rata.  BHFF je počašćen da prikaže radove 7 režiserki, i da dovede u New York City inovativne mlade režisere zajedno sa poznatim regionalnim ličnostima kao priznatu režiserku i scenaristicu Aidu Begić, i legendarnog glumca Emira Hadžihafizbegović.    Početkom u srijedu 11. aprila u Anthology Film Archives festival će prezentirati tri fascinatna dokumentarca. Poslije prikazivanja filmova, biće i panel diskusija sa filmskim akademičarima, i drugim gostima koji će biti iznenađenje. Ulaz na prezentacije u Anthology Film Archives je besplatan, sa kupovinom bilo koje karte za prezentaciju filmova u SVA Theatre. Festival ce se nastaviti u SVA Theatre, u četvrtak, petak i subotu, od 12. aprila to 14. aprila.

Petnaesti godišnji BHFF će prikazati pet igranih dugometražnih filmova, četiri igrana kratka filma i šest dokumentarnih filmova. Svi filmovi izabrani za prikazivanje na petnaestom BHFF programu mogu dobiti Zlatnu Jabuke,  nagrade publike i žirija.

Filmovi na takmičenju su:

DUGOMETRAŽNI IGRANI FILMOVI

Ptice Kao Mi | Faruk Šabanović, Amela Ćuhara | 84 min

Grupa ptica je izbačena iz drveta u kojem žive, kad jedan hrabri par ptica pokuša da poremeti jedinstven i uznemiravajući ugovor njihove zajednice.  Glasove glavnih junaka filma posuđuju oscarovci Jeremy Irons i Alicija Vikander, a muziku potpisuje Peter Gabriel.

 Žaba | Elmir Jukić | 78 Minutes

Zeko, berberin i veteran, se bori sa vlastitim epizodama nasilja od post-traumatskog stresnog poremećaja. Da dovede svoj život u red, Zeko pokušava da se osloni na svog brata Bracu, ali Braco ima svoje nevolje.

 Muškarci ne plaču | Alen Drljević | 98 Minutes

Dvadeset godina poslije kraja rata u Bosni, raznolika grupa muškaraca se nalazi da pričaju o svojim doživljajima i obrade stresne ratne događaje koji su ih dirnuli prije puno godina.

 Ništa, samo vjetar | Timur Makarević | 87 min

Ako je dom gdje je srce, šveđanin sa porijeklom iz Bosne, Vedran nije siguran ni o jednom, ni o drugom. Prisiljen da posjeti svoj rodni grad, Sarajevo, osamnaest godina poslije odlaska, mora prihvatiti promjene koje mu donese ova posjeta.

 Never Leave Me (Bırakma Beni) | Aida Begić | 97 min

Aida Begić slijedi grupu sirijske djece, dok pokušavaju da prebrode ratnu traumu i da se prilagode na izbjeglički život u Turskoj.

KRATKI IGRANI FILMOVI

Kineski zid | Aleksandra Odić | 36 min

Nasljedstvo sukoba 1990-ih godina vreba u pozadini jednog porodičnog skupa u bosanskom selu, kako to doživljava djevojčica Maja.

 Ježeva kućica | Eva Cvijanović | 10 min
Tumačenje priče Branka Ćopića od istog imena, ovaj animirani kratki film je usredotočen na ježa kojem druge životinje zavide, ali ga još uvijek poštuju.  Naracija priče je izvedba Rade Šerbedžije.

 Pink Elephant (Ružičasti Slon) | Ado Hasanović | 17 min

Tajna odjednom izlazi na svjetlo dana, kad se kćerka vrati kući iz inostranstva, u ovom zabavnom kratkom filmu o generacijskim sukobima.

Stalemate | Amir Karagić | 13 min
Mike, kuhar srednjih godina iz Amsterdama, sjedne za igru šaha sa otuđenim sinom, milenijalcem, dok se igra pretvara u borbu za nadmoć.

DOKUMENTARNI FILMOVI

Što te nema | Rialda Zukić  | 8 min

Ovaj dokumentarac gleda na nedavnu inkarnaciju nomadskog spomenika Što te nema u Bostonu, na poznatom Copley Square. Spomenik se diže svakog 11. jula, na godišnjicu genocida u Srebrenici i posvećen je žrtvama—8, 372 ljudi.

Scream for Me Sarajevo | Tarik Hodžić | 95 min

Pogled na koncert Iron Maiden u Sarajevu 1994. godine i šta je trebalo da se on ostvari, dok su se grad i stanovnici patili u trogodišnjoj opsadi Sarajeva.

Biti daleko | Samira Kameli, Sajra Subašić | 9 min

Samira, dokumenaristica iz Irana, je doputovala do Sarajeva da snimi film. Pokušava da uspostavi veze se zemljom i njenim narodom, i u potrazi je za ljudima koji su daleko putovali da stignu u Sarajevo. Nailazi na teškoće kad pokuša da snimi film u centru za izbjeglice.

Dvije škole | Srđan Šarenac | 43 min

Ovaj dokumentarac istražuje travničku gimnaziju, koja je poslije rata u Bosni, podijeljena u dvije odvojene škole koje dijele istu zgradu. Godišnji Božićni fudbalski turnir je jedino vrijeme kad djeca sa obadvije strane škole imaju šansu da se druže.

Undercovered | Nejra Latić Hulušić, Sabrina Begović-Čorić | 53 min

Undercovered se bavi sa šest mladih bosanskih žena iz drukčijih društvenih sfera koje odluče da nose maramu kao izraz njihove vjere i identiteta.

Zimsko sunce | Pilar Palomero | 37 min

Osamdesetgodišnjoj Nani treba operacija. Da bi je imala, ona i njen muž moraju napustiti svoj dom u malom selu Hrsa, u ovom intimnom pogledu na borbu ovog para sa obeshrabljujućim zdravstvenim sistemom.

 

BHFF ce također predstaviti nagradu žirija za najbolju glumu, glumcima ili glumicama u glavnim ili sporednim ulogama u kratkim ilii dugometražnim igranim filmovima.

Festival je počašćen da istakne sljedeće nominacije za BHFF 2018 nagradu žirija za najbolju glumu:

Emir Hadžihafizbegović, za glavnu ulogu kao Zeko u filmu Žaba

Ermin Bravo, za glavnu ulogu kao Ahmed u filmu Muškarci ne plaču

Elena Matić,  za glavnu ulogu kao Maja u filmu Kineski Zid

Boris Glibusić, za glavnu ulogu kao Vedran u filmu Ništa, samo vjetar

Izudin Bajrović, za sporednu ulogu kao Sead u filmu Pink Elephant

Jasna Žalica, za sporednu ulogu kao Zlata u filmu Pink Elephant

Isa Demlakhi, za glavnu ulogu kao Isa in Never Leave Me

Emir Hadžihafizbegović, za glavnu ulogu kao Merim u filmu Muškarci ne plaču