Autor: urednik

Otvoreno pismo delegaciji EU u BiH

Razvoj evropske industrije na teret osiromašenog Vareša

Vareš je gradić u centralnoj Bosni, nekadašnji rudarski i industrijski centar, jezgro društvenog razvoja, zajedništva i solidarnosti. Već decenijama trpi zapuštenost i zanemarenost zbog rušilačke, pljačkaške tranzicije koja je uništila izvore dostojanstvenog rada i osiromašila cijelu zajednicu.
Nakon obustave eksploatacije željezne rude u Varešu, na mjestu bivšeg površinskog kopa Smreka, nastalo je jezero koje su Varešani nazvali Nula.
Jezero Nula nalazi se samo par minuta šetnje od centra Vareša, poribljava se i koristi za sportski ribolov već dvadeset godina, a ljeti ga vareška djeca koriste kao kupalište. Vareškom jezeru Nula trebala su desetljeća da se izliječi od rudarskih rana, a danas je voda za kupanje izvrsne kvalitete.
U kancelarijama Evropske unije možda se ranije nije čulo za Vareš i možda se nikad više neće ni čuti, ali se projektom koji podržava i finansira Evropska unija uskoro namjerava uništiti vareško jezero i izložiti zajednicu rizicima i trajnim posljedicama.
Narednog mjeseca, u okviru projekta VAMOS, u vareškom jezeru Nula planira se testirati oprema za podvodno rudarstvo. Radi se o projektu ispitivanja mogućnosti podvodne eksploatacije rude koji i Evropska unija finansira kroz program Horizon 2020, a u kojem učestvuju partneri iz niza zemalja članica EU.
Prototip stroja do sada je testiran samo u jezeru Lee Moor u Engleskoj, čije kompanije su nositelji projekta i očekuju povrat ulaganja, ali za razliku od jezera u Varešu, jezero Lee Moor nije živo jezero nego skladište kanalizacijskog otpada. Jedino preostalo testiranje planira se sprovesti u Varešu, u Bosni i Hercegovini, zemlji koja nije ni kandidat za članstvo, u živom jezeru kreiranom podzemnim vodama i čistim izvorima, u jezeru bogatom ribom.
Građanima Vareša VAMOS je predstavljen kao EU megaprojekat koji “zamrli Vareš vraća u život”, čime su probuđene nade u ponovno pokretanje rudarstva i zapošljavanje i tako zavarano stanovništvo jer predviđeno testiranje osiromašenom Varešu ne bi donijelo ništa – osim uništenja jezera, pomora ribe i niza rizika po okoliš i zdravlje stanovništva.
Projekat pretpostavlja onečišćenje voda i mogućnost aktiviranja klizišta ali na opasnosti javnost nikako nije upozorena, nego su građani Vareša slučajno pronašli, slučajno objavljene, povjerljive dokumente na internet stranicama lokalnog VAMOS partnera, te se organizovali na društvenim mrežama .

VAMOS projekat je u Vareš došao na temelju aplikacije popunjene na aplikantu stranom engleskom jeziku, bez ikakvog stručnog uvida, a projekat koji je finansiran sredstvima iz EU programa Horizon 2020 je radi izbjegavanja lokalnih propisa prijavljen pod sasvim suprotnim nazivom i nema niti pravnih uslova za njegovu realizaciju.
Svi elementi vrlo nestručnog, tajnovitog i zatvorenog procesa pobudili su u građanima i sumnju u integritet samih institucija EU koje finansiraju projekat i koje su dopustile da se realizacija vrijednog i za EU značajnog projekta zasnuje na opskurnom, kontroverznom i nezakonitom testiranju, bez ikakve prethodne studije, ali sa planom monitoringa utjecaja na okoliš i stanovništvo, koje bi dodatno trajno oštetilo jednu već pljačkaškom
privatizacijom i nemilosrdnom eksploatacijom osiromašenu zajednicu.
Molimo vas da ne dopustite da radi jednokratnog testiranja prototipa nove tehnologije stanovništvo Vareša bude prisiljeno fizički štititi vodno dobro, koje je od samog nastanka koristilo i oplemenjivalo. Sigurni smo da testiranje VAMOS projekta možete izvršiti na nekoj drugoj lokaciji, koja nije bogata ribom, nije povezana sa podzemnim
i površinskim vodama i nije jedino gradsko kupalište zajednice.
Ukoliko želite da upoznate zabrinute građane Vareša i jezero Nula, rado ćemo vas dočekati u Varešu.

Hvala vam,
Građanska inicijativa za jezero Nula u Vareš

Danas počela Coca-Colina podrška mladima u Sarajevu

Prvom ovogodišnjom radionicom za više od 50 mladih u Sarajevu danas je počela druga faza realizacije programa Coca-Colina podrška mladima u Bosni i Hercegovini. Program realizuje Coca-Cola HBC B-H Sarajevo u okviru svojih projekata podrške razvoju mladih, a uz podršku partnerskih organizacija i institucija, u deset bosanskohercegovačkih gradova i općina.

Projekt Coca-Colina podrška mladima u BiH i ove godine polaznicima pruža priliku da razvijaju lične i poslovne vještine te steknu kvalitetne i praktične kompetencije neophodne za savremeno tržište rada. Pod sloganom „Nauči, primijeni, kreni“ program je osmišljen da prepoznaje, razvija, osnažuje i motiviše na uspjeh učesnike čineći ih konkurentnijim.

„Nakon izuzetnih rezultata prošlogodišnjeg programa, koji je obuhvatio 200 mladih, te velikog interesovanja za ovu godinu, kroz program će do kraja septembra proći najmanje 500 polaznika iz deset bosanskohercegovačkih gradova. Želimo doprijeti do mladih u što više gradova Bosne i Hercegovine i omogućiti im da iskoriste šansu za unapređenje poslovnih i životnih vještina. Prijave su još otvorene za ostalih devet gradova, a s današnjim danom počinjemo prvu trodnevnu edukaciju u Sarajevu sa željom da doprinesemo rješavanju jednog od najaktuelnijih društvenih problema – visoke stope nezaposlenosti mladih, pomažući im da pronađu posao u Bosni i Hercegovini. Coca-Cola HBC B-H Sarajevo fokusirana je na podršku lokalnoj zajednici. Mi kontinuirano učestvujemo u pronalasku odgovora na sva bitnija pitanja u lokalnim zajednicama, ostajući aktivan učesnik svakodnevnih događanja i jedan od faktora privrednog razvoja bosanskohercegovačkog društva. Izuzetno smo zadovoljni da su ovi mladi kojima je ovaj projekt i namijenjen, prepoznali naša nastojanja da ih podržimo i pripremimo za početak njihovih karijera i drago mi je što su danas ovdje, spremni da poboljšaju svoja postojeća znanja i steknu nova, neophodna za njihovu budućnost i karijeru“, rekao je Darko Šaravanja, direktor prodaje Coca-Cole za Bosnu i Hercegovinu, koji je poželio dobrodošlicu i uspješan rad polaznicima u ime Coca-Cole HBC B-H Sarajevo, te najavio radionice programa Coca-Colina podrška mladima u Bosni i Hercegovini u Banjoj Luci, Mostaru, Livnu, Tuzli, Bihaću, Brčkom, Trebinju, Istočnom Sarajevu i Zenici.

Coca-Cola HBC B-H Sarajevo više od 40 godina posluje u Bosni i Hercegovini te kao društveno odgovorna kompanija kontinuirano doprinosi razvoju bosanskohercegovačkog društva pružajući podršku razvoju i osnaživanju mladih kao jednom od prioriteta angažmana u zajednici.

Program će biti realizovan uz pokroviteljstvo i podršku Ministarstva rada i socijalne politike FBiH, Federalnog zavoda za zapošljavanje, JU Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske, Službe za zapošljavanje Kantona Sarajevo, JU Službe za zapošljavanje Zeničko-dobojskog kantona, Univerziteta u Sarajevu, Univerziteta u Banjoj Luci, Grada Banje Luke, Grada Tuzle, Grada Mostara, AmChama – Američke privredne komore u Bosni i Hercegovini te partnerskih organizacija: Vijeća mladih FBiH, Vijeća mladih Mostar, AIESEC-a u Sarajevu, Banjoj Luci i Mostaru, preduzetničkog i edukativnog centra Networks, Socijalno-edukativnog centra (SEC), Munje – Inkubatora društvenih inovacija, Hocu.ba, CERK-a, Omladinskog resursnog centra Tuzla, BEST-a Mostar, UG Multi, organizacije “Osmijeh za osmijeh”, Omladinskog kluba “Pod istim suncem Jablanica”, Životnog ateljea, Unije studenata iz Bihaća, Pronija i PRIME Communicationsa. Više informacija o programu možete pronaći na www.coca-colinapodrskamladima.ba.

Interview.ba: Ozren Kebo: Ima li kahve u avionu?

Piše: Ozren Kebo za Interview.ba

Zašto uvijek misliti da je svijet protiv nas i da su se svi urotili protiv ovog ubogog, ali nadasve poštenog naroda? Ima primjera koji zorno svjedoče i o drugačijim iskustvima. Najlakši i najjeftiniji način da uzoran omladinac iz Sarajeva dođe do Londona jeftini je let s presjedanjem u Kelnu i slijetanjem na Stansted, najnepoznatiji od tri oficijelna londonska aerodroma. Mali Airbus od Sarajeva do Kelna leti sat i 40 minuta, a veliki od Kelna do Londona manje od sata. Ali nije važna veličina, već tehnika, plus junačko srce u posade.

Na ovom prvom letu, sad govorimo o manjem prometalu, svi putnici dobili su po minijaturni sendvič i tetrapak vodu, poklon od kompanije. Nakon toga, krenuo je onaj pokretni bife i, opet na teret zadruge, svako je mogao da bira – kafu, gazirane sokove ili nešto još kompliciranije, poput džusa od paradajza, uz koji  tradicionalno dođu pakovani so i biber.

Ali u velikom avionu, onom između Kelna i Londona, radikalno drugačija situacija. Mini-pakete sa sendvičem i vodom dobilo je samo pola zrakoplova, prvih 13 redova. Ostatak putnika, počev od 14 reda, u kojem je sjedio i vaš izvjestitelj, pa do samog repa, nije dobio ništa i to nema veze s ekonomskom i biznis klasom, nego je osoblju ponestalo vremena. Procijenili su da neće stići da provozaju pokretni bife i Duty Free ponudu, pa su sve neočekivano prekinuli kod najvažnijeg reda.

I s pokretnim bifeom uslijedila su manje prijatna iznenađenja. Ponuda je ista kao i na letu iz Sarajeva, s tim što se ovdje sve plaćalo. Ništa zadruga. Čaša vode – tri eura.

Niko im nije naručivao, osim uglađenog Francuza koji je na brzinu platio i – kako izvještava naš podli dopisnik – još brže sljuštio dva konjaka nepoznatog podrijetla.

Na aerodromu Stansted još jedno čuđenje u svijetu. Kad izađu iz aviona, putnici, slijedeći putokaze, završe u podzemnoj željeznici. Iako je lijepo pisalo da taj vlak vozi do zgrade terminala, niko nije vjerovao svojim očima, nego isključivo nagomilanim strahovima, pa se većina, zbunjena razvojem situacije, iz vagona panično vraćala na peron, da vidi da se slučajno nije zajebala i da ih ovaj smrtonosni voz neće odvesti negdje u bespuća Londona, bez prethodne procedure i prtljaga.

I tako, Welcome to London's traffic. Autentični haos kružnog autoputa oko jednog od najvećih  gradova Evrope može da počne.

U okviru ovog serijala čitat ćete, između ostalih, i sljedeće nastavke: Londončani i propuh, Kultura parkova, Kultura pubova, Gdje i kako Englezi suše veš, Turneja Četiri pornošopa, Cjenovnik usluga, Čudesni svijet pisanih upozorenja, Komparativna analiza voznog parka u Londonu i Sarajevu, Starci nadiru…

(U narednom izvještaju: Kako preživjeti londonski saobraćaj)