U novoj epizodi emisije „Politika si ti“ bavili smo se izmjenama naziva ulica kroz ideološki, nacionalni i kulturološki kontekst. Nazivi ulica su nešto sa čim se svakodnevno susrećemo i što svakodnevno pominjemo. Svako od nas ima adresu stanovanja ili prebivališta, idemo u posjetu prijateljima ili porodici koji žive na određenoj adresi, takođe i institucije koje posjećujemo se nalaze na određenim adresama. Ono o čemu često ili uopšte ne razmišljamo jesu poruke koje nam šalju nazivi ulica. Kada prolazimo nekom ulicom, zapitamo li se ko je osoba po kojoj ta ulica dobila ime i zašto je baš ona zaslužila da se po njoj nazove ta ulica. Sa našim sagovornicima – Srđanom Šućnjicom, političkim analitičarem, Arminom Galijaš istoričarkom iz centra za jugoistočne studije u Gracu, Milenkom Radivojcem iz komisije za imenovanje neimenovanih ulica i gradskih trgova Prijedor i Igorom Motlom, profesorom iz Prijedora razgovarali smo o tome kakvu poruku šalju političke sturkute izmjenom naziva ulica, da li nam nameću identitet i istoriju brišući one dijelove koje ne odgovaraju vladajućim strukturama, kako teče sam proces izmjene naziva ulica u Republici Srpskoj i kako promjene naziva ulica mogu uticati na poimanje društva u kome živimo. Proces izmjene naziva ulica nije nešto što se dešava samo kod nas, sve svjetske vlade nakon stupanja novog političkog sistema kroz izmjene naziva ulica, trgova i javnih institucija pokušavaju na određen način da pošalju poruku.
Autor: urednik
Internacionalni festival književnosti Bookstan
Knjižara Buybook predstavila je predstojeći treći Internacionalni festival književnosti Bookstan koji će se ove godine održati od 4. do 7. jula u Sarajevu.
O konceptu trećeg festivalskog izdanja, vizuelnom rješenju i nekim od gostiju i gošći govorili/e su ministar kulture i sporta u Vladi Kantona Sarajevo Mirvad Kurić, grafički dizajner, profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu i kreativni direktor Agencije Fabrika Bojan Hadžihalilović te ispred festivalske direkcije Amila Ramović i Damir Uzunović.
Damir Uzunović predstavio je angažman ovogodišnjeg kuratora Geerta Maka, jednog od najznačajnijih evropskih novinara i pisaca, po čijem izboru će Bookstan ugostiti holandske i belgijske autore/ice uz podršku Holandske i Flamanska fondacije za književnost.
Damir Uzunović je podsjetio da će se uz učešće holandskih, belgijskih i drugih internacionalnih gostiju, te domaćih i regionalnih, razgovarati o ulozi granica i ograničenja u kulturi, što je i centralna tema trećeg Bookstan- Borders and Boundaries/ Granice i ograničenja.
O festivalskom konceptu, takođe ispred direkcije, govorila je Amila Ramović, naglašavajući kako se Bookstan profilirao u prostor unutar kojeg propitujemo vrijednosti koje nas još uvijek, na ovom mjestu, drže na okupu, te na osnovu kojih komuniciramo sa susjedima i ostatkom svijeta.
Ministar Kurić nas je u obraćanju podsjetio na 2016. godinu i vrijeme osnivanja Bookstana te ličnu procjenu da su književnici/e i izdavači u nepovoljnoj poziciji. „I onda smo odlučili napraviti festival književnosti. Tražili smo ko bi to mogao najbolje uraditi i na svu sreću se pojavio Damir Uzunović i pokrenuo međunarodni festival književnosti. Ovo je već treća godina da mi podržavamo ovaj festival, a cilj nam je bio da okupljamo ne samo bosanskohercegovačke pisce nego evropske i svjetske, uključujući i naše pisce koji više ne žive u Bosni i Hercegovini, da ih na neki način vratimo, ali i da okupimo izdavače. Nastavak te misije je i prošle godine pokrenuti Sajam izdavača Knjige u nišama“, rekao je ministar Mirvad Kurić dodajući kako je, sudeći po programu i učesnicima, pred nama još bolje festivalsko izdanje u odnosu na prve dvije godine.
Tokom predstavljanja vizuelnog rješenja trećeg Bookstana Bojan Hadžihalilović je govorio i o radosti kreativaca prilikom saradnje s festivalima a što podrazumijeva odmak od komercijalnog segmenta koji ne ostavlja previše prostora za društveni angažman.
„Po oznaci koja dominira na plakatu mi vidimo da se nalazimo u Alepu i gdje god da bismo otišli, pa i na kraj svijeta, vidimo da će nas dočekati Alepo. Alepo i Sarajevo su sapatnici, ali se Alepo nažalost nije uspio odbraniti kao što Sarajevo jeste. Ovaj plakat je refleksija upozorenja, a ono podrazumijeva da se možda i sami nalazimo u strašnom mraku dok drugi ljudi pokušavaju pobjeći s jednog mjesta u potrazi za boljom budućnošću“, rekao je Bojan Hadžihalilović.
Uz spominjanje nekih od međunarodnih autora/ica koji će doći na Bookstan, a među kojima su Frank Westerman, David Mitchell, Chris Keulemans, Eric Faye, Femke Halsema i Griet Op de Beeck, iz festivalske direkcije najavljeno je predstavljanje domaćih i regionalnih izdavačkih kuća te predstavljanje novih knjiga ili reizdanja autora/ica kao što su Dubravka Ugrešić, Miljenko Jergović, Aleksandar Hemon, Faruk Šehić, Nenad Veličković, Tanja Stupar Trifunović, Senka Marić…
Osim izdavačkog segmenta kao važnog doprinosa festivalu, tu je Bookstanov edukacijski dio, a on će podrazumijevati edukativno-kritičku radionicu pod nazivom Kako čitati romanopisca? Radionica se uz angažman domaćih i međunarodnih predavača ove godine odvija pod mentorstvom urednika u izdavaštvu Krune Lokotara.
Otvaranje izložbe Sarajevo Storage
Zadovoljstvo nam je najaviti otvaranje izložbe Sarajevo Storage – Kolekcija Pierrea Courtina. Započeta u Parizu 2001. godine, kolekcija umjetničkih djela Pierrea Courtina danas broji više od 350 djela 200 mladih i etabliranih umjetnika iz BiH, sa Balkana i šire.
U sklopu izložbe Sarajevo storage u Umjetničkoj galeriji BiH u junu 2018, bit će izloženi umjetnički radovi i objekti koje je Pierre Courtin prikupio tokom prethodnih pet godina provedenih u Sarajevu.
Tu se mogu naći djela koja izražavaju pripadnost ili posebnu privrženost glavnom gradu BiH, lokalnoj savremenoj sceni i koji su bliski galeriji Duplex100m2.
Izložbu su, osim Umjetničke galerije BiH, podržali fondacija Agnès B, Superstrat N.G.O, WARM festival Sarajevo i Francuski institut u Sarajevu.
Pozivamo Vas da nam se pridružite na otvaranju izložbe u četvrtak, 14. juna, u 20:00 u Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine. Posjetioci će moći pogledati izložbu do 6. jula 2018.
ART WORKS
Gordana Anđelić-Galić ; Martin Argyroglo ; Enki Bilal ; Eloïse Bollack ; Stéphane Bonjour ; Julien Boily ; Mathieu Boisadan ; Igor Bošnjak ; Kurt Van Brijs ; Lana Čmajčanin ; Lejla Čmajčanin ; Enrico Dagnino ; Dante Buu ; Baptiste Debombourg ; Andrej Ðerković ; diSTRUKTURA ; Elvis Dolić ; Goran Dragaš ; Dženat Dreković ; Alma Gačanin ; Ziyah Gafić ; Going Blind ; Jusuf Hadžifejzović ; Trio – Bojan Hadžihalilović & Dada Hadžihalilović ; Dženan Hadžihasanović ; Anur Hadžiomerspahić ; Nela Hasanbegović ; Ibro Hasanović ; Ivan Hrkaš ; Mak Hubjer ; Louis Jammes ; Taida Jašarević ; Kasja Jerlagić ; Sanjin Jukić ; Adela Jušić ; Andy Kania ; Šejla Kamerić ; Nina Komel ; Milomir Kovačević ; Aleksandra Nina Knežević ; Smirna Kulenović; Kosta Kulundžić ; MARS, Fred Landois ; Camille Laurelli ; Alexandre Leroy ; Irena Eden & Stijn Lernout ; Aleksandra Lopatić ; LPLT ; Miodrag Manojlović ; Mariane Marić ; Jim Marshall ; Karine Maussière ; Vladimir Miladinović ; Mladen Miljanović ; Radenko Milak ; Nicolas Mingasson ; Hector Morić ; Malcolm McClay ; Bruce Nauman ; Thomas Nolf ; Nika Oblak & Primoz Novak ; Damir Nikšić ; Edo Numankadić ; Emir Osmić ; Renata Papišta ; Daniel Premec ; Nihad Nino Pušija ; Damir Radović ; Lala Raščić ; Maja Ružnić ; Damir Šagolj ; Selma Selman ; Nebojša Šerić-Shoba ; Irena Sladoje ; Bojan Stojčić ; Alma Suljević ; Selman Trtovac ; Unknown Autor ; Roman Uranjek ; Mathieu Valade ; Edo Vejselović ; Jean-Luc Verna ; Moren Vogel ; Dragan Vojvodić ; Nardina Zubanović ; Enes Zuljević
RELICS & OBJECTS & INDEFINABLE THINGS
Marina Abramović ; Saâdane Afif ; Alexis Argyroglo ; Ambrosia ; Andreas B ; Szombathy Bálint ; Basserode ; Taysir Batniji ; Viktor Bernik ; Joseph Beuys ; Christiana Biron ; Spartacus Chetwynd ; Daniel Clapp ; Clôde Coulpier ; Enrico Dagnino ; Stéphane Déplan ; Adela Jušić & Danijela Dugandžić ; David Cousinard & Sarah Fauguet ; Robert Filliou ; Gilbert & George ; Gaëlle Le Guillou ; Jusuf Hadžifejzović ; Zlatan Hadžifejzović ; Ibro Hasanović ; Jonathan Horowitz ; Kurt & Plasto ; Laura Kuusk ; Laibach ; Irena Eden & Stijn Lernout ; Camille Laurelli ; Hubert Marcelly ; Jonathan Monk ; Damir Nikšić ; NSK ; Eléonore Pano-Zavaroni ; Daniel Premec ; Damir Radović ; Gérard Rondeau ; Mathias Roth ; SCCA ; Richard Serra ; Andres Serrano ; Dario Smentisco ; Robert Smithson ; Dajan Spirić ; Selman Trtovac ; Unknown Author ; Ulay / Uwe Laysiepen ; Roman Uranjek ; Dahn Vo ; Milorad Vušanin Cujo; Yoko Ono
Pierre Courtin – Kolekcionar pionir – Julie Crenn
Ne zanima me samo umjetnost, zanima me društvo u kojem je umjetnost samo jedan aspekt. Zanima me svijet u cjelini kojeg je društvo samo jedan dio. Zanima me svemir u kojem je svijet samo jedan fragment. Prvenstveno me zanima neprekidno stvaranje kojeg je univerzum samo jedan proizvod.
Robert Filliou (1963)
Amateri i profesionalci na polju umjetnosti, ko od nas nikada nije bio u iskušenju da kući ponese suvenir sa izložbe, intervencije u javnom prostoru, performansa ili koncerta? Suptilan komad koji će predstavljati trag tog vizuelnog, čulnog,i estetskog iskustva. Da li nas posjedovanje ovih tragova čini lopovima? Sentimentalnima? Kolekcionarima?
Pierre Courtin (umjetnik, galerista i kolekcionar) od 2001. preispituje položaj i funkciju umjetničke zbirke. Kroz rukovanje radovima (filmovima, crtežima, fotografijama, slikama i skulpturama) i dijelovima radova, materijala (brošurama, posterima, karticama) i drugim predmetima, uspostavio je neuobičajenu zbirku. Zbirka 100m2 je vođena sa strašću, radoznalošću, i spremnošću da se dijeli, i ne obraća pažnju na ono što je perspektivno na tržištu, ali ni ne ostaje na marginama. Danas zbirka broji više od 300 radova od više od 200 umjetnika.
Pošto je i sam umjetnik, on propituje postupke razumijevanja, skupljanja, i sistematizovanja umjetničkih djela koja mu se dopadaju. Kao galerista i kolekcionar, on postavlja pitanja vezana za rokovanje radovima: njihovu pokretljivost, pristupačnost i vidljivost široj publici.
Rezultat ovih traganja, neočekivanih nalaza, susreta, putovanja, i saradnji je da se zbirka Pierrea Courtina sastoji iz poklona, detalja, sitnica i anegdota koje su tokom godina sačinile uspomene ličnog, a ujedno i kolektivnog iskustva. Umjetnička zbirka obično ne bi trebala odražavati samo ukus njenih staralaca, nego pravac razvoja polisemičke umjetnosti. Takva zbirka postepeno postaje materijalni i konceptualni glas čovjeka, žene, kolektiva.
Pierre Courtin izmiče već ustanovljenim idejama, normama, i tradicijama, ruga se konvencionalnom kombinujući sisteme vrijednosti. Uopšte se ne uzimaju u obzir pojmovi hijerarhije, ugleda, karijere i komercijalnosti. Ovi radovi-fragmenti dolaze sa evropskih i međunarodnih scena i rezultat su eklektičnih radova umjetnika kao što su Joseh Beuys, Jusuf Hadžifejzović, Baptiste Debombourg, Adela Jušić, Robert Filliou, Radenko Milak, Jean-Luc Verna, Camille Laurelli, Ulay i Robert Smithson.
Zbirka Pierrea Courtina odražava naročit i jedinstven pogled na savremenu umjetnost. Na radove koje voli nudi nam pogled s druge tačke gledišta kroz sam rad, njegove detalje i dokumentaciju. Kako ne odgovara uobičajenim kriterijima, «The Sarajevo Storage» ne pripada komercijalnom sektoru. U tom smislu se čini kao anarhističko ostrvo u umjetničkom svijetu kojim upravlja novac, standardizacija i kompromis. Stoga je zbirka “lična, emocionalna i sentimentalna utopija” vođena sa posvećenošću a čiji je moto: protiv vremena, protiv struje.
U pregledu rada i njegovog naslijeđa, postaje jasno da je Pierre Courtin zaobišao sve prepreke u izgradnji dugoročne (konceptualne i poetske) strategije koja je alternativa umjetničkim izložbama. Zbirka je tako zasnovana na ličnom, kritičkom i ironičnom diskursu u sistemu koji ga ne prepoznaje i ne podržava.