Autor: urednik

Danas je rok za prijavu za Re:Thinking Films mladi regionalni žiri!

Sarajevo / Prizren / Pančevo (Pravo Ljudski) – Tri filmska festivala, DokuFest, Pančevo Film Festival i Pravo Ljudski Film Festival biraju svoj prvi regionalni mladi žiri za izbor najboljeg filma za mlade, na sva tri festivala.

Mladi kreativci i kreativke u dobi između 16 i 20 godina iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Kosova mogu se prijaviti za učešće u žiriju u sklopu projekta Re:thinking Films, a pored filmskog programa i razgovora o filmovima, sudjelovati će i u radionicama medijske i filmske pismenosti.

Takmičarski programi za mlade sačinjeni su od aktuelnih, angažovanih, kreativnih dokumentarnih filmova koji se bave kako globalnim, tako i lokalnim temama, a od posebnog su interesa za mlade. Mladi žiri na svakom od tri festivala bira najbolji film za mlade, koji je iz estetskih ili narativnih razloga najdraži mladima.

Radionice filmske i medijske pismenosti, koje će učesnici i učesnice žirija paralelno pratiti tokom sva tri filmska festivala, će se fokusirati na filmsku pismenost, audivizualno izražavanje, ali i alternativne načine izražavanja mišljenja i društvenog angažmana putem medija, sa fokusom na video, društvene mreže i blog.

Poziv je otvoren za sve mlade ljude iz BiH, Srbije i Kosova, između 16 i 20 godina. Radni jezik radionica, te diskusija za odabir najboljeg filma za mlade, je engleski. Sve troškove učešća (putovanje, hrana i smeštaj u Prizrenu: 03 – 11.08.2018., Pančevu: 05 – 09.09.2018. i Sarajevu: 07 – 12.11.2018.) snose organizatori.

Molimo vas da se prijavite putem sljedećeg formulara.

Rok za prijavu je danas, 29.06.2018.

*     *     *

Projekat  “Re:thinking Films” – regionalna interkulturalna filmska škola za mlade je partnerska inicijativa Pravo Ljudski Film Festivala, Pančevo Film Festivala i DokuFesta, podržana od strane Fonda za Zapadni Balkan (Western Balkans Fund / http://westernbalkansfund.org/).

Opasnost od patvorenog meda vreba neinformisane potrošače!

Sa ljetnom turističkom sezonom na cestama i tržnicama širom Bosne i Hercegovine domaći i strani turisti imaju priliku kupiti različite proizvode od meda od lokalnih prodavača. Agencija za sigurnost hrane je 2017. godine uradila provjeru kvaliteta bosanskohercegovačkog i uvoznog meda. Rezultati analize upozoravaju da postoji ogromna opasnost da ćete, ukoliko se odlučite kupiti med od neprovjerenih proizvođača i prodavača, koji se najčešće prodaje uz cestu,  dobiti  šećerne mješavine i patvoreni med.

 „Obzirom na provedeno istraživanje gdje smo na 100 uzoraka imali visok procenat nepravilnosti, jasno je da imamo situaciju gdje su pčelari kao proizvođači kvalitetnog meda ugroženi, te da su time ugroženi i potrošači. S ciljem sprečavanja plasiranja patvorenog meda ima li smo i akcije kod dva subjekta, gdje smo uništili velike količine patvorenog meda“, pojašnjava nam Nijaz Bajramović iz Agencije za sigurnost hrane.

 U saradnji sa USAID/Sweden FARMA II projektom, Agencija za sigurnost hrane je u svrhu informisanja kako nadležnih tijela i inspektorata, tako i samih proizvođača, distributera i uvoznika meda o problemu lošeg kvaliteta i patvorenog meda pokrenula program tehničke pomoći za jačanje kapaciteta domaćih laboratorija za analize meda i sistema monitoringa kvaliitete. Tako je u proteklom periodu  održano niz treninga  u Banja Luci, Mostaru i Sarajevu sa predstavnicima agencije, nadležnih institucija i laboratorija, inspekcijskih organa,  i predstavnika pčelarskih udruženja i pčelara.

 „Med je natprosječne kvalitete u Bosni i Hercegovini. Problem je u prodaji, gdje, kao što smo i danas govorili, imate prodaju uz cestu, ali i široj i kvalitetnoj kontroli. Ovo je proces koji traje, a edukacija polazi od pčelara, zatim preko javnosti i širenja svijesti da se kupovina kvalitetnog meda isplati i za pčelara, ali i za potrošača“, kazao nam je Dario Lasić, ekspert za provjeru kvalitete mede i jedan od predavača u programu edukacije za pčelare.

 Iako je, bez laboratorijskih analiza i adekvatnog inspekcijskog nadzora, običnom potrošaču teško otkriti patvoreni med, pojedini pokazatelji postoje. Ako je med previše bistar, nema zamućenja ni kristalizacije, bez adekvatne deklaracije, najvjerovatnije ste kupili filtrirani šećerni sirup, a ne med. Pčelari su također zabrinuti zbog stanja na tržištu poručuje nam Nusret Sirćo.

„Kao pčelar i veterinar smatram korisnim što radimo na ovoj vrsti edukacije, gdje pčelari  mogu dalje kvalitetno informisati svoje kupce i potrošače. Naš planinski med, medikovac, po sadržaju i kvaliteti je najbliži visokocijenjenim vrstama meda u svijetu. Možemo zajedno podići kontrolu, osigurati povjerenje potrošača – od prolaznika do onoga ko ga kupuje kod nas svakog dana. Iz tog procesa onda možemo dugoročno ići prema podizanju cijene našeg meda na tržištu“, kazao je Sirćo.

 Na patvoreni med građani ne nailaze  samo uz ceste. Uvozni proizvodi, koji su  značajno jefitniji od domaćeg kvalitetnog meda zbog toga što su najčešće prošli različite tehnološke procese miješanja i ‘kvarenja’. Pred pčelarima, institucijama, ali i potrošačima, je težak posao izgradnje povjerenja u domaći med. Prvi korak na tom putu je promjena potrošačkih navika.

Promovirani rezultati programa ‘Krugovi prijatelja’

U Sarajevu su prezentirani rezultati programa “Regionalnom saradnjom do inkluzivnog obrazovanja-Metodologija Krugovi prijatelja” koji je koristeći spomenutu metodologiju po prvi put u BiH protekle dvije godine realiziran u 10 osnovnih škola i dva vrtića u Kantonu Sarajevo uz podršku “Open Society London”.

“Mi smo ovom metodologijom otvorili jednu priču o nama, o društvu – koliko je bitno da vodimo računa jedni o drugima i koliko je značajno da djecu u najranijem uzrastu učimo socijalnim vještinama i o važnosti odnosa. Djetetu je bitno da je sa drugom djecom, iako često mi odrasli mislimo da mi najbolje znamo šta je dobro za dijete, zapravo smo ovom metodologijom potpuno demantirali taj stav utvrđujući istinu da samo djeca znaju šta su njihove potrebe i da dijete najbolje može  pomoći drugom djetetu”, kazala je na prezentaciji rezultata ANka Izetbegović, direktorica Udruženja “Duga” dodajući da su rezultati postignuti kroz ovaj dvogodišnji program otvorili nadu da će se njegova primjena i nastaviti te da je “otvoren prostor da na jedan drugačiji način promišljamo o djetetu i o potrebama djeteta”:

“Skrenuli smo pažnju sa tog natjecateljskog duha, gdje samo neki i pojedini mogu biti najbolji i vratili nas na naše iskonsko da svako dijete, svaka osoba ima potrebu da pripada, da bude voljeno i da bude u krugu osoba, u slučaju djece – njihovih vršnjaka, koji ih prihvataju”, dodala je Anka Izetbegović.

Pomoćnica ministra za nauku i obrazovanje FBiH Nadija Bandić istaknula je specifičnost metodologije “Krugovi prijatelja” I njen pozitivan uticaj na djecu:

“Ova specifična metodologija ‘Krugovi prijatelja’, koja ima za cilj kreiranje mreže podrške za svako dijete, je i poseban vid borbe protiv izoliranosti pojedinca, njegove otuđenosti, zatočenosti u vlastiti svijet koji je nerijetko prepun zebnji, nemogućnosti suočavanja sa izazovima života, tuge zbog neprihvatanja, usamljenosti, osjećaja odbačenosti… a odgojno-obrazovne ustanove su fundamentalna mjesta za oporavak, prihvatanje i ponovno uključivanje u tokove života. U tome je plemenitost ovog inovativnog koncepta koji se prvi put primjenjuje u BiH, i za čije prihvatanje je potrebna posebna vrsta odvažnosti i plemenitosti”, kazala je Nadija Bandić.

Amela Spahić, majka dječaka koji je “Krug prijatelja” prošao u vrtiću “Biser” u Sarajevu kazala je kako je primijetila pozitivne pomake:

“Moje dijete je pokazalo veliki progres, zahvaljujući ‘Krugovima prijatelja'”, kazala je Amela Spahić dok je svoje pozitivne dojmove podijelila i Muamera Lindov, profesorica razredne nastave u Osnovnoj školi “Džemaludin Čaušević” u Sarajevu:

“Živimo u vrijeme kada ne obraćamo pažnju na životne probleme djece  i previše se fokusiramo na školski uspjeh… Kroz projekat ‘Krug prijatelja’ promijenila sam i sebe, nakon 25 godina staža, preispitujući ono što mi djeca govore”, kazala je Muamera Lindov.

U program je tokom dvije godine trajanja bilo uključeno više od 300 djece uzrasta od četiri do 14 godina, održane su i radionice s roditeljima, a obuku su uz mentorstvo “Centra za interaktivnu pedagogiju” iz Beograda vodili stručnjaci iz “Inclusive Solutions” iz Velike Britanije.