Autor: urednik

Festival MEss nagrađen sredstvima fonda Kreativna Evropa

Projekat “Shift Key” čiji je nosilac Festival MESS našao se među nagrađenim projektima koji su dobili sredstva na konkursu za projekte saradnje u sklopu programa Kreativna Evropa. Ovim MESS postaje prva javna institucija kulture u Bosni i Hercegovini koja ima liderski projekat u sklopu programa Kreativna Evropa.

Još prošle godine započet je rad na aplikaciji i razvoju projekta. J.U.MES- Međunarodni teatarski festival- Scena MESS je nosilac projekta, dok su ostali partneri ITs Festival Amsterdam, Holandija, ACT Festival Bilbao, Španija, BE Festival Birmingham, UK, Short Theater Festival Rim, Italija.

Projekat je nastavak višegodišnje saradnje koja je započeta 2010. godine i koja je rezultirala sa tri dobijena dvogodišnja granta od EU (2010, 2012, 2014). Mreža festivala tokom šest godina razmijenila je predstave preko 60 umjetnika i umjetnica iz Evrope, te uveliko pomogla pri etabliranju nove teatarske generacije. Projekat Shift Key zamišljen je kao naredni korak za ovu mrežu festivala. Festivali su odabrali 12 mladih kompanija, umjetnika i umjetnica koje će u naredne dvije godine da etabliraju ne samo u svojim sredinama, nego i na najvećim evropskim festivalima. Projekat tematski tretira fluidnost evropskog identiteta i slavi bogatsvo različitosti. Svi umjetnici i umjetnice koji/e su dio projekta imaju porijeklo iz više zemalja Evrope ili su rođeni u jednoj države, a žive i rade u drugoj. Svi/e su na određeni način migrant/kinje.

“Ovo je veliki uspjeh Messa ali je i od velike važnosti općenito za kulturni prostor BiH u smislu veće posvećenosti evropskim fondovima kojim možemo pristupiti, a koje ne koristimo dovoljno. Također rezultat je našeg višegodišnjeg internacionalnog rada i suradnje kroz koju smo kao institucija stekli ovu vrstu povjerenja. Velike zasluge za ovo pripadaju našoj kolegici Selmi Spahić koja je ispred Festivala vodila ovaj projekt. Jedan od  ciljeva projekta je afirmiranje različitosti, te zbog toga ga smatramo važnim izazovom s obzirom da živimo  u vremenu porasta ksenofobije i desničarskih politika koji sve više zatvaraju kulturne prostore”, rekao je direktor Festivala MESS, Nihad Kreševljaković.

Program Kreativna Evropa je fond Evropske Unije za podršku kulturi i audiovizuelnom sektoru koji u periodu od 2014. do 2020. izdvaja iznos od 1,46 milijardi EUR, a naša zemlja je pristupila ovom programu u julu 2014.godine. Za učešće u programu Kreativna Evropa, Bosna i Hercegovina izdvaja sredstva u iznosu od 205 hiljada EUR na godišnjem nivou, a u Sarajevu i Banjaluci djeluju kancelarije Deska Kreativna Evropa za BiH koje daju tehničku podršku aplikantima iz BiH. Bosanskohercegovački kulturni i filmski radnici trenutno povlače zadovoljavajuća sredstva iz ovog fonda, ali važno je da svake godine šaljemo što više aplikacija kako bi se sredstva koja kultura unese u državu značajnije povećala, kakav je slučaj u nekim zemljama regiona.

Aktivnosti Scene MESS možete pratiti na web stranici www.mess.ba te na instagram profilu Festival MESS.

 

Apel za pomoć izbjegicama i migrantima

Obraćamo se vlastima BiH, Evropskoj uniji, UNHCR, IOM-u, i drugim relevantnim organizacijama i institucijama sa zahtjevom da se  hitno i neodložno riješi pitanja adekvatnog i humanog smještaja za sve migrante i izbjeglice koji se nalaze na teritoriji BiH, te pune logističke i ekonomske podrške lokalnim vlastima i volonterima na terenu!

U Bihaću i Velikoj Kladuši u toku je humanitarna katastrofa. Hiljade ljudi je pod vedrim nebom dočekalo nevrijeme koje je pogodilo ovaj dio naše zemlje.

Mjesecima sa raznih strana stižu upozorenja na nerad vlasti i njihovo odbijanje da izvrše svoje zakonske obaveze i pruže adekvatan smještaj i zbrinu ove ljude. Po običaju naše vlasti rade ono što najbolje znaju – prebacuju odgovornost jedni sa drugih bez da ustvari išta urade i u međuvremenu krše zakone, kao i preuzete međunarodne obaveze ove države. Ova država nije toliko siromašna da pruži pomoć ovih nekoliko hiljada ljudi. 

Međutim, naše vlasti su sada svoje obaveze prebacili na iscrpljene i osiromašene građane i građanke Bosne i Hercegovine. Dok oni troše naš novac na kupovinu automobila, konferencije i sastanke po bijelom svijetu, građani i građanke ove države su još jednom pokazali svoju solidarnost prema čovjeku. Kao i za vrijeme poplava 2014. godine pojedinci i pojedinke ulažu puno snage, energije, resursa i znanja da bi pomogli ljudima da prežive. Hranimo ljude i pomažemo im koliko možemo. Ali mi pojedinačno ne možemo i ne trebamo preuzeti odgovornost države! Jedino moguće rješenje leži u sistemskoj pomoći – od smještaja, pružanja zdravstvenih i pravnih usluga (što je trenutno najbitnije), do školovanja. Ljudi već mjesecima spavaju na otvorenom i u napuštenim i neuslovnim objektima, dok zjape prazne novoizgrađene i renovirane stambeno-poslovne zgrade koje su ovi na vlasti nelegalno izgradili na našim javnim prostorima. Nije da nema smještajnih kapaciteta, već su u pitanju nečiji lični interesi i u krajnju ruku rasizam. Režimski mediji i političari sve učestalije koriste jezik mržnje kako bi opravdali svoj nerad, a ljudski život se izgleda uopšte ne cijenjeni u ovoj državi. 

Nefunkcionalnost države odgovara i međunarodnim birokratama koji ovdje opstaju baš zbog te nefunkcionalnosti. Veliki uredi UNHCR-a i IOM-a, odbijaju odgovornost za brigu o ljudima iako u svojim mandatima  imaju obavezu da urade baš to. Oni su se već dobro uigrali u ovu igru prebacivanja odgovornosti koju su BiH vlasti razvile do savršenstva. Evropska unija žmiri i nedjeluju upravo zato što je EU odgovorna za ovakvu situaciju, zbog politike zatvorenih granica i ohrabrivanja nasilja nad ovim ljudima (koju na očigled svih nas trenutno sprovodi i hrvatska policija).    

Sva nebriga i odbijanje preuzimanja bilo kakve odgovornosti doveli su do toga da u Bihaću, Velikoj Kladuši i Sarajevu hiljade ljudi spava na otvorenom, ili u razrušenim i u potpuno neuslovnim, higijensko i zdravstveno rizičnim prostorima. 

Zbog nevremena koje je pogodilo sjeverozapadni dio Bosna i Hercegovine ljudski životi su sada apsolutno ugroženi. U Velikoj Kladuši šatorski kamp u kome boravi između 300 i 500 izbjeglica, među kojima ima žena i djece, je pod vodom. Radi se o veoma močvarnom području koje je sklono zadržavanju vode, što govori i sam naziv Bare. U Bihaću je nekoliko hiljada ljudi pod vedrim nebom dočekalo nevrijeme. Kiša i dalje pada i čeka ih noć bez ikakve zaštite. Lokalne vlasti se bore koliko mogu, ali broj izbjeglica i vremenske neprilike koje su u toku prevazilaze njihove mogućnosti da adekvatno odgovore na ove probleme.

Ne želimo više slušati beskonačna odugovlačenja, prebacivanja odgovornosti ili nalaženja izgovora (novca i kapaciteta ima). Odgovorni ste svi! Ljudski životi su u pitanju! Ako ne možete pružiti adekvatnu podršku, onda barem odstupite sa funkcija koje niste sposobni obnašati. Ne možemo dozvoliti da ljudi spavaju i borave u blatu, prljavštini i u potpuno neadekvatnim higijenskim uslovima. Pred nama je zima koja na ovim prostorima zna biti užasno surova. Svi vi zajedno ste odgovorni za živote ljudi! 

Zahtijevamo hitnu reakciju, bez odlaganja i politiziranja! 

Zahtijevamo uključivanje svih nivoa vlasti, posebno državnih i entitetskih, jer situacija prevazilazi kapacitete i mogućnosti Bihaća i Velike Kladuše! 

S obzirom na posebnu zakonsku obavezu Ministarstva sigurnosti BiH, zahtijevamo da hitno pruži logističku i drugu podršku kako bi se riješilo pitanje smještaja, te omogući podnošenje zahtjeva za azil (jer na livadi, bez adrese, to pravo im je uskraćeno)! 

Zahtijevamo od međunarodne zajednice stavljanje na raspolaganje svih svojih kapaciteta i resursa te konkretnu pomoć u rješavanje ove humanitarne katastrofe. 

Apelujemo na druge općine i gradove u BiH da solidarno pomognu prvenstveno Bihaću i Velikoj Kladuši, ali i drugim gradovima, u pronalaženju adekvatnog i za čovjeka dostojanstvenog rješenja!

 

Mreža za izgradnju mira

Souls of Sarajevo

SOS Velika Kladuša

Sanel Redžić najavljuje koncert u Tuzli i Ljetnju školu gitare

Bosanskohercegovački majstor gitare Sanel Redžić nastavlja sa realizacijom koncerata u Bosni i Hercegovini, te će krajem mjeseca nastupiti i u rodnom gradu Tuzli.

Koncert će se održati 24. jula sa početkom u 19 sati u Ateljeu Ismeta Mujezinovića. Na programu će se naći djela Bacha, Tedesca, Sora i mnogih drugih, koja je Sanel prethodnih mjeseci usavršavao kako na koncertnim pozornicama širom Evrope, tako i na takmičarskim programima mnogih takmičenja na kojima je bio nagrađivani učesnik. Gost na koncertu bit će mladi gitarist Emil Hadžiefendić.

Kao i obično kod ovog priznatog i nagrađivanog mladog umjetnika, koncertne aktivnosti popraćene su i edukativnim programom za mlade gitariste, pa će pomenuti koncert biti uvertira Ljetne škole gitare koja se od 24. do 31. jula održava u zaštićenom eko ambijentu Zlača nadomak Tuzle.

“Uvijek je nevjerovatan osjećaj kada trebam svirati u rodnom gradu. Tu me jako puno ljudi zna već od malih nogu te se svaki put na neki način zelim iznova dokazati i pokazati koliko sam se od prošlog puta razvio kao umjetnik. Također sam jako sretan što imam priliku da po treći put za redom radim sa veoma talentovanim učenicima i studentima koji dolaze iz Evrope da usavrše svoje vještine sviranja klasične gitare” izjavio je za naš portal Sanel Redžić.

Treća po redu Ljetna škola gitare „Prst“ ugostit će 19 učesnika koji dolaze iz 7 zemalja Evrope, te pedagoge: profesora Predraga Stankovića iz Tuzle, Denisa Azabagića sa univerziteta u Čikagu, kao i spomenutog Sanela Redžića.

Mladi gitaristi će stećeno znanje i rad moći prezentovati na koncertu polaznika škole gitare zakazanog za  31. juli u 18 sati također u Ateljeu Ismeta Mujezinovica u Tuzli.

Sanel će nakon ljetnih koncerata nastaviti svoje aktivnosti u Bosni i Hercegovini te će na jesen realizovati koncerte i radionice u Brčkom, Lukavcu i mnogim drugim gradovima naše zemlje.