Autor: urednik

Prvi put u Sarajevu, u Sloga Teatru, 17. Aprila od 20 sati, nastupiće Joel Bryant, izvanredni stand-up komičar i glumac svjetskog glasa, sa svojom predstavom „Making Bad Decisions“. Iako je Amerikanac (uz molbu da mu ne zamjerimo), njegove priče o porodici, partnerstvu i putovanjima su univerzalne, a interakcija sa publikom je njegova super moć.

Bryant u Sarajevo dolazi u sklopu turneje „Making Bad Decisions“, nakon najvećih evropskih metropola i svih prijestolnica Balkana.

Joel Bryant je prvi put na scenu stupio sa 17 godina u svom rodnom gradu Los Anđelesu i od tada niže zapažene nastupe na „The Comedy Store“, „The Improv“, „Laugh Factory“… Kao lutalica koji zasmijava publiku imao je mnoge turneje po SAD-u i svijetu, osvajajući pozornice Barselone, Pariza, Bangkoka, Beča, Lisabona, Singapura, Budimpešte, Berlin i drugih metropola.

Dijelio je scenu sa imenima kao što su Bill Burr, Jim Jeffries, Nate Bargatze, Anthony Jeselnik, Iliza Schlesinger i mnogi drugi. Nastupao je sa eminentnim muzičarima kao što su Stevie Wonder, RuPaul, Chris Rock, Rob Gronkowski i ZZ Top, te ostvario uloge sa najvećim glumačkim imenima današnjice, među kojima su Tom Cruise, Ben Stiller, Forest Whitaker i Jean Smart. Prepoznatljiv je glumac mnogih TV spotova: „Monk“, „The Heartbreak Kid“, „LA Macabre“, „Criminal Minds“… Njegov novi film „Candlewood“ izlazi 2025. godine na Amazon Prime i AppleTV. Predvodio je NFL na posljednjih 9 Super Bowl-a, domaćin je velikog broja dobrotvornih i korporativnih događaja širom svijeta i mnogo je snimao na Bliskom Istoku.

Za sebe kaže da ćete ga uvijek naći sa prtljagom, dok nasmijava publiku od najmračnijih vinskih podruma u Parizu do najelegantnijih korporativnih događaja u Singapuru; od najatraktivnijih barova u Berlinu, do klasičnih klubova u Holivudu i Njujorku.

U okviru projekta Sloga Teatar publici želimo ponuditi dobar provod i pregršt dobre zabave u nešto drugačijem ruhu. Nasmijte se i uživajte uz naše stand-up nastupe i pozorišne predstave u jedinstvenoj klupskoj atmosferi.

Prodaja ulaznica i rezervacija stolova: SARAJEVO DISK MUSIC SHOP

Prodaja ulaznica: Biletarnice BKC, Plato Skenderija i kupikartu.ba

Promocija antologije „Velika knjiga lirske poezije Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske i Srbije od početaka do danas“ Slobodana Blagojevića će se održati u utorak, 15. aprila, u 12 sati na Akademiji nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. Na promociji će uz autora učestvovati i Marina Katnić-Bakaršić i Enver Kazaz.

Slobodan Blagojević (Sarajevo, 1951) pisac, pjesnik, esejista i prevoditelj, rođen u Sarajevu, gdje je i stekao svoje obrazovanje. Godine 1984. boravio je na New York Universityju kao “poet in residence”. Objavio je šest knjiga poezije, tri knjige eseja i jednu knjigu filozofske proze. Također je sastavio dvije antologije bosanskohercegovačke poezije. Preveo je sabrane pjesme Konstantina Kavafija, kao i velike izbore iz poezije Emily Dickinson, W. C. Williamsa, Marianne Moore, e. e. cummingsa, Roberta Lowella i Franka O'Harea. Živio je i radio u Holandiji od 1992. do 2014, kada se vratio u Sarajevo. Kao urednik, radio je u brojnim časopisima, uključujući Naši dani, Izraz, Delo i Erewhon. Dopisni je član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine.

„Sadržaj ove antologije je poezija pisana na najstarijem književnom jeziku Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske i Srbije – staroslavenskom, u bosanskoj, hrvatskoj i srpskoj recenziji, glagoljskim i ćiriličnim pismom, te poezija pisana jezikom ovih država, latiničnim i ćiriličnim pismom (u slučaju alhamijado poezije – arabicom), i narječjima štokavskom (koje u XIX stoljeću postaje književnom normom u svim ovdje razmatranim književnostima), čakavskom i kajkavskom (u kojima se, u hrvatskoj književnosti, polučuju vrijedni poetski rezultati do duboko u XX stoljeće), te izgovorima ijekavskom, ekavskom i ikavskom.

Antologija kronološki prati paralelni razvoj lirske poezije u bliskim književnostima četiri države, koje imaju, moglo bi se reći, zajedničku narodnu lirsku pjesmu (ovdje uvrštenu u poglavljima Nepoznati narodni pjesnici), koja se, često, odlikuje uglavnom dijalekatskim pretvorbama ne samo istih tema i motiva, već i prilagođavanjem istih pjesama lokalnom jezičkom ‘standardu’.

Nakon višedecenijskog čitanja i studiranja poezije ovih četiriju država, sastavio sam antologiju vlastitog čitalačkog iskustva. Ona, ujedno, predstavlja pjesničku tradiciju u kojoj sam i sam, kao pjesnik, odrástao. Ne nalazim nijedan razlog protiv jedinstvene antologije poezije jednog policentričnog jezika, koji nazivamo bosanskim, crnogorskim, hrvatskim i srpskim jezikom. Taj je jezik, u XIX stoljeću, standardiziran u svom štokavskom izgovoru kao književni jezik Bosanaca i Hercegovaca, Crnogoraca, Hrvata i Srba. A. G. Matoš, kao ‘čist Hrvat’, govori, čak, o ‘našoj jednojezičnoj književnosti’.“

Slobodan Blagojević, iz Predgovora

U okviru ovogodišnjeg Modula Memorije, 17. aprila će sa početkom u 18 sati, u galeriji Java biti otvorena izložba fotografija „Čovjek s istoka“, fotografa Hadisa Medenčevića. „Čovjek s Istoka“ je fotografska priča o razlikama i sličnostima ljudi na istoku, praćenim od Rusije, Kirgistana, Kine, Vijetnama, Kambodže, Hong Konga, Malezije pa sve do dalekog Japana, Nepala, Irana, Sjeverne i Južne koreje. Svoje traganje i upoznavanje, zabilježio je vlastitim fotografskim stilom. Hadisu je fotografija velika ljubav kroz koju nastoji na vrlo originalan način zabilježiti svijet oko sebe.

O ovoj izložbi, autor govori kako „Živimo u vremnu otudjenja i devalvacije duhovnih vrijednosti. To je ono što mi smeta kod modernog evropskog čovjeka. Tehnološka superiornost i konzumni način života potisnuli su ono suštinsko, što karakteriše čovjeka, njegovu svijest o pripadnosti porodici, priajteljima, društvu, planeti, svemiru.. Nekada je Diogen hodao Atenom sa svijećom usred bijela dana govoreći “tražim čovjeka”. Ja sam umjesto svijeće uzeo ruksak, foto aparat i planinarsku opremu i krenuo put istoka. Ne znam da li sam ga zaista našao, ali sam kroz to traženje drugog i drugačijek došao do spoznaje da smo u onom iskonskom ljudskom smislu svi vrlo slični, ako ne i identični. Obični mali čovjek, sa svim svojim radostima, tugama i čežnjama otvorio mi je oči, ali i inspirisao da tražim dalje.“

Hadis Medenčevć rođen je 1968. u Derventi, Bosna i Hercegovina. Nakon studija elektrotehnike u Sarajevu, seli se u Prag. Upravo u Pragu počinje njegov umjetnički put. Uspio je da objedini svoje tri velike životne strasti: putovanje, planinarenje i naravno, fotografiju. Iako je po prirodi posla kojim se bavi više usmjeren na informatiku, kroz fotografiju istražuje čovjeka, njegovo mjesto i interakciju sa okolinom, arhitekturom i prirodom. Stručno i umjetničko znanje je stekao u praškoj školi „Kreativne fotografije“. Za svoje radove dobio je značajna priznanja, imao niz zapaženih izložbi, a njegove fotografije su korištene kao ilustracija knjiga i reporterskih izvještaja. Izlagao je u Pragu, Londonu, Birminghamu, Beogradu, Podgorici…