Organizator BIM Alijansa u partnerstvu sa Građevinskim fakultetom Univerziteta u Sarajevu predstavili su BIM Forum Sarajevo 2018 koji je okupio stručnjake iz primjene najnovijih BIM (Building Information Modeling) tehnologija za projektovanje u niskogradnji, visokogradnji te primjenama u drugim srodnim industrijama, a održan je 15. novembra 2018. godine u “Velikoj sali” Općine Stari Grad uz podršku ALUKOENIGSTAHL Sarajevo.
BIM Forum Sarajevo 2018 okupio je stručnjake kako bi razmijenili mišljenje o razvoju praktičnih rješenja u procesu digitalizacije građevinske industrije i prisutnih preko 220 posjetioca imalo je uvid u neke od najnovijih svjetskih trendova kao i primjere dobre prakse od kojih su neki i na tlu Bosne i Hercegovine sa osvrtom na različite perspektive i ideje drugih sudionika iz regiona Jugoistočne Evrope i šire.
BIM Forum Sarajevo 2018 je bio izvrsna prilika za promovisanje obrazovnog, zakonodavnog i praktičnog aspekta usvajanja BIM-a i predstavljen je za preko 200 posjetioca kroz ekspertne prezentacije 15 govornika.
Gosti – predavači iz inostranstva:
MATJAŽ ŠAJN, Član upravnog odbora siBIM | Direktor u CGS Labs, Ljubljana (Slovenija),
TASHKO RIZOV,Mašinski fakultet, Univerzitet “Ss.Cyril and Methodius” Skoplje (Makedonija),
VELJKO JANJIĆ, CEO i osnivač BEXEL Consulting, Beograd (Srbija),
AZRA DUDAKOVIĆ, Team Leader | BIM Manager odjela BIM.5D Strabag AG, Beč (Austrija),
Stručnjaci iz Bosne i Hercegovine također su uzeli učešće:
MUHAMED SERDAREVIĆ, Predsjednik BIM Alijansa, CEO i partner u “normal arhitektura”, Sarajevo
MIRZA POZDER, Prodekan za nastavno-naučni rad, Građevinski Fakultet u Sarajevu,
ŽANESA LJEVO, Rukovodilac Odsjeka za saobraćajnice, Građevinski Fakuletet u Sarajevu,
IRNES DURAN, Menadžer odjela BIM Asset Development u “Walter”, Sarajevo,
ELMA KRASNY, Menadžer Walter BIM Academy, Partner u “Walter”, Sarajevo,
MARKO DŽIDIĆ, Voditelj odjela za BIM, “Alfa Therm”, Mostar
ZLATKO TANOVIĆ, CEO “GAZZDA” Sarajevo,
HARIS HADŽIALIĆ, CEO u “Global GPS”, Sarajevo,
STEFAN MILOVIĆ, Marketing manager, “Alukoenigstahl”, Sarajevo
SABINA GACKIĆ , Manager odjela za BIM, “Alukoenigstahl”, Sarajevo
KENAN KURTOVIĆ, Direktor, “GDi”, Sarajevo.
Istraživanjima rađenim na nivou građevinske industrije došlo se do spoznaje da postoje sistemski nedostaci vezani za nivo kolaboracije tokom realizacije projekata, praćeni nedovoljnim investiranjem u tehnologiju, istraživanje i razvoj te lošim upravljanjem informacijama. Posljedično, građevinski projekti, u koje novac ulaže javni i privatni sektor, se realizuju uz više finansijske rizike, a najčešće, usljed izmjena projektovanih rješenja, dolazi do prekoračenja rokova i do utroška sredstava većeg od planiranih. Uz to, građevinarstvo je identificirano kao jedna od najslabije digitilizovanih oblasti privrede, što se smatra osnovnim uzrokom stagniranja produktivnosti radne snage zaposlene u ovoj industriji.
Istovremeno, „Industrijska Agenda“ predviđa, kako će, najvjerovatnije, BIM tehnologija i promjene koje ona uvodi imati najveći utjecaj, ne samo na sektor građevinarstva, već i na AEC inženjerstvo. Europska Unija je prepoznala potencijal BIM-a da pospješi inovativnost i digitalizaciju u građevinskoj industriji, tako da EU Direktiva o javnim nabavkama (2014/24/EU) navodi kako, za ugovorene javne radove, uključujući projektovanje, zemlje članice mogu zahtijevati korištenje specifičnih elektronskih alata, poput onih za BIM. Bosna i Hercegovina je potencijalni kandidat za EU i kao takva, dužna da transponira EU Direktive u zakone i podzakonske akte.
BIM u Bosni i Hercegovini, još uvijek, nije prepoznat u zakonima i podzakonskim aktima, a procedura javnih nabavki u građevinarstvu omogućava raspisivanje tendera u kojim je presudni kriterij „najniža cijena sa tehnički zadovoljavajućom ponudom“. Implementaciju projekata obilježava nedostatak upravljanja informacijama, kolaboracije i koordinacije između naručioca (posebno kada se radi o javnom sektoru) i projektanata (u fazi projektovanja), odnosno izvođača (u fazi izgradnje).
Posmatrajući globalno BIM se smatra novim pristupom projektovanju, izgradnji i održavanju građevina. BIM je definisan kao set međusobno povezanih politika, procesa i tehnologija, na takav način, da generišu metodologiju upravljanja projektovanjem građevina i projektnim podacima (u digitalnom formatu) kroz cijeli životni ciklus građevine. BIM implementacija na državnom nivou bi, u skladu sa preporukama „EU BIM TASK GROUP“, trebala slijediti najbolje primjere iz svjetske prakse, gdje su kao ključni faktori prepoznati motivacija, kolaboracija te posvećenost promjenama u tehnologiji, radnim procesima i ponašanju.
BIM ne predstavlja softwerski alat, BIM je proces koji prati građevinu od idejnog rješenja, kroz sve procese analiza pa sve do održavanja i upravljanja istom nakon izgradnje. BIM je postao sadašnjost te predstavlja jedini način da ostanem ukorak s vremenom, konkurencijom i zahtjevima tržišta.
BIM omogućava značajno povećanje produktivnosti, preciznije i detaljnije analize projekta, kvalitetnu kolaboraciju, brze izmjene, rano uočavanje problema te niz drugih benefita koji osiguravaju brz povrat investicije.
BIM tehnologija standard je u velikom broju zemalja i njegova implementacija je u velikoj ekspanziji te su vlade razvijenijih država zakonski regulisale njegovu implementaciju; u Velikoj Britaniji od 1.4.2016. za sve javne investicije obavezna je primjena tzv. BIM Level 2 načina rada, a sličan princip također uvode i druge zemlje europske Unije Francuska, Danska, Španija, Portugal. Najdalje su u primjeni BIM-a došli Singapur, Južna Koreja, kao i skandinavske zemlje; u Švedskoj i Norveškoj BIM tehnologiju već godinama koriste javne institucije za potrebe realizacije projekata kroz sistem Javnih nabavki.
Više informacija dostupno na: www.bimalliance.ba
