Autor: urednik

Bijeg iz saraja (Die Entführung aus dem Serail) je umjetnički projekat zasnovan na istraživanju interdisciplinarne interakcije između Genca Gulana iz Istanbula i Yeliz Čelebić iz Sarajeva. Ovaj projekat se referiše na operu Wolfganga Amadeusa Mozarta Otmica iz saraja (1782) i povezuje je sa Sarajevom. Gulan i Čelebić, koji zajedno rade već skoro 20 godina, realizirat će Bijeg iz Saraja posebno za grad Sarajevo i Umjetničku galeriju Bosne i Hercegovine.

Za ovaj projekat Genco Gulan stvara novu seriju slika. Njegove slike prikazuju različite palače iz cijelog svijeta, uključujući Versailles i onu u Fatehpur Sikriju, među mnogim drugima. Umjetnik se također oslanja na duboko ukorijenjenu historiju Sarajeva i njegovu arhitekturu. Kroz riječ „saraj“ referira se i na ime i sjećanja na Sarajevo, koje je postalo olimpijski grad (1984). Likovi na Gulanovim slikama djeluju kao da bježe, ali ne znamo zašto, ni gdje bježe – niti odakle…

Performans Yeliz Čelebić fokusira se na utjelovljenje emocija, u dijalogu s Gulanovim konceptom funkcionisanja arhitektonskih tijela. Njen performans ima za cilj da izazove emocionalnu reakciju kroz arije lika Konstance iz opere Otmica iz saraja. Čelebić citira Konstancu:

„Tuga posta moja sudbina, jer mi tebe uzeše. Kao ruža crvom načeta, kao trava u zimskom mahovlju, tako moj život u mukama vene.“

(Prevedeno iz libreta koji je napisao Gotlieb Stephanie, prema libretu Christopha Friedricha Bretznera)

Čelebić ove riječi pretače u svoj performans uz muzičku podlogu koju je komponovao francuski audiovizualni umjetnik Armand Lesecq, postavljajući pitanje: „Da li je moguće gledati emocije drugih?“ Kao metaforički narativ izražavanja osjećaja, ovaj rad istražuje sjećanje – kao mjesto na kojem se ponovo susrećemo sa voljenima.

Umjetnički projekat Genca Gulana i Yeliz Čelebić Bijeg iz saraja istražuje dualnost koncepta orijentalizma kroz prikaze bijega, ponovnog susreta i centrifugalnog kretanja, s ciljem da prevaziđe riječi i slike te zadre u složenije stvarnosti.

zložba će biti otvorena za posjetioce do 6. juna 2025. godine.

U prvoj sedmici jula, od 2. do 5, održat će se Međunarodni festival književnosti Bookstan – jubilarni, 10. po redu. Tema ovogodišnjeg izdanja festivala je Deto(nacija) i Booktan će tom prilikom ugostiti renomirane književnike, izdavače, prevodioce i druge stručnjake iz oblasti književnosti iz gotovo 15 zemalja.

„Detonacija“ je jedna od onih riječi koje nas podsjećaju da, kada se stvarnost kakvu poznajemo razara, netaknutim ostaju riječi da je opišu, da joj svjedoče. Čak i u očitoj odsutnosti smisla, prisutne su riječi koje bi o tome mogle govoriti. Pjesma vijetnamsko-američkog autora Oceana Vuonga, naslovljena „DETO(NACIJA)“, nam ove godine, povodom jubilarnog desetog izdanja Međunarodnog festivala književnosti Bookstan, služi kao nadahnuće i motiv za traganjem „umjetnog“ korijena riječi pa, ovako raščlanjena, „deto-nacija“ ohrabruje da u njoj uvidimo značenje koje je bitno duhu našeg doba: isjeći komad dana / iz kao bomba blještave stranice. // Dovoljno je svjetlosti da se u njoj utopiš, / ali nikad dovoljno da prodre u kosti// & ostane. (prev. Ulvija Tanović).

Desetogodišnja povijest Bookstana niže teme uokvirene konceptima poput „granica i ograničenja“, „fantoma slobode“ i „opsadnog stanja“. Dosadašnjim radom, Bookstan smo posvetili razbijanju globalnih podjela  gostovanjima autora krhkih identiteta i manjinskih pripadnosti, istraživanju vidika slobode, fluidnih narativa i kolonijalne historije, propitivanju načina na koje se književni kosmos razvija uslijed društvenog haosa, kao i mehanizama kojima se život i umjetnost međusobno opsjedaju.

Naše teme su općenito zabrinute nad nasiljem koje si ljudi međusobno nanose, razlozima i učincima destrukcije društva i etičkih principa koji se činjenično nište, a potom uskrsavaju putem − neizbježno literarnog − traganja za smislom naših rušilačkih tendencija. Upravo nas ta nada u smisao, ta potreba za smislom, vraća književnosti kao osovini našeg znanja, našeg značenja u (suštinski literarnoj) stvarnosti.

Lamija Milišić, izvršna direktorica festivala

Istoimena pjesma Oceana Vuonga poslužila je kao inspiracija za ovogodišnju temu. Pjesma će biti objavljena kao dio zbirke „Noćno nebo s prostrijelnim ranama” u izdanju Buybooka. Zbirku s engleskog jezika prevodi Ulvija Tanović.

Donosimo je u nastavku:

Deto(nacija)

Ima vic koji se završava sa—ha?

To bomba kaže evo ti ga otac.

Eto ti ga otac u

plućima. Vidi kako je lakša

zemlja—nakon svega.

Čak i napisati otac

znači isjeći komad dana

iz kao bomba blještave stranice.

Dovoljno je svjetlosti da se u njoj utopiš

ali nikad dovoljno da prodre u kosti

& ostane. Ne ostaj ovdje, rekao je, dječače moj

slomljeni imenima cvijeća. Ne plači

više. Zato sam pobjegao. Pobjegao sam u noć.

Noć: to moja sjenka raste

ka mom ocu

Ovogodišnje izdanje festivala Majske muzičke svečanosti donosi niz recitala muzičara mlađe generacije, koji su, kao studenti ili alumni Muzičke akademije Univerziteta u Sarajevu, kroz svoju umjetničku djelatnost, ali i kao nastavni kadar, ostali blisko vezani za ovu instituciju. Jedan od njih je Zlatan Božuta, istaknuti bosanskohercegovački pijanist i asistent na Odsjeku za klavir MAS, koji će prirediti solistički koncert u utorak, 20. maja 2025. godine, u 19:00 u Galeriji Bosanskog kulturnog centra KS. 

Božuta će ovom prilikom izvesti Sonatu br. 13 u Es duru, op. 27 br. 1 i Sonatu br. 14 u cis molu, op. 27 br. 2 L. van Beethovena, te Svitu “Bergamasque” L. 75 C. Debussyja. 

Ulaz na koncert je slobodan. 

 “Koncerti Zlatana Božute publiku koja ga poznaje uvijek drže pomalo na rubu stolice, u očekivanju neočekivanog, bilo da su to diskretne ali skandalozne intervencije dokomponovanog Bacha iz srednjoškolskih dana, ili ekstravagantne interpretacije najtežih stranica pijanističke literature, poput Ravelovog ‘Gaspard de la nuita’. Stoga i ne čudi da su dvorane njegovih nastupa uobičajeno prepune posjetilaca koji su došli da svjedoče vrhunski talent i potencijal pijaniste čije vrijeme dolazi.” (Amila Ramović, “Koncert kao Brueghelova slika”, Oslobođenje, 12. mart 2020)

Zlatan Božuta (Sarajevo, 1991), klavir. Pijanist je i viši asistent na Odsjeku za klavir, udaraljke, harfu i srodne instrumente na Muzičkoj akademiji Univerziteta u Sarajevu, gdje je diplomirao (2014) i magistrirao (2017) u klasi prof. Dragana Opančića. Specijalizirao se na programu Talent Music Master Courses u Bresciji (Italija) u klasi prof. Rubena Dalibaltayana. Kroz redovno koncertiranje, kao i uspjehe na nizu pijanističkih takmičenja (XII Federalno takmičenje, Yamaha Music Foundation of Europe, BiH; Internacionalno takmičenje G. Campochiaro, Italija i dr.) izgradio je poziciju istaknutog mladog pijaniste. Pohađao je majstorske radionice renomiranih pijanista, kao što su Kemal Gekić, Jurij Kot, Aleksandra Romanić, Christopher Taylor, Boris Kraljević, Ursula Opens, Rita Kinka, Ruben Dalibaltayan, Jerome Lowenthal, Hinko Haas, Jokut Mihajlović, te radionice kamerne muzike Manhattan String Quarteta. Koncertirao je u Bosni i Hercegovini, Mađarskoj, Grčkoj, Italiji, Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori, Sloveniji, Sjevernoj Makedoniji, Španiji, Austriji. Redovno nastupa samostalno, ali i u kamernim sastavima. Kao solista nastupao je sa Sarajevskom filharmonijom i sa Simfonijskim i gudačkim orkestrom Muzičke akademije UNSA. Njegujući poseban interes za interpretaciju savremene muzike, izveo je niz djela iz klavirske literature 20. i 21 . stoljeća, te sudjelovao u nizu praizvedbi djela savremenih kompozitora (A. Sijarić, D. Rešidbegović, H. Hadžajlić i dr). Kao izvođač sarađivao je sa Vinkom Globokarom i Heinerom Goebbelsom izvodeći bosanskohercegovačke praizvedbe njihovih kompozicija. Kao kompozitor sarađivao je s redateljem Alešom Kurtom u radu na predstavama “Elizabeta Bam”, “Majstor i Margarita”, “Ništa nas ne smije iznenaditi” i “Kreketanje”. 

Više informacija o koncertu i festivalskom programu dostupno je na zvaničnoj web stranici i društvenim mrežama Muzičke akademije Univerziteta u Sarajevu.