Autor: urednik

Dan planete Zemlje: Imamo jedan planet, sačuvajmo ga!

Dan planeta Zemlje, koji se obilježava 22. travnja, podsjetnik je o važnosti očuvanja našeg zajedničkog doma. WWF Adria poziva građanke i građane da se na ovogodišnji Dan planeta Zemlje povežu s prirodom i naprave male, ali značajne korake za naš planet. Prilika je to za nove odluke poput svakodnevnog recikliranja i razvrstavanja otpada, prestanka korištenja jednokratne plastike te podržavanja održivih proizvoda i rješenja kako bi smanjili naš utjecaj na planet.
Zemlja je suočena s dvostrukim izazovom klimatskih promjena i propadanja biološke raznolikosti, a naša je dužnost da osiguramo održivu budućnost planeta. Priroda može bez ljudi, ali mi ne možemo bez nje te je važno osvijestiti kako je održivi razvoj jedini od kojeg imaju korist i priroda i ljudi.
Na to je upozorio i David Attenborough, WWF-ov ambasador, prirodoslovac i narator Našeg planeta prilikom početka emitiranja tog važnog dokumentarnog serijala.
“Postali smo si najveća prijetnja, ali još nije kasno da se suočimo sa svim problemima koje smo sami stvorili i to samo ako djelujemo sada. Kao vrsta smo se pokazali stručnjacima za rješavanje problema, no ne i u ovom slučaju. Imamo priliku za stvaranje održivog svijeta s čistim zrakom i vodama, neograničenom energijom, kao i bogatim ribljim fondovima“, rekao je Attenborough.
A kako bi pokazali da je drugačiji, održivi svijet moguć, WWF Adrija je okupila partnere i predstavila njihove uspješne primjere dobre prakse predstavljene putem platforme Priroda za ljude. Svaka od tih priča dobra je inspiracija za nove ideje, a kroz opis koraka kako je neki primjer dobre prakse postignut, lako ga se može i primijeniti!
„Prikupljanjem uspješnih primjera sinergije ljudi i prirode, dijelimo načine i korake kako su drugi došli od uspjeha, i na taj način želimo inspirirati i potaknuti što veći broj ljudi da i sami krenu u tom smjeru. Svi možemo više doprinijeti očuvanju biološke raznolikosti i riješiti izazove zajedno“, rekla je Kasandra-Zorica Ivanić iz WWF Adrije.
Čitatelji mogu saznati sve o pojedinostima uspješnih projekata, replicirati ih i podijeliti s drugima za koje misle da im mogu pomoći.
„Neka ovaj Dan planeta Zemlje bude prilika za promišljanje o našem odgovornom ponašanju kako bismo očuvali naš zajednički dom“, zaključila je Ivanić.

Otvaranje izložbe fotografija “Moving forward” fotografa Alexa Elene

Nakon što je  u prepunoj sali kina Meeting Point, uz gromoglasan aplauz, održana još jedna projekcija filma „Screem for me Sarajevo“, te održan razgovor sa ekipom filma, u subotu će, 20. aprila, okviru Modula Memorije 2019, u Umjetničkoj galeriji BiH biti otvorena izložba fotografa „Moving forward“, Alexa Elene, sa početkom u 20 sati.

Upravo je Elena jedan od aktera filma i jedan od muzičara koji je 1994., u sred rata u BiH, došao u opkoljeno Sarajevo i u BKC-u održao koncert sa Bruceom Dickinsonom. Elena se zahvalio sarajlijama i sarajkama na toplom dočeku i rekao kako je on taj koji bi nama trebao pljeskati nakon svega što se dogodilo. „Za mene je Sarajevo mjesto gdje se osjećam kao kod kuće, a vi ste moji prijatelji. Vi ste heroji, vi ste preživjeli rat!“

Izložba koja će u subotu biti otvorena u Umjetničkoj galeriji BiH je svojevrsna retrospektiva njegovih dosadašnjih radova i njegovog odnosa prema ljudima i svijetu. Elena kaže kako želi svojim fotografijama slaviti različitost, ljepotu i mir. „Još od djetinjstva, pokretačka sila moje znatiželje oduvijek je bilo “nastaviti dalje”. Nastavljati dalje od životne stagnacije. Nastavljati dalje s jedinstvenom namjerom učenja i primjenjivanja tog znanja kako bih pomogao učiniti svijet boljim mjestom. Nastavljati dalje s mojom muzikom i svojom kamerom kako bih uhvatio trenutke zamrznute u vremenu. Ova retrospektiva mog rada je putovanje kroz ovo što grabi moju pažnju i golica moju znatiženju. Dok prolazim kroz ove avanture postajem potpuno slijep, naoružan osmijehom i kamerom. Jednostavni ljudi koji pričaju jednostavne priče koje često bivaju zaboravljene. Dozvoljavam im da mi pokažu put. Počašćen sam, te se nalazim skroman pred šansom da predstavim ovu izložbu u gradu poput Sarajeva. Gradu koji me je promijenio u čovjeka koji sam danas. Gradu koji me je naučio smislu života. Gradu čiji su stanovnici postali moji najbliži prijatelji, braća i sestre.“

Ono što je za ovu izložbu posebno značajno jeste da je izložba humanitarnog karaktera. Alexov rad je često vezan upravo za rad sa djecom i za humanitarn rad pa će tako i ovaj put, u saradnji sa Modulom Memorije, njegova umjetnost pomoći onima kojima je to potrebno. Fotografije koje budu izložene u Galeriji, posjetitelji i posjetiteljke će moći da kupe po narudžbi, u različitim dimenzijama, a novac od prodatih fotografija ide u ruke Udruženja „Srce za djecu oboljelu od raka“.

Još jednom napominjemo da je ulaz na sve programe Modula Memorije, osim repertoarskih predstava, slobodan!

Stav Organizacionog odbora Bh. povorke ponosa

Ovim putem želimo javnosti, a posebno medijskoj zajednici izraziti naš stav spram našeg učešća u javnim debatama o društvenom položaju i pravima LGBTIQ osoba sa osobama koje promovišu govor mržnje, nasilje i profašističke stavove u javnom prostoru.

Organizacioni odbor smatra izuzetno bitnim otvaranje javne rasprave o društvenom položaju i pravima LGBTIQ osoba i podržavamo medije u nastojanjima da se u javnosti otvori rasprava o ovim izuzetno bitnim društvenim pitanjima. Naglašavamo da su govor mržnje i pozivanje na nasilje regulisani važećim krivičnim zakonima naše države, ali i etičkim kodeksima i profesionalnim standardima u novinarstvu.

Članovi i članice Organizacionog odbora neće učestvovati u javnoj raspravi sa osobama koje promovišu govor mržnje, profašističke stavove i pozivaju na nasilje nad bilo kojom marginalizovanom grupom u našem društvu. Smatramo da ovakvi stavovi ne mogu i ne smiju biti legitimirani u javnom i medijskom prostoru pod krinkom potrebe da se čuje i druga strana, već treba da budu procesuirani od strane nadležnih pravosudnih institucija. Članovi i članice Organizacionog odbora su odlučni u namjeri da se bore protiv navedenih pojava svim legitimnim sredstvima, te ističemo da je antifašizam jedna od osnovnih vrijednosti kojima se vodimo u našem radu. U svjetlu ovog stava je bitno naglasiti da ne postoji mogućnost da kao svoje legitimne ideološke protivnike doživljavamo osobe koje promovišu navedene stavove, da sjedimo i polemišemo sa njima.

U civilizovanom i demokratskom društvu javna rasprava treba da bude utemeljena na argumentima, međusobnom uvažavanju ideoloških protivnika, kao i na principima nenasilne komunikacije.  Posebno naše društvo treba da bude osjetljivo na pojave mržnje i fašizma u javnom prostoru nakon toliko patnje uzrokovane istim ili sličnim pojavama.

Pozivamo medije da ne daju svoj medijski prostor mržnji i fašizmu, te ih podržavamo u nastojanjima da svojim radom doprinesu otvaranju javne rasprave o ovim pitanjima koja će rezultirati konstruktivnim društvenim dijalogom.